hren

maske

JEDNA od čestih kritika na račun cijepljenja i uvođenja epidemioloških ograničenja za necijepljene (odnosno covid-propusnica), koje se mogu čuti posljednjih mjeseci, jest da i cijepljeni šire virus.

Uistinu, situacije u brojnim državama s visokom procijepljenošću, poput Izraela, pokazale su da odobrena cjepiva ne štite tako efikasno od delta varijante kao što su štitila od drugih koje su ranije dominirale. Delta varijanta virusa SARS-CoV-2 pokazala se ne samo zaraznijom nego i sposobnijom djelomično zaobići obranu imunosnog sustava stvorenu cijepljenjem. Uz to se pokazalo da zaštita cjepiva s vremenom ipak pada. Izvješće koje su objavili američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) utvrdilo je da je efikasnost zaštite od infekcije deltom koju pružaju cjepiva odobrena u toj zemlji pala s oko 90% na oko 66%.

Kritičari cijepljenja i propusnica, koje su uvele brojne zemlje, a najavljuje ih i Hrvatska, iz toga izvode zaključak da je takav režim besmislen jer se virus može proširiti čak i na okupljanjima na kojima će sudjelovati samo cijepljeni. Pritom se obično pozivaju na neka istraživanja, koja su pokazala da je virusno opterećenje, odnosno koncentracija virusa u sluznici nosa kod necijepljenih slično visoka kao i kod cijepljenih, koja su kasnije opovrgnuta. Osim toga, ističu, cijepljeni će se osjećati sigurnije pa neće dovoljno paziti na druge epidemiološke mjere, kao što je nošenje maski, pranje ruku i držanje distance, osobito u zatvorenom.  

No, kritičari cijepljenja i propusnica ovako zaključujući čine više pogrešaka jer se pozivaju na krive premise. Naime, istraživanja su jasno pokazala nekoliko važnih činjenica na kojima se temelje zaključci koje ćemo predstaviti u ovom tekstu:

1) šansa da se zarazi cijepljena osoba je mnogo manja nego da se zarazi necijepljena, cjepiva štite oko 66%

2) virusno opterećenje kod cijepljenih i necijepljenih ipak nije isto kada se pogledaju svi zaraženi - sa simptomima i bez njih

3) virusno opterećenje kod cijepljenih smanjuje se puno brže nego kod necijepljenih

4) za očekivati je da će ljudi koji su se cijepili zadržati više razine opreza od necijepljenih među kojima mnogi relativiziraju opasnost koju predstavlja covid-19

5) konačno, i dalje ostaje neosporna činjenica da cijepljeni neusporedivo rjeđe teško obolijevaju i umiru, čak i kada je u pitanju delta.

Drugim riječima, virus se među cijepljenima slabije širi nego među necijepljenima, a rizik za teške posljedice njegova širenja među cijepljenima je neusporedivo manji.

1) Većina cijepljenih neće se zaraziti

Činjenica da delta uspijeva zaobići imunosni sustav cijepljenih ne znači da je vjerojatnost zaraze ista kod cijepljenih i necijepljenih. Primjerice, jedno istraživanje koje je krajem kolovoza objavio CDC pokazalo je da su od svibnja do srpnja u okrugu Los Angeles necijepljene osobe imale pet puta veću stopu infekcija covidom-19 od cijepljenih.

Drugim riječima, širenje infekcije među cijepljenima je značajno reducirano. To što oni mogu biti zaraženi ne znači da će biti zaraženi u istom postotku, odnosno da je rizik druženja cijepljenih isti kao i necijepljenih.

2) Virusno opterećenje kod cijepljenih i kod necijepljenih nije isto

Neka istraživanja pokazala su da je virusno opterećenje u sluznici nosa necijepljenih i cijepljenih slično.

Međutim, jedna velika analiza prijenosa delte, koju su na temelju podataka iz programa britanskog programa REACT-1 proveli znanstvenici predvođeni timom s Imperial Collegea u Londonu, koji svakih nekoliko tjedana testira više od 100.000 britanskih volontera, pokazala je da su cijepljeni u prosjeku imali manje virusno opterećenje od necijepljenih.

Paul Elliott, epidemiolog iz Imperiala, za Nature je objasnio da se ovi rezultati razlikuju od drugih sličnih studija jer je njihovo istraživanje nasumično uzorkovalo populaciju i uključivalo je ljude koji su bili pozitivni na testiranju iako nisu imali simptome.

3) Virusno opterećenje kod cijepljenih smanjuje se puno brže nego kod necijepljenih

Istraživanja pokazuju da cijepljeni koji se zaraze deltom ostaju kraće zarazni nego necijepljeni.

Na to je, među ostalim, ukazalo istraživanje singapurskih znanstvenika koji su svaki dan pratili virusno opterećenje među cijepljenima i necijepljenima zaraženima virusom SARS-CoV-2. Tijekom prvog tjedna infekcije opterećenje delta varijantom bilo je slično za obje skupine, no ono je među cijepljenima brzo palo nakon sedmog dana.

Singapurski stručnjaci stoga su, baš kao i američki CDC, preporučili da cijepljeni i dalje nose maske u zatvorenom prostoru u kojem se okuplja veći broj ljudi.

Virusni imunolog Luka Čičin-Šain, koji radi u poznatom Helmholtz centru za infektološka istraživanja u njemačkom Braunschweigu, za Index je objasnio razloge zbog kojih bi virusno opterećenje kod cijepljenih moglo brže padati.

"To je logično jer cjepivo koje se daje u mišićno tkivo ne može stvoriti iste razine imuniteta u sluznici kao što stvara u mišićnom tkivu. Stoga će imunost u sluznicama gornjih dišnih putova cijepljenih biti nešto manja, pa će virus krenuti s infekcijom gornjih dišnih putova, međutim, relativno brzo potom doći će u kontakt sa stanicama obrambenog sustava koje će vrlo brzo odgovoriti na infekciju i suzbiti virus", rekao je Čičin-Šain.

4) Za očekivati je da će se cijepljeni i dalje držati mjera

Budući da i cijepljeni mogu širiti virus, CDC preporučuje da se i dalje pridržavaju epidemioloških mjera, osobito da nose maske prilikom okupljanja u zatvorenom te da redovno peru ruke.

Mada cijepljeni imaju razloga osjećati se opuštenijima jer ih cjepivo solidno štiti od infekcije, a još više od hospitalizacija i smrti, s druge je strane za očekivati da oni imaju više povjerenja u preporuke stručnjaka i zdravstvenih agencija. Naime, upravo je to jedan od ključnih razloga zašto su se cijepili unatoč određenom malom riziku koji postoji za razvoj ozbiljnijih nuspojava.

5) Cijepljeni rijetko teže obolijevaju i umiru

Izvješća koja redovno objavljuje Stožer pokazuju da većina hospitaliziranih i umrlih u Hrvatskoj dolazi iz redova necijepljenih.

Ranije navedeno istraživanje CDC-a utvrdilo je da je kod necijepljenih vjerojatnost da će biti hospitalizirani čak 29 puta veća nego kod cijepljenih. U zaključku autori također ističu da je vjerojatnost da će necijepljeni završiti na intenzivnoj njezi i na respiratoru te da će umrijeti značajno veća nego za cijepljene.

Usto, brojna istraživanja pokazuju da su komplikacije, poput zgrušavanja krvi i multisistemskih zatajenja organa, učestalije kod hospitaliziranih nego kod onih koji su covid-19 preboljeli bez simptoma.

Naime, kako smo već pisali na Indexu, nekoliko studija pokazalo je da su pacijenti primljeni u bolnicu s covidom-19 imali komplikacije uslijed poremećenog zgrušavanja koje su uključivale srce, mozak i periferni krvožilni sustav, koje su uglavnom dovele do infarkta miokarda (MI), ishemijskog moždanog udara i venske tromboembolije.

Tijekom prvih mjeseci širenja pandemije nekoliko studija koje su uključivale obdukcije otkrilo je sistemsku mikrotrombozu u mnogim organima, uključujući pluća, srce i bubrege, što sugerira da bi tromboza mogla pridonositi čestim i često fatalnim višesistemskim zatajenjima organa kod bolesnika s teškim covidom-19.

Dakle, kao što smo naveli na početku, iako cijepljeni mogu širiti virus, rizici za njegov prijenos, kao i za teške posljedice infekcije, neusporedivo su manji među njima.

Izvor: Index.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij