hren

bankomati mala

Banke žele pasivnu umjesto aktivne elektrokemijske zaštite, jer je jeftinija, a kažu i da je dominantna u EU-u. Ako ne, bankomate će ukinuti da im ne bi stvarali preveliki trošak. Iz MUP-a poručuju da im je na prvom mjestu sigurnost ljudi. 

Čak polovina bankomatske mreže u Hrvatskoj, koja sada broji ukupno 6.000 bankomata, mogla bi biti ugašena, pogotovo u ruralnim područjima gdje je promet po tim bankomatima manji, a uslijed uvođenja dodatne regulative oko zaštite i sigurnosti bankomata, jer bi ona za banke mogla predstavljati preveliki trošak. 

Najavio je to Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, dodajući da se o tome razgovara s Ministarstvom unutarnjih poslova, koje i jest nadležno u ovom slučaju, kao i s bankarskim regulatorom, Hrvatskom narodnom bankom, da se ti sigurnosni zahtjevi ipak ublaže, jer su u biti viši nego u ostatku EU-a.

Ova najava o »sječi« bankomata poprilično je odjeknula jer je njihova dostupnost građanima važna, pogotovo ako više plaćaju gotovinom nego karticama. Poslovne banke povremeno su već ukidale bankomate za koje su izračunale da je veći trošak njihovog održavanja od koristi koju imaju u smislu visine prometa i brojnosti klijenata.

Naravno, to onda ide na štetu onih klijenata koji su aktivni korisnici tih bankomata i praktički o njima ovise, a da ne moraju »potegnuti« u neko udaljenije mjesto. S obzirom na to da je i inače velika koncentracija stanovništva u gradovima, ovo bi mogao biti dodatni udar na manje naseljena mjesta, sela, otoke te dodatni doprinos toj koncentraciji i centralizaciji u urbanim sredinama.

Isto tako, negdje sve vrvi i »načičkano« je bankomatima, a negdje bankomata – ni od korova. Jučer smo Adrovića pitali da dodatno pojasni o čemu je riječ.

Kazao je da se tu radi o regulativi MUP-a, da se dakle kroz zakonodavni okvir, odnosno kroz promjene regulacije, poveća sigurnost bankomatske mreže, a kako bi se obeshrabrile kriminalne radnje, napadi na bankomate, koji objektivno ugrožavaju i ljudske živote. U čemu je onda problem, pitali smo, s obzirom na to da je sigurnost – složit će se valjda – daleko najvažnija.

Granica isplativosti
– Jedna od varijanti koja je predložena je zaštita bankomatske mreže pri čemu ona može biti aktivna i pasivna. Razgovarali smo u nekoliko navrata s Ministarstvom unutarnjih poslova i razgovaramo s njima i dalje o tome da pasivnu elektrokemijsku zaštitu priznaju kao zaštitu bankomata jer je ona nešto što se primjenjuje u većem dijelu EU-a.

Aktivna zaštita bankomatske mreže je još uvijek, neću reći u eksperimentalnoj fazi, ali još uvijek nije široko primijenjena na veliki broj bankomata u EU-u, pa smo rekli, kad drugi budu išli to primjenjivati, u krajnjoj liniji ćemo i mi to pojačati.

Stvar je i u tome da je pasivna zaštita bitno jeftinija od aktivne, i s obzirom na to da u Hrvatskoj postoji ogroman broj bankomata, preko 6.000 uređaja, računamo da bi to ipak bilo jeftinije jer imamo čitav niz bankomata koji su u tzv. ruralnim područjima, dakle u dijelovima zemlje u kojima je manji broj podizanja uloga ili depozita, i oni su zapravo i sada na granici isplativosti.

Prema tome, ako sad još i investiramo u njih po više tisuća eura da bi ih zaštitili u smislu aktivne elektrokemijske zaštite, tada ćemo doći do toga da se oni neće isplatiti, a ako se neće isplatiti, to znači da će vjerojatno taj dio bankomatske mreže biti zatvoren.

To onda znači da postoji mogućnost da ta mreža – upravo u razdoblju kad stanovništvu najviše treba, zbog promjene valute – bude smanjena, što će biti loše i za banke i za vlasnike bankomatske mreže, ali i one koji je koriste, kaže Adrović.

Veli da očekuje da se regulatori dogovore, da »na neki način imaju koordinaciju koja bi omogućila da banke ne rasipaju svoj potencijal na sve prioritete, nego da se ipak probamo koncentrirati na ono što je u ovom trenutku za društvo najbitnije, a to je – uvođenje eura«.

Adrović tumači da nisu samo banke vlasnici bankomata, ima tu i drugih, ali za sve bi, da se dakle ide u tu regulativu, to bio veliki trošak, koji se procjenjuje na ukupno 25 milijuna eura. To je, navodi Adrović, jako puno, pogotovo sada kada će banke ulagati 80 do 100 milijuna eura u IT sustave radi konverzije kune u euro. Imaju dakle taj konverzijski trošak, trošak prilagodbe itd.

– Nažalost, vlasnici će vjerojatno početi razmišljati kako reducirati svoju bankomatsku mrežu, jer jednostavno to ne mogu izdržati, poručuje Adrović. Kaže da će ovih dana ponovo razgovarati s MUP-om, pa onda vidjeti kakva će biti povratna informacija.

Selective focus of Keyboard on the ATM

Sustavi zaštite
Upit smo poslali MUP-u.

Iz MUP-a kažu da je »odredbom članka 7. st. 1. toč. 4.3. i 4.4. Zakona o zaštiti novčarskih institucija propisano da se bankomati štite sustavom elektrokemijske zaštite kojim se trajno označavaju i uništavaju novčanice pri pokušaju nasilne provale u bankomat, pri čemu postoji obveza na vidnom mjestu označiti da se bankomat štiti na taj način, odnosno oglasiti potencijalnom počinitelju upozorenje da će se sustav aktivirati po svakom pokušaju nasilnog prodora u uređaj s ciljem otuđenja novca«.

– Skrećemo pozornost kako je Ministarstvu unutarnjih poslova na prvom mjestu važna sigurnost te zaštita građana i njihove imovine, a u tom smislu je intencija sustavno i integralno urediti zaštitu bankomata.

Da bi se to ostvarilo, potrebno je osigurati da ugrađeni sustavi zaštite reagiraju na velik broj načina prodora u bankomat, a posebice na eksploziju zapaljive plinske smjese i eksploziva, što je način koji je u posljednje vrijeme najučestaliji.

Na tržištu postoje dva osnovna sustava zaštite novca koji funkcioniraju da boje i uništavaju novac, a to su pasivni i aktivni sustavi. Aktivni sustavi udovoljavaju svim zakonskim zahtjevima, dok se ispitivanja pasivnih sustava provode samo na djelovanje eksplozivnih sredstava, dok na druge načine prodora u bankomate ne reagiraju.

Slijedom navedenog, iz aspekta zadovoljavajućeg načina zaštite osoba i imovine te poštovanja zakonskih odredbi, aktivni su sustavi svakako prihvatljiviji kako u prevenciji kaznenih djela teških krađa tako i drugih napada.

Posebice bismo tu naglasili upade u software putem tzv. »Blackbox« metode koja podrazumijeva prethodno bušenje uređaja i koja je također »u trendu«, a ovakav napad bi se spriječio aktivacijom zaštitnog sustava, dok na ovu vrstu napada pasivni sustavi ne reagiraju, ističu u MUP-u.

Erste: Optimizacija neminovna
U Erste banci kažu da je optimizacija neminovna.

– Prilikom donošenja poslovne odluke o instaliranju ili deinstaliranju bankomata na pojedinoj lokaciji, Erste banka provodi analizu koja uključuje cijeli niz elemenata, među kojima su i učestalost korištenja uređaja, troškovi te profitabilnost.

S obzirom na to da su za ispunjenje zahtjeva za uvođenje elektrokemijske zaštite na bankomatima potrebna značajna ulaganja, što utječe i na rentabilnost bankomatske mreže, realno je očekivati da će se, ako na snazi ostanu trenutačni zahtjevi, u srednjoročnom razdoblju provesti određena optimizacija ukupnog broja bankomata.

Pritom će banka svakako nastojati da to bude u minimalnom opsegu, uvažavajući potrebe svojih klijenata. Međutim, Erste banka izražava nadu da će se u konstruktivnom razgovoru s uključenim dionicima pronaći adekvatno i troškovno optimalno rješenje, kažu u Ersteu.

Forsiranje bezgotovinskog plaćanja

Neslužbeno se u bankarskim krugovima može čuti da će do ukidanja dijela bankomata sigurno doći, iako ne baš polovine mreže, prije nekih 10 do 20 posto, i ne u tako kratkom roku, već negdje unutar iduće tri godine. 

Bankomati bankama predstavljaju trošak, ide se na internet bankarstvo, digitalno, online, gotovina je sve manje u modi. Kada je sigurnost u pitanju, ona nema cijenu, ili je ne bi trebala imati, no očito je da su banke, koje su inače na polugodištu ove godine poslovale s 2,6 milijardi kuna dobiti, kadre radije ukinuti neki proizvod nego plaćati veći trošak.

Loptica se prebacuje na regulatora, koji mora prije svega misliti o građanima i javnom interesu. Euro ćemo uvesti, ali građani očito neće tako lako moći do njega.

Foto: Davor Kovačević

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij