potrosaci

Ana Knežević iz Hrvatske udruge zaštite potrošača kaže da je sve više online prijevara, a da kupci jednostavno ne znaju kako se zaštititi. Zato daje nekoliko zlatnih savjeta.

Nema li ljepšeg osjećaja kada ispod bora izvadimo veliki zamotuljak s mašnom na vrhu, a u njemu heklana majica u "pinky" roza boji, koja je izašla iz mode krajem ’90.-ih? I ona poruka: "Voli te mama...".

I može li se išta mjeriti s tupim pogledom supruga kada iz poklon vrećice izvadi bokserice na sobiće, kad s pogledom na te male sobove nestaje svaka njegova muškost, a u oblačiću iznad njegove glave raste pitanje: "Zar ti mene mrziš"?

Tada čarobni film prestaje i po glavi se počinje vrtjeti samo jedno: „Jesu li sačuvali račun da to zamijenim čim prije…?“. 

Ako je suditi prema najavama ekonomista, ovog ćemo prosinca vjerojatno dosegnuti svoj plafon u trošenju. Lani smo zbog pandemije i gospodarske krize bili nešto skromniji, potrošili smo „samo“ 13,8 milijardi kuna i iz blagajni je izašlo "svega" 130 milijuna fiskaliziranih računa. Podaci porezne uprave govore i ovo – 44 posto, od spomenutih 130 milijuna računa, platili smo gotovinom, ostalo uglavnom karticama, a 79 posto tih računa izdali su u trgovinama na veliko i malo.

Provjerili smo sa stručnjacima za potrošačka prava, što kad se predomislimo i želimo zamijeniti krivo odabrani dar, kada ga možemo, a kada ne možemo vratiti u trgovinu. 

Predsjednica Hrvatske udruga zaštite potrošača Ana Knežević kaže da je račun svojevrsni ugovor između kupca i trgovca te dokaz da se nešto kupilo. I bez njega skoro pa ne možete ni mrdnuti. Jer "bez računa se ne računa", sjećate se krilatice Porezne uprave?

„Iako Zakon o obveznim odnosima kaže da postoje situacije kad potrošač može ostvariti svoja prava i bez računa, u praksi je to vrlo teško izvedivo. Istina je da bi trgovac u svojoj blagajni morao imati podatak kad je izdao račun i po njemu djelovati, ali to se i ne događa“, govori Knežević.

Dakle, prije zamjene trebate imati račun, inače se dajemo na milost i nemilost te dobru volju trgovca da nađe viška vremena i da kopa po blagajni i nađe baš račun.
No, prema zakonima, trgovac zapravo ne mora primiti kupljenu robu ako na njoj nema materijalnih nedostataka. Prevedeno, ako nešto mijenjate samo zato što vam se ne sviđa, na skliskom ste terenu, premda to bila heklana majica pinky roza boje ili bokserice na sobove, to što vam nešto nije „sjelo“, prema zakonu nije dovoljan razlog da vam trgovac udovolji želji za zamjenom.

„Ako trgovac robu bez greške primi natrag, to je samo njegova dobra volja. U pravilu veliki i strani trgovci spremnije prihvaćaju povrat robe bez greške. Kod pojedinih čak na računu stoji naznačeno da se roba može vratiti u roku od 30 dana i bez problema će vratiti novac, ali oni to zapravo ne moraju i samo je riječ o dobroj poslovnoj praksi“, upozorava naša sugovornica.

Zato, savjetuje, prije nego što se išta kupi treba trgovca pitati primaju li zamjenu robe. Ako je trgovac manji, u pravilu neće to dozvoliti. 

„A onda će kupac odlučiti hoće li ipak kupiti ili će otići dalje“, kaže. Ispričala je nedavno iskustvo žene koja se udruzi obratila za pomoć. Za vrijeme Black Fridaya kupila je skupu majicu i onda je poželjela vratiti. 

„Majica je grebala gospođu, ali nisu joj dozvolili da vrati majicu jer na njoj nije bilo  greške. Radilo se o manjem trgovcu kojem se ne isplati uzimati takvu robu natrag pa su je i odbili. Po zakonu su bili u pravu“, kaže Knežević.

Kada se gleda slovo zakona i potrošačka prava, vratiti se može roba samo s materijalnim nedostatkom, odnosno roba s greškom. Bilo da je to mobitel, kojem se ekran zacrnio nakon tjedan dana, ili je to perilica posuđa koja je izgrebana sa strane ili tenisica kojoj je za desetak dana otpao džon. To se može reklamirati. 

„Ako trgovac odbije prihvatiti reklamaciju, kupac ima pravo podnijeti pisani prigovor trgovcu i to u samoj trgovini. U prigovoru mora se navesti u čemu je problem te se mora jasno naznačiti što kupac traži – zamjenu proizvoda, popravak ili snižavanje cijene, pa čak i povrat novca. No treba znati da se prema novom zakonu trgovcu prvo mora dati prilika da ukloni materijalni nedostatak i tek nakon toga kupac može tražiti povrat novca“, pojašnjava naša sugovornica. 

Odgovor za 15 dana

Trgovac mora potrošaču u roku od 15 dana odgovoriti na pisani prigovor. Ako ne odgovori, ili ako kupac nije zadovoljan odgovorom, tada se može obratiti Državnom inspektoratu. Na njihovim stranicama postoji link na kojem se može podnijeti online prijava ili se to može osobno napraviti u sjedištu inspektorata ili u podružnicama Državnog inspektorata u pojedinim gradovima. 

„Pritom se upisuju osobni podaci, mora se priložiti i dokumentacija, račun, fotografija proizvoda. Tada slučaj preuzima Inspektorat i provodi se vještačenje. Ako se vještačenje radi u prvih šest mjeseci od kupnje, onda troškove vještačenja podmiruje trgovac, bez obzira na ishod vještačenja, odnosno bez obzira tko je u pravu u tom sporu. Ako se vještačenje radi nakon šest mjeseci od kupnje tada trošak vještačenja snosi ona strana koja je kriva“, kaže Knežević. Treba reći i to da postoji opći jamstveni rok od dvije godine na razini EU i vještačenje se radi u tom periodu. 

Tako, ako netko kupi mobitel i zacrni mu se mobitel, kupac smatra da je mobitel s greškom, a trgovac smatra da je kupac lupio mobitelom te da se zato ekran zacrnio, u prvih šest mjeseci vještačenja trošak će snositi trgovac, a nakon toga i narednih 18 mjeseci trošak snosi onaj tko je kriv.

No pored klasične trgovine i potrošačkih sporova, naša sugovornica posebno skreće pažnju na online kupovinu koja je od lockdowna do danas eksplodirala. Mnogi zaboravljaju da imaju pravo vratiti robu i otkazati kupovinu bez navođenja razloga u prvih 14 dana. 

„Ali je važno prije kupnje provjeriti tko snosi trošak povrata robe, ponekad je to trgovac, ponekad kupac i treba se dobro informirati prije kupnje. Naše iskustvo govori i da postoji jako puno problema s dostavom. Kupac ima pravo prekontrolirati što je u paketu u prisustvu dostavljača. Često se dogodi da dostavljač žuri i odmah nestane, a da kupac preuzme i potpiše preuzimanje robe, a kasnije se kaje. Nedavno smo imali slučaj da je čovjek kupio mobitel, a dobio ciglu... To je toliko stari trik da sam mislila da se više ne može ponoviti, ali jest. Zato sve treba otpakirati i provjeriti pošiljku dok je dostavljač još na vratima“, upozorava Knežević. 

Kaže, ako se paket prima i preko Hrvatske pošte, treba ga raspakirati još u pošti i na to kupci imaju pravo. Ponekad ih na to podsjete zaposlenici pošte, ponekad ne, zato naša sugovornica savjetuje svakome da još u poštanskom uredu provjeri je li primio ono što je naručio.

Kaže da su zaprimili i loša iskustva s kupnjom tehnike preko interneta. 

„Ljudi kupe televizor i potpišu da su ga preuzeli, a onda ga raspakiraju kad dostavljač ode i vide da je ekran puknut. No u trenutku kad su dostavljaču potpisali da su preuzeli robu, potpisali su i da je sve u redu s pošiljkom i onda nastaju problemi…“, upozorava naša sugovornica i ukazuje da kupci tada ulaze u zamku da moraju dokazivati da nisu oni razbili televizor nakon što su preuzeli dostavu. Opet, to je skliski teren. 

Općenito s online kupnjom, kaže, vlada veliki nered jer ljudi nisu informirani i zalijeću se. Pa tako mnogi nasjednu na lažne stranice za kupovinu, kopiraju svoje dokumente, ostavljaju svoje podatke i postaju žrtvama prijevara. Zato upozorava - oprezno s online kupnjom i pazite kome dajete svoje podatke!

Predsjednik Društva za zaštitu potrošača „Potrošač“ Igor Vujović, ovim savjetima dodaje još i ovo: 

„No s obzirom na vrijeme korone i podatke da ljudima primanja padaju, pozvao bih potrošače da odmjereno idu u kupovinu i da kupuju u skladu sa svojim financijskim mogućnostima. Kupujte pametno i hladne glave i to ono što zaista trebate, a ne samo zato što je nešto na popustu. Nažalost, praksa je pokazala da se u veljači pokaže da proizvodi, koji su bili na sniženju, opet imaju istu cijenu i u redovnoj prodaji. Dobro je obići trgovine mjesec ranije i kad stignu sniženja biti siguran da je nešto zaista sniženo".

Također, kaže da ne treba naivno nasjedati na reklame koje obećavaju velike popuste jer se obično na popustima nađe rijetko koji proizvod, pa ispada da je reklama za veliki popust mamac. Zato, kaže, kupovati treba odmjereno i dobro je dva puta promisliti je li nešto zaista povoljno i treba li nam to. 

Foto: Shutterstock

Izvor: Rtl.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno

 
 
 

RAZVRSTAVANJE OTPADA
Razvrstavanjem do nižih računa i čistih Kaštela
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
PRIKUPLJANJE SVIH VRSTA OTPADA U 2022.
Način prikupljanja miješanog, biorazgradivog i reciklabilnog otpada