euri

Kod konverzije kredita s varijabilnom stopom vezanom uz kunsku nacionalnu stopu (NRS), uvest će se privremeni NRS za eure. No, po uvođenju eura, novi krediti neće se smjeti vezati uz NRS

Po uvođenju eura, svi kunski depoziti i krediti, što uključuje čiste kunske i kunske uz valutnu klauzulu u euru (što je većina kredita), konvertirat će se u euro po fiksnom tečaju, najvjerojatnije uz 7,5345 kune za euro.

Ako je riječ o kunskim kreditima s fiksnim kamatama, a takvih je u portfeljima banaka trenutno oko 38 posto, konvertira se glavnica, a kamata ostaje ista.

Ako je pak riječ o kunskim kreditima uz promjenjivu stopu koja je vezana uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) za kune, tu će trebati doći do stanovite prilagodbe, no konačna kamatna stopa za korisnike ovih kredita bit će ili jednaka, ili čak niža od ranije ugovorene.

Promjenjive stope se sastoje od promjenjive kamate kao baze (ovdje je to bio NRS za kune koji nestaje) te fiksne marže. NRS za kune zamijenit će se privremenim NRS-om za eure. Marža će se prilagoditi, ali tako da potrošači ne budu zakinuti.

U Hrvatskoj narodnoj banci pojašnjavaju da će prilagodba fiksne marže biti potrebna jedino u slučaju da privremeni NRS bude viši od ugovorenog NRS-a za isto obračunsko razdoblje.

– Naime, ako privremeni NRS bude viši, vjerovnik će fiksnu maržu trebati smanjiti za iznos razlike između privremenog i ugovorenog NRS-a kako kamatna stopa koju plaća klijent ne bi porasla.

S druge strane, ako privremeni NRS bude niži od ugovorenog NRS-a, smanjenje fiksne marže neće biti potrebno jer će se ukupna kamatna stopa koju plaća klijent smanjiti kao rezultat zamjene ugovorenog NRS-a (nižim) privremenim NRS-om.

Navedena modifikacija NRS-a, kako je definirano člankom 53. nacrta prijedloga Zakona o uvođenju eura, predviđena je u cilju zaštite potrošača, kako se financijski položaj dužnika ne bi pogoršao, odnosno kako dužnik ne bi uslijed uvođenja bio u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden, tumače u HNB-u.

Privremeni NRS

Pitali smo ih do kada će uopće postojati NRS za eure, kao neka »hrvatska inačica euribora«?

U HNB-u odgovaraju da će se privremeni NRS koristiti samo za potrebe inicijalnog određivanja visine kamatne stope na kredite stanovništvu na datum uvođenja eura.

– Kod svakog sljedećeg izračuna kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristit će se NRS za eure koji će objavljivati HNB. Budući da se NRS objavljuje s vremenskim odmakom, u početku će taj NRS za eure obuhvaćati i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije datuma uvođenja eura.

Protekom vremena, iz izračuna NRS-a će iščeznuti kunski i eurski izvori sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, pa će NRS obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura.

NRS za eure objavljivat će se do daljnjega u svrhu osiguranja kontinuiteta ugovora za kredite odobrene prije datuma uvođenja eura.

Međutim, nakon datuma uvođenja eura novi krediti s promjenjivom kamatnom stopom neće se smjeti vezati uz NRS, nego isključivo uz euribor, potvrdio je HNB.

Dakle, novi krediti s promjenjivom stopom (tko ih odabere), kada uđemo u eurozonu, automatski će se morati vezati uz referentni kamatnjak eurozone – euribor, te odmah »hvataju vlak« s eventualnim (i očekivanim) podizanjem ključnih kamata u eurozoni.

Više neće biti mogućnosti vezivanja promjenjive kamate uz našu nacionalnu referentnu stopu (jer ona nestaje za nove kredite), koja je i do sada slijedila euribor, ali ipak s određenim zakašnjenjem. NRS za euro, koji ostaje u bazi starih kredita, i dalje će s određenim odmakom kasniti za euriborom, ali će ta korelacija jačati.

Jača korelacija

HNB ovdje upućuje na materijal o rizicima za potrošača u kreditnom odnosu koji je na njihovom webu, a koji, kažu, opisuje vezu između kretanja euribora i NRS-a.

– Euribor odražava trošak financiranja banaka na međubankovnom tržištu u europodručju, dok NRS odražava troškove svih izvora financiranja banaka u Hrvatskoj, pri čemu najvažniju ulogu imaju depoziti domaćih sektora.

S obzirom na to da su hrvatske banke orijentirane primarno na domaće depozite kao glavni izvor financiranja, uvjeti na međubankovnom tržištu u europodručju (euribor) danas imaju tek posredan utjecaj na trošak izvora financiranja banaka u Hrvatskoj (NRS).

Izgledno je da će se korelacija između NRS-a i euribora pojačati nakon što Hrvatska uvede euro, s obzirom na to da će domaće banke time dobiti izravan pristup operacijama refinanciranja eurosustava koje imaju snažan utjecaj na kretanje euribora.

U slučaju stezanja monetarne politike ESB-a, a time i rasta euribora, NRS bi kao i do sada reagirao s vremenskom odgodom s obzirom na to da se izračunava »unazad« i da su u njegovom obuhvatu i depoziti kod kojih se kamatne stope ne resetiraju trenutačno, nego s vremenskim odmakom (npr. kod isteka roka oročenja), te da na njega utječu i drugi faktori, zaključuju u HNB-u.

NRS u bazi 42 posto kredita

Trenutno je 38 posto kredita kućanstvima ugovoreno uz fiksnu kamatnu stopu. Njima će se glavnica konvertirati po spomenutom tečaju, a kamata ostati ista.

Oko 42 posto kredita kućanstvima trenutno je vezano uz neki od NRS-ova (NRS1, NRS2 i NRS3), dakle, odobreni su uz promjenjivu stopu, i to s nacionalnom stopom u bazi.

Kod njih bi konverzija trebala biti izvršena na opisani način, s tim da bi trebali ili ostati na istom, ili »dobiti« i manju stopu.

Oko 10 posto kredita kućanstvima već je sada odobreno uz promjenjivu stopu euribor (kod poduzeća postotak je značajno veći).

Prema evidenciji HNB-a, ostatak do sto posto svih kredita otpada na tzv. administrativno promjenjivu stopu, te »ostalo«.

HNB je potvrdio da će, kad uđemo u eurozonu, svi novi krediti koji će se ugovarati uz promjenjive stope smjeti biti vezani isključivo uz euribor.

Foto : Sergej Drechsler
Izvor : Novilist.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno