zdrav1

U kategoriji zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u 2021. plaćeni su računi od 2,92 milijarde kuna.

Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata ovih su dana ponovno upozorili na problem usporavanja dijagnostičkih pregleda i općenito otežan pristup javnim zdravstvenim ustanovama.

“Pacijenti su prisiljeni ići privatnicima, tj. oni koji si to mogu priuštiti, platit će. No, loše funkcioniranje bolničkog sustava već odavno ne može se opravdavati samo pandemijom”, tvrdi Jasna Karačić, predsjednica Udruge.

Više puta tražili su uključivanje privatnika na način da se pacijentima refundira trošak pregleda u privatnoj poliklinici u iznosu koliko taj pregled stoji u bolnici. Prema svjedočenjima nekih poliklinika, kaže Karačić, promet im je zbog nedostupnosti bolnica tijekom pandemije povećan za oko 30 posto.

Posljedice krize
Jedan od indikatora koji ponešto govori o tome su fiskalizirani računi koje za pojedine skupine djelatnosti periodično objavljuje Porezna uprava. U kategoriji zdravstvene zaštite i socijalne skrbi tijekom prošle godine gotovinom i karticama plaćeni su računi vrijedni 2,92 milijarde kuna.

U odnosu na prvu godinu pandemije, to je povećanje za oko 800 milijuna kuna ili 37 posto, dok je u odnosu na predpandemijsku 2019. prijavljen gotovo pola milijarde kuna ili 20-ak posto veći fiskalizirani promet.

5,8 računa lani su izdali poduzetnici u kategoriji zdravstvo i socijalna skrb, milijun više nego 2019.

Porast je i izraženiji u broju izdanih računa potrošačima. Poduzetnici, odnosno obveznici fiskalizacije u zdravstvu i socijalnoj skrbi lani su im izdali više od 5,8 milijuna računa, što je čak dva milijuna više nego u 2020. i milijun više nego u predkriznoj 2019.

Neke druge uslužne djelatnosti koje su bile jače pogođene posljedicama pandemije u prvoj godini korona krize, također su lani prijavile znatno povećanje fiskaliziranog prometa, ali neke od njih još nisu dohvatile predpandemijske razine.

Među njima su djelatnosti klasificirane u Prijevoz i skladištenje. Poduzetnici iz tog sektora lani su izdali računa u vrijednosti 2,44 milijarde kuna, što je gotovo 40 posto ili oko 680 milijuna kuna više nego godinu prije.

No, i dalje je to za četvrtinu ili gotovo 800 milijuna kuna manje nego pretkrizne (i rekordne) 2019. s više od 3,2 milijarde fiskaliziranog prometa.

Slično vrijedi i za ugostiteljstvo, sektor koji ima snažan pečat turizma. Kroz fiskalne uređaje restorana, kafića i drugih iz djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića prošlo je tijekom cijele prošle godine više od 14,4 milijarde kuna vrijednosti računa nasuprot 10,6 milijardi u prvoj godini pandemije.

Oko 3,8 milijardi kuna već fiskalizirani promet znači godišnji porast za oko 35 posto, no to je i dalje 15-ak posto ili oko 2,5 milijarde manje nego 2019., s tim da se iza tih zbirnih brojki kriju poprilično različite priče ugostitelja iz kontinentalne i jadranske Hrvatske.

Prednjači turizam
Kad su posrijedi uslužne djelatnosti, Državni zavod za statistiku pak unazad tri godine mjesečno objavljuje indekse ukupnog prometa poslovnih subjekata kojima je to pretežita djelatnost. Prema posljednjim dostupnim (kalendarski prilagođenim) podacima, promet uslužnih djelatnosti u 11 mjeseci prošle godine porastao je u odnosu na godinu prije za 22,8 posto. Očekivano, rastom prometa prednjače one u turizmu.

Prema nacionalnoj klasifikaciji, Djelatnost pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane u odnosu na 2020. lani bilježi porast prometa od gotovo 74 posto.

No, za toliki postotni rast u prvom redu je rezultat više nego udvostručene vrijednosti indeksa prometa kod Smještaja (povećanje za 113,7 posto), dok je u ugostiteljstvu promet, nakon oštroga pada u 2020. (od … posto) povećan 29 posto.

Iznadprosječan rast prometa, za više od 56 posto, u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na godinu prije bilježe i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. I taj je porast nemalo povezan s oporavkom turizma.

Naime, unutar te kategorije rastom prometa ističu se putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge (55 posto), dok je npr. u djelatnostima čišćenja promet lani povećan samo tri posto, a u uslužnoj djelatnosti zapošljavanja također ispodprosječnih 7,7 posto.

Foto: Shutterstock

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno