euro

Hrvatska je u 2020. godini zabilježila najveći udio inozemnih doznaka u BDP-u i svrstala se na čelo skupine zemalja najovisnijih o pomoći građana zaposlenih u inozemstvu, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Hrvatska je prošle godine zabilježila višak u bilanci doznaka iz inozemstva od 3,677 milijardi eura, od čega je 2,096 milijardi eura doznačeno iz zemalja izvan Unije, a 1,581 milijarda iz drugih članica EU-a, izvijestio je Eurostat.

Udio doznaka u hrvatskom BDP-u iznosio je u prošloj godini 7,3 posto i daleko je najveći među zemljama EU-a, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U velikoj su mjeri o doznakama iz inozemstva prošle godine ovisile i Latvija i Rumunjska, s udjelom doznaka u BDP-u od 3,2 odnosno 3,1 posto.

Najmanje su pak o inozemnim doznakama ovisile Irska, gdje je njihov udio u BDP-u iznosio samo 0,1 posto, te Grčka, Finska i Nizozemska, s udjelom inozemnih doznaka u BDP-u od 0,3 posto.

Najveći višak

Ukupni iznos doznaka iz Hrvatske u inozemstvo iznosio je prošle godine 499 milijuna eura, od čega je 209 milijuna bilo usmjereno u druge zemlje EU-a, a 291 milijun u zemlje izvan Unije.

Bilanca inozemnih doznaka u Hrvatskoj pokazala je tako u prošloj godini višak od 3,178 milijardi eura, koji je, iskazan udjelom u BDP-u, iznosio 2,7 posto, i također je najveći među zemljama EU-a.

U skupini su i Rumunjska i Latvija, s viškom u bilanci inozemnih doznaka, iskazanim udjelom u BDP-u, od 1,4 odnosno 1,3 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Trag covida

Pandemija covida 19 ostavila je u prošloj godini traga i na doznakama, pa je njihov odljev na razini EU-a pao prvi puta od 2013. godine, za 3,3 posto, na 52,6 milijardi eura.

Smanjen je i priljev, oko četiri posto, na 50,2 milijarde eura.

U odljevu dominiraju osobni transferi koji su u 2020. porasli tri posto, na 34,1 milijardu eura.

Priljev pak najvećim dijelom čine primanja od prekograničnog, sezonskog i rada na određeno vrijeme koji su u 2020. iznosili 38,1 milijardu eura.

Nešto više od polovine ukupnog iznosa doznaka cirkuliralo je unutar EU-a, utvrdio je Eurostat.

Njemačka šalje i prima

Najveći je odljev doznaka, u druge zemlje EU-a i u ostatak svijeta, bilježila Njemačka, gotovo 17,4 posto ukupnog iznosa u EU u 2020. godini.

Slijede Francuska s 11,6 posto udjela u ukupnom iznosu, Luksemburg s 11,3 posto i Nizozemska s 10,7 posto.

Doznake iz Njemačke i Luksemburga uglavnom su generirane primanjima od prekograničnog, sezonskog ili rada na određeno vrijeme, dok su u Francuskoj uglavnom posrijedi osobni transferi, navodi Eurostat.

Njemačka spada i među vodeće primatelje doznaka iz drugih zemalja EU-a i iz inozemstva, također najvećim dijelom generirane radom, s udjelom od 14,2 posto. Veći udio ima samo Francuska, petinu ukupnog priljeva doznaka u EU, utvrdio je Eurostat.

Bolja bilanca

Osobne doznake igraju važnu ulogu i u smanjenju deficita na tekućem računu bilanci plaćanja zemalja-primateljica, primjećuje Eurostat.

Tako su Belgija i Slovačka prošle godine zahvaljujući doznakama bilježile višak na tekućem računu bilance plaćanja, ističe europski statistički ured.

Belgija se oslanja na rad svojih građana u susjednom Luksemburgu i Nizozemskoj, ali i na njihov angažman u europskim institucijama.

Slovačkoj pak pomaže rad građana u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Mađarskoj, ističe Eurostat.

Hrvatska je pak, uz Francusku, Rumunjsku, Portugal, Mađarsku, Bugarsku i Estoniju, u skupini zemalja EU-a koje su zahvaljujući inozemnim doznakama znatno smanjile manjak na tekućem računu bilance plaćanja u 2020., bilježi europski statistički ured.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno

 
 
 

RAZVRSTAVANJE OTPADA
Razvrstavanjem do nižih računa i čistih Kaštela
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
PRIKUPLJANJE SVIH VRSTA OTPADA U 2022.
Način prikupljanja miješanog, biorazgradivog i reciklabilnog otpada