cijepljenje

Godinu dana od prve doze cjepiva protiv virusa covid-19 rezultati cijepljenja u Hrvatskoj nisu ni blizu očekivanjima, jer je u potpunosti cijepljeno tek 51,7 posto stanovnika, odnosno 62 posto odraslog stanovništva, što nas svrstava među najmanje cijepljene Europljane, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Očekivanja su bila velika, a Vlada je očekivala da će se do početka ljeta cijepiti 60 posto odraslih stanovnika. Sam početak cijepljenja izgledao je kao da bismo mogli postići nevjerojatan uspjeh cijepljenosti, no dolaskom toplijih dana bilo je više cjepiva nego zainteresiranih za vakcinaciju.

"S jedne strane, moram reći da nisam zadovoljan jer nedovoljna cijepljenost otvara manevarski prostor za nove varijante virusa. S druge strane, sretan sam što je većina naših građana prepoznala ozbiljnost epidemije i važnost cijepljenja", kaže ministar zdravstva Vili Beroš koji opetovano poziva na cijepljenje.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Šimetin Pavić kaže da je jasno da nisu zadovoljni odazivom na cijepljenje. "Trebamo težiti većem obuhvatu cijepljenja i poticati građane na cijepljenje i to na temelju znanstvenih dokaza i svega onoga što suvremena medicinska znanost govori, a to je da cijepljenje štiti ne samo pojedinca, nego i njegovu obitelj i cijelo društvo", smatra Šimetin Pavić.

Prema podacima HZJZ-a i Ministarstva zdravstva do 21. prosinca 2021. zaprimljeno je 5,884.040 doza cjepiva od čega je 4,931.991 distribuirano županijskim zavodima za javno zdravstvo. Najviše je naručeno Pfizerovog cjepiva, 3,620.386 doza, zatim 2,705.628 doza AstraZenece, Moderne 1,103.601 te 900.000 doza Johnson&Johnsona, no sve te doze nisu stigle u Hrvatsku jer dijelom nisu isporučene zbog kašnjenja u proizvodnji i isporukama, a dijelom zato što su neke planirane isporuke preusmjerene u donacije jer je bila slaba potražnja za tim cjepivima (AstraZeneca, Moderna, J&J). donirano je gotovo pola milijuna doza, konkretno njih 489.900.

Prvu dozu primilo je 2,245.244 građana, drugu njih 1,918.151, a booster, odnosno treću dozu, primilo je tek 432.247.

Iako je HZZO glavninu troškova, koje su do sada prešle četiri milijarde kuna, utrošio na testiranja, bolovanja i liječenja, ni stavka cjepiva nije mala. Prema podacima HZZO-a, do 30. 11. 2021. potpisane su narudžbe za cjepiva u vrijednosti od 672,463.329 kuna, a troškovi za cjepivo su iznosili 465,516.102 kuna. Također, tu je i trošak mobilnih timova koji su kumulativno za 2021. iznosili 30,944.152 kune.

Osim što se nismo cijepili u zadovoljavajućem obimu, koji bi prema struci bio najmanje 80 posto, tijekom ove godine zaključeno je i da dvije doze neće biti dovoljne. Istraživanja su pokazala da antitijela s vremenom opadaju, a nakon šest mjeseci, osobito kod starijih i imunokompromitiranih, više ne daju zaštitu. Zaključeno je da je potrebna treće, odnosno booster doza, koja se čini potrebnija više nego ikad, dolaskom novog soja - omikron, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno

 
 
 

RAZVRSTAVANJE OTPADA
Razvrstavanjem do nižih računa i čistih Kaštela
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
PRIKUPLJANJE SVIH VRSTA OTPADA U 2022.
Način prikupljanja miješanog, biorazgradivog i reciklabilnog otpada