hitna

Analiza funkcioniranja zdravstva tijekom pandemije u devet europskih zemalja pokazala je da je služba hitne pomoći u Hrvatskoj uglavnom normalno funkcionirala, kao i u Francuskoj, dok su problemi uočeni u prenatalnoj skrbi i liječenju oboljelih od raka, piše u petak Večernji list.

Riječ je o socio-ekonomskoj analizi o budućnosti europskih zdravstvenih sustava u svjetlu pandemije koronavirusa, koju je provela bankarska grupacija BFF.

Izvješće analizira i uspoređuje devet sustava javnog zdravstva u Europskoj uniji u suočavanju i upravljanju izazovima pandemije COVID-19: Italiju, Hrvatsku, Češku, Francusku, Grčku, Poljsku, Portugal, Slovačku i Španjolsku.

U ključnim naglascima za Hrvatsku u izvješću se navodi da je, kao i u većini zemalja, pandemija ozbiljno utjecala na korištenje zdravstvenih usluga koje nisu povezane s koronavirusom. Neki su slučajevi COVID-19 ostali neotkriveni, a koronavirus je imao veliki neizravan utjecaj na ljude koji nisu zaraženi virusom. U Hrvatskoj, kao i u većini analiziranih zemalja, postojao je ograničen pristup izvanbolničkim uslugama. S druge strane kada je riječ o bolničkim uslugama koje zahtijevaju noćenje u zdravstvenim ustanovama, situacija je u većini analiziranih zemalja bila nešto bolja.

Po pružanju prenatalne skrbi, Hrvatska spada u skupinu zemalja u kojima je takva skrb djelomično ograničena. Vezano uz dijagnozu i liječenje nezaraznih bolesti poput hipertenzije, dijabetesa i astme, Hrvatska se tu uklapa u prosjek analiziranih zemalja jer je također imala određena ometanja u sustavu. Slična situacija je u pogledu dijagnoze i liječenja raka. Dok su pacijenti u Poljskoj i Portugalu svjedočili, barem prema mišljenju stručnjaka, povremenim obustavljanjem postupaka liječenja, Hrvatska je ušla u krug zemalja, zajedno s Italijom i Francuskom, u kojoj je skrb za oboljele od raka bila kratkotrajno i djelomično prekinuta.

Ključna stvar je da je pandemija imala ozbiljne posljedice na pružanje zdravstvenih usluga koje nisu povezane s virusom. Potražnja za medicinskim uslugama koje  ne spadaju u hitne slučajeve dramatično je pala tijekom pandemije. Ljudi s hitnim zdravstvenim potrebama ponekad su imali poteškoća dobiti pravodobnu skrb, a oni s kroničnim zdravstvenim problemima suočeni su s prekidima rutinskih pregleda i zdravstvene skrbi. Osim toga, pandemija i gospodarska kriza koja je uslijedila doveli su do porasta mentalnih bolesti, a postoje jasni dokazi o višim stopama stresa, tjeskobe i depresije među europskim stanovništvom, piše Večernji list.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno

 
 
 

RAZVRSTAVANJE OTPADA
Razvrstavanjem do nižih računa i čistih Kaštela
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
PRIKUPLJANJE SVIH VRSTA OTPADA U 2022.
Način prikupljanja miješanog, biorazgradivog i reciklabilnog otpada