euparlament

Zastupnici iz većine klubova zastupnika u Europskom parlamentu zatražili su na plenarnoj sjednici u utorak oštar odgovor Unije Rusiji u slučaju invazije na Ukrajinu.

„Putin samo razumije jezik sile“, istaknuo je Manfred Weber, predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Predsjednik najvećeg kluba zastupnika u EP-u smatra da je, u slučaju napada, potrebno isključiti ruske banke iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za provedbu financijskih transakcija, te da treba obustaviti izvoz visokotehnoloških proizvoda  iz EU-a Rusiji.

„Dijalog je važan, ali nema mnogo tema za pregovore. Granice jedne zemlje ne smiju se dirati“, poručio je Weber.

U zajedničkoj izjavi predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole i predsjednika svih klubova zastupnika u Europskom parlamentu navodi se da bi Vijeće trebalo, u slučaju ruskog napada, isključiti Rusiju iz sustava SWIFT, uvesti sankcije protiv pojedinaca povezanih s predsjednikom Putinom i njihovih obitelji koje bi uključivale zamrzavanje imovine i zabranu putovanja u Uniju. Također se traži zaustavljanje Sjevernog toka 2 ako Rusija izvrši invaziju.
Predsjednica socijaldemokrata u EP-u Iratxe Garcia Perez poručila je kako je „prijetnja koju Rusija predstavlja za sve Europljane prilika da osnažimo svoju solidarnost i odlučnost“.

„Ono čega se Rusija plaši je da će naš društveni model i demokracija doći do Crvenog trga u Moskvi“, poručila je.

Stephane Sejourne, predsjednik liberalnog kluba zastupnika Renew Europe poručio je da se vrši agresija na ukrajinski narod te da „europska inspiracija Ukrajine predstavlja prijetnju za predsjednika Putina“.

Supredsjednica Zelenih Ska Keller smatra da Ukrajinu „zlostavlja njen veliki europski susjed“ te da Europska unija mora „u potpunosti podržati ukrajinski narod koji ima pravo ići u smjeru kojem želi kako bi pretvorio svoju zemlju u prosperitetnu“.

Borba protiv „ruskog imperijalizma“ ili suradnja?

Potpredsjednik Europskih konzervativaca i reformista (ECR), Ryszard Antoni Legutko je pak podsjetio je da je bivši njemački kancelar Gerhard Schröder predsjednik Rosnefta, dok je bivši francuski premijer Francois Fillon nedavno imenovan u upravni odbor druge ruske naftne kompanije.

„Europa je slaba karika u borbi protiv ruskog imperijalizma. Želja je Putina poniziti europske političare i on je u tom uspio. Oni se žele na neki način dogovoriti s Rusijom i zbog toga su de facto prihvatili aneksiju Krima“, poručio je poljski europarlamentarac.

Poruke naklonjenije Rusiji odaslao je dio članova desničarskog kluba zastupnika Identitet i demokracija (ID) te ljevičarskog kluba zastupnika Europska ujedinjena ljevica - Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL)
Dok je predsjednik ID-a talijanski zastupnik Marco Zanni poručio da EU treba „čvrsto pokazati Ukrajini da je spremna na sve kako bi je zaštitila“ te da krizu treba rješavati u okviru NATO-a, njegova je francuska kolegica Helene Laporte istaknula da SAD želi isprovocirati krizu kako bi se zatvorio plinovod Sjeverni tok 2, dok se kupuje „plin od Katara i Alžira koji nisu poznati kao velike demokracije“. Njemački zastupnik Martin Schirdewan (GUE/NGL) istaknuo je da treba uvažiti interese svih aktera te da širenje NATO-a „ne pridonosi sigurnosti u Europi, već destabilizaciji mira u Europi“

„Mir ćemo postići jedino u suradnji s Rusijom“, istaknuo je.

Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) kazao je u raspravi da su odnosi EU-a i Rusije „već dugo na niskim granama“ te da većina izazova na vanjskim granicama EU-a „ima izravno ili neizravno Rusiju kao zajednički nazivnik“. On smatra da bi Unija trebala uvesti sankcije pojedincima, bankama i tvrtkama uključenima u planove za napad na Ukrajinu te da bi trebala zaustaviti Sjeverni tok 2 u slučaju agresije.

„Ukrajina ima puno pravo odlučiti o svojoj geopolitičkoj orijentaciji“, poručio je.

Željana Zovko iz HDZ-a kazala je na plenarnoj sjednici da spomenuta situacija, koja je "prijetnja europskoj sigurnosti", ukazuje na „potrebu za snažnim europskim strateškim suverenitetom“ te da je potrebno „razviti odlučnu i asertivnu vanjsku politiku“ EU-a.
Zovko je kazala za Hinu da bi u slučaju većeg rata Europska unija snosila najveće posljedice pošto bi se suočila s izbjegličkim valom iz Ukrajine od, po procjenama, pet milijuna ljudi te bi bila energetski ugrožena.

"Europska unija u ovome mora gledati prvenstveno svoju stratešku, obrambenu i svaku drugu politiku", kazala je. Smatra da bi postojala sloga transatlantskih partnera u slučaju invazije na Ukrajinu te da bi tada "odgovor bio zajednički".

"Do tog trenutka EU mora gledati ono što je njen interes, a to je deeskalacija situacija, smirivanje tenzija, pronalaženje diplomatskog rješenja i izlaza iz ove situacije jer prvenstveno mora brinuti o sigurnosti, a i o ekonomskim interesima svojih građana i Europske unije", kazala je.

Blizu granice s Ukrajinom Rusija je stacionirala više od 100 tisuća vojnika, što dio zapadnih zemalja ocjenjuje kao uvod u invaziju.
Rusija je objavila da je u utorak i srijedu povukla dio snaga raspoređenih blizu ukrajinske granice, dok NATO odbacuje takve tvrdnje. SAD i Velika Britanija tvrde da će uskoro uslijediti ruska invazija na Ukrajinu, dok su najveće europske zemlje – Francuska i Njemačka – suzdržanije po tom pitanju.

Moskva odbacuje takve optužbe, ali traži jamstvo da Ukrajina neće pristupiti NATO-u te povlačenje snaga tog vojnog saveza iz zemalja koje graniče s Ukrajinom. S druge strane, ruski je parlament usvojio u utorak rezoluciju kojom je zatražio od predsjednika Vladimira Putina da prizna kao države dvije separatističke pro-ruske oblasti na istoku Ukrajine.
Kremlj se trenutno javno zalaže za poštivanje Sporazuma iz Minska iz 2015. po kojemu bi se separatističke oblasti vratile pod suverenitet Ukrajine, ali uz snažnu autonomiju, čime Moskva želi utjecati na vanjskopolitičku orijentaciju Ukrajine.

Foto: ilustracija


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno