hren

Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je nedavno odobrila Europska unija (EU), kao jednu od velikih reformi predviđa i poboljšanje postojećeg mirovinskog sustava kroz povećanje mirovina. Model obiteljskih mirovina će se preustrojiti (s čime se već i krenulo), povećanje najnižih mirovina i mirovina iz II. stupa su mjere koje treba pozdraviti, ali više je pažnje trebalo dati mjerama koje bi povećale motiviranost radnika da dulje ostaju na tržištu rada, tvrdi Marijana Bađun, istraživačica Instituta za javne financije (IJF).

U našem Planu oporavka govori se da je mirovinski sustav financijski održiv i da će njegov udio u BDP-u pasti s deset posto u 2019. na 9,5 posto daleke 2070. godine. To je samo pola postotnog poena u nešto manje od 50 godina, pri čemu je rizik siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj 30 posto, u odnosu na prosjek EU-a od 16,5 posto. Udio bruto mirovine u bruto plaći iznosi nam skromnih 32,5 posto, dok je u EU taj iznos 46,2 posto.

Izmjenama radnog zakonodavstva o prestanku radnog odnosa zbog navršene životne dobi (65 godina života i 15 godina radnog staža, ako se radnik i poslodavac ne dogovore drugačije) u Planu oporavka želi se poticati dulji ostanak u svijetu rada i samim time povećati mirovine. Pritom bi se trebali mijenjati i povezani propisi koji poslodavcima nameću pokrivanje troškova bolovanja za radnika koji već ima uvjete za mirovinu, a sa sindikatima će se razgovarati i o izmjenama sustava otpremnina, kako bi radnici dobili pravo na nju u slučaju otkaza.

No, kako piše Bađun, ta odredba nije detaljno objašnjenja, dok je u Planu oporavka fokus stavljen na radnike koji imaju uvjete za starosnu mirovinu i žele nastaviti raditi, no zapravo se ne predlaže ništa kako bi se dobna skupina od 55 do 64 godine zadržala na tržištu rada do 65. godine.

Porast stope zaposlenosti osoba u toj dobnoj skupini vrlo je važan za Hrvatsku budući da je prema Eurostatu po tom pokazatelju Hrvatska pri dnu Europske unije (45,5 posto naspram prosjeka EU-a od 59,8 posto u 2020.), o čemu je tportal detaljno pisao.

'Produljiti radni vijek izrazito je teško, ne samo u Hrvatskoj, i zahtijeva puno više napora od izmjene radnog zakonodavstva. Prijedlog podizanja dobne granice za umirovljenje na 67 godina naišao je na oštro protivljenje te se u Planu oporavka i ne spominje. No, radni se vijek može produljiti i na druge načine. Istraživanje za Hrvatsku pokazalo je kako su ranijem umirovljenju skloniji zaposlenici koji su slabije obrazovani, lošijeg zdravlja, imaju nisku kvalitetu života ili rade u privatnom sektoru, što vjerojatno odražava radne uvjete. Ni u jednom od tih područja Hrvatska ne stoji dobro te je zbog toga potreban cjelovit pristup s mnogo mjera koje bi starije radnike potaknule da ostanu na tržištu rada te, također, povećale želju poslodavaca da ih zadrže', piše Bađun.

Reforma obiteljskih mirovina - zašto od najmanjih?

Kritična je i prema reformi obiteljskih mirovina. Takve su mirovine u lipnju ove godine u prosjeku iznosile 2096 kuna, ali prema sadašnjim propisima postoji čak 18 skupina korisnika koji su obiteljsku mirovinu ostvarili prema posebnim propisima.

'Ako se već spominje pojam 'pravednosti', vrijedi istaknuti kako je prosječna obiteljska mirovina za kategoriju zastupnika u Hrvatskom saboru, članove Vlade, suce Ustavnog suda i glavnog državnog revizora iznosila 8223 kuna, dok je prosječna obiteljska mirovina za redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bila 7176 kuna', dodaje Bađun te kaže da se podrazumijeva kako izmjena mirovinskih propisa za te kategorije ne bi trebala krenuti od najnižih obiteljskih mirovina, ali ovo je prilika za još jedno isticanje upornog odbijanja svake dosadašnje vlasti da revidira posebne propise u mirovinskom sustavu.

Prosječna obiteljska mirovina za kategoriju zastupnika u Hrvatskom saboru, članove Vlade, suce Ustavnog suda i glavnog državnog revizora iznosila je 8223 kuna.

Bađun se dotaknula i II. stupa, za koji kaže da u Planu oporavka piše kako ostvaruje 'solidne rezultate' bez dodatnog objašnjenja. Predlaže se 'snažnije uključivanje mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte te veća ulaganja u poduzeća u vlasništvu Hrvatske', što bi trebalo donijeti veće prinose i kvalitetnu disperziju rizika.

'OMF-ovi već sada mogu ulagati u infrastrukturne projekte na području Hrvatske, ali preduvjet je da Vlada odredi projekt kao infrastrukturni, što dosad nije učinjeno', detektira Bađun i dodaje da se Planom oporavka predviđa povećanje izdvajanja doprinosa za II. stup 'ovisno o fiskalnim kapacitetima, nakon što tržište kapitala ojača i stanje u državnom proračunu postane povoljnije.'

Stalno novi lijekovi, a nuspojave ozbiljne

'Zaključno, čini se kako je hrvatski mirovinski sustav poput kronično oboljelog pacijenta. Analiziramo ga, svađamo se koja je terapija bolja i međusobno se optužujemo, interveniramo, a njemu nikako da se popravi stanje. Stalno isprobavamo nove lijekove, a većina ima ozbiljne nuspojave i slabe učinke. Čudimo se što je tako bolestan ne priznajući da mu su mu dani zadaci koje nije mogao niti trebao ispuniti. Ima li uopće nade? Možda bismo se morali pomiriti s time da mu možemo ublažiti simptome, ali ga nikada nećemo izliječiti? No, čak i s takvim smanjenim očekivanjima ipak bi mu trebalo pružiti najbolje moguće liječenje', zaključuje se u osvrtu Instituta za javne financije.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij