hren

U Hrvatskoj je podnesen prvi zahtjev za odštetu, točnije nagodbu s bolnicom zbog smrti 84-godišnjakinje od covida-19 za koju obitelj iz jednog malog mjesta s istoka Hrvatske smatra da se zarazila u toj zdravstvenoj ustanovi. Tražili su odštetu od 632.000 kuna i plaćene odvjetničke troškove.

“Bolnica je odbila nagodbu jer nema dokaza da se žena zarazila u bolnici, a mi smo poduzeli sve mjere zaštite od korone koje su u tom trenutku bile moguće”, kaže prof. dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb. Hoće li obitelj podignuti sudsku tužbu, još nije poznato. No, bez obzira na ovaj slučaj, postoji mogućnost da tužbe vezane uz covid-19 budu znatno češće s obzirom na to da pandemija još ne pokazuje smirivanje.

Naime, tijekom prošle godine u zdravstvenim ustanovama postojale su smjernice koje omogućavaju određenu razinu zaštite od infekcije zdravstvenih djelatnika, a onda i pacijenata, ali je i s njima mogućnost prijenosa bila velika, a razlozi za tužbe zbog toga ograničeni. Međutim, od trenutka postojanja cjepiva značajno se povećava sigurnost, ali samo ako su prije svih cijepljeni zdravstveni djelatnici.

To je razlog što je u nekim zemljama EU za njih cijepljenje obavezno poput Italije, Francuske, Grčke i Mađarske. Nažalost, u Hrvatskoj je situacija s cijepljenjem zdravstvenih djelatnika još uvijek loša. Istina, liječnici su se cijepili više od 80 posto, ali medicinske sestre i tehničari tek su stigli do polovice.

Naime, ovaj slučaj iz KBC-a Zagreb zapravo nema utemeljenja u “gruboj nepažnji ili namjeri zaražavanja” ako se ono i dogodilo u bolnici. Radilo se o pacijentici koja je u bolnicu došla zbog ozljede rebara uslijed pada. Testirana je i bila je u tom trenutku negativna na covid-19. No, nekoliko dana poslije njezin je test bio pozitivan, premještena je u KB Dubrava, gdje je 6. prosinca umrla. U KBC-u Zagreb ističu da su se poštovali svi protokoli za covid.

“Vrlo je važno kod odluke ima li pacijent pravo na odštetu ili ne utvrditi je li za zaštitu od zaraze poduzeto sve ono što je temeljeno na smjernicama struke”, objašnjava odvjetnica Ana Gruber.

Upravo covid-19 razlog je što se u SAD-u, gdje su odštetni zahtjevi gotovo svakodnevna pojava, već na početku pandemije krenulo u promjene zakona koji reguliraju odštete u većini saveznih država kojim se osigurava “građanski imunitet na zahtjeve vezane za širenje covida-19 osim u ograničenim situacijama koje uključuju grubi nemar, namjerno i bezobzirno ponašanje nepromišljeno nanošenje štete ili namjerno nanošenje štete”.

Drugim riječima teško da bi itko po tome mogao dobiti odštetu povezanu s covidom-19 sve dok se nije pojavilo cjepivo.

Kako dalje s cijepljenjem zdravstvenih djelatnika, odnosno hoće li se uvesti obvezno cijepljenje, odgovor iz Ministarstva zdravstva je pitijski.

“Mogućnost uvođenja novih mjera zaštite zdravlja u zdravstvu ovisit će o epidemiološkom stanju u budućnosti, kao i donesenim zajedničkim mjerama nadležnih tijela. Na tom tragu se na stručnoj razini usuglašava dokument koji će uzeti u obzir aktualnu epidemiološku situaciju vezano uz sigurnost u zdravstvenim ustanovama”!?

No, premda nema decidiranog odgovora “da” ili “ne” obvezno cijepljenje zdravstvenih radnika, jasno kažu u Ministarstvu da odštetu plaća bolnica bilo zaraženom pacijentu bilo djelatniku. Može li se onda bolnica ipak zaštititi od plaćanja odštete koju je prouzročio djelatnik koji se jednostavno ne želi cijepiti. Ravnatelji bolnica drže da bi ustanove morale imati dodatni “alat” kojim bi mogle tražiti odgovornost djelatnika za necijepljenje, piše Jutarnji list.

“U trenutku kad je stiglo cjepivo situacija se mijenja jer postoji dodatna mogućnost zaštite. Ako liječnici ili medicinske sestre nisu cijepljeni, a pacijent se zarazi covidom, onda se može dokazivati kako nisu poduzete sve mjere zaštite koje su bolnici na raspolaganju.

Bi li odštetu trebala platiti bolnica ili necijepljeni djelatnik, to moraju odlučiti nadležna tijela. Moguće je rješenje primjerice da bolnica od svojih djelatnika traži izjavu kojom potvrđuju da se ne žele cijepiti, ali da time prihvaćaju i naknadu moguće štete”, zaključuje Gruber.

Foto : Pixabay/Ilustracija
Izvor : N1info


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij