novac

Povećana neizvjesnost oko budućih gospodarskih kretanja dovodi i do rasta štednje, istaknuto je u analizi HGK u povodu Svjetskog dana štednje, pri čemu podaci HNB-a pokazuju da su depoziti kućanstava krajem rujna na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9,1 posto.

Prema najnovijim podacima HNB-a, depoziti kućanstava krajem rujna iznosili su 240,3 milijarde kuna i bili su za 1,6 milijardi kuna ili 0,7 posto veći u odnosu na kolovoz, dok su na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9,1 posto.

U povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) poručili su da u 2021. godini, u kojoj je i dalje prisutna pandemija koronavirusa, ali uz ostvaren oporavak gospodarske aktivnosti, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljnji rast.

Pozivajući se na podatke HNB-a od kolovoza, istaknuli su da je rast depozita na godišnjoj razini zabilježen u svim županijama, u rasponu od 4,2 posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 14,3 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Kada se promatra raspodjela depozita kućanstava u bankama, koncentracija depozita očekivano je najveća u Gradu Zagrebu, čiji su građani krajem kolovoza na štednji imali 67,2 milijarde kuna, što je udio od 29 posto.

Nadalje, ako se promatraju depoziti “per capita” po županijama, prema podacima HNB-a za kolovoz na razini iznad 50 tisuća kuna nalaze se županije Jadranske Hrvatske, izuzev Ličko-senjske, dok su Grad Zagreb i Zagrebačka županija jedine takve među kontinentalnim županijama.

Pritom, prva je Istarska županija (85.249 kuna), slijedi Grad Zagreb (83.049 kuna), dok je na začelju Vukovarsko-srijemska županija (26.068 kuna). Na razini Hrvatskih depozita “per capita” iznose 57.555 kuna, što je iznad prošlogodišnjeg iznosa na razini Hrvatske od 53.103 kune, pokazala je analiza HGK.

Struktura depozita kućanstava prema vrstama depozita pokazuje da je vidljiv nastavak trenda smanjenja udjela oročenih depozita uz porast udjela štednih depozita i depozitnog novca (depozita na transakcijskim računima i depozita po viđenju) što je posljedica niskih kamatnih stopa na oročenu štednju i posljedično povećanje sklonosti građana prema likvidnijim oblicima depozita.

Tako, prema kolovoškim podacima HNB-a, udio oročenih depozita iznosi 33,6 posto, što je pad udjela za 4,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prošle godine, dok je udio štednih depozita dosegnuo 35 posto, uz rast od 2,2 postotna boda, depozitnog novca 31,4 posto, što je više za 2,5 postotnih bodova, izvijestili su iz Komore.

“Oscilacije štednje bile su goleme”

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher rekao je u izjavi koja se prenosi u objavi da povećanje štednje hrvatskih građana u bankama ne iznenađuje s obzirom na to da se u svakoj krizi, ovog puta uzrokovanog pandemijom covid-19, uvijek više štedi.

Da sve dok je neizvjesnost glede budućih gospodarskih kretanja povišena, isto će biti i sa štednjom, također je istaknuo i glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, aposfofirajući da su oscilacije štednje bile goleme.

Tako se uslijed izbijanja pandemije i posljedičnog nedostatka dobara, a osobito usluga, kao i opreza i straha zbog potencijalnog gubitka prihoda, štednja “preko noći” udvostručila.

Otključavanje gospodarstva i oporavak povjerenja omogućili su postupno vraćanje pretpandemijskim obrascima potrošnje i štednje, iako je štednja uglavnom i dalje nešto povišena u odnosu na uobičajenu razinu, rekao je Šošić.

Naveo je i da su glavninu novčanih viškova akumuliranih nakon izbijanja pandemije građani polagali u banke u obliku depozita. Također, štednja se usmjeravala iu otplatu potrošačkog duga, a tu su i uvijek atraktivna ulaganja u stambene nekretnine, pa su i stambeni krediti rasli sve brže, uz sve očitije naznake procjene.


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij