REKORDAN broj migranata prešao je od petka poljsku granicu s Bjelorusijom, priopćila je u ponedjeljak pogranična straža, a Minsk se suočava s optužbama da ilegalnu imigraciju koristi kao pritisak na članice Europske unije.

Poljska i Litva se posljednjih tjedana suočavaju s naglim povećanjem broja ilegalnih migranata, a problem je toliko ozbiljan da su zemlje zatražile pomoć EU.

Parlament u Vilniusu je zbog novonastale situacije sazvao za utorak izvanrednu sjednicu.

Poljska i Litva optužuju bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da koristi ilegalne migrante kao sredstvo pritiska na EU kako bi Bruxelles odustao od sankcija koje je nametnuo režimu u Minsku. Poljska je izazvala bijes Lukašenka jer je primila odbjeglu atletičarku Kristinu Timanovsku, koja se odbila vratiti s Olimpijade u Tokiju u svoju zemlju.

Poljska pogranična služba objavila je u ponedjeljak da je zadržala 349 ilegalnih migranata koji su od petka pokušali prijeći granicu iz Bjelorusije. Navodi se da su migranti uglavnom iz Iraka i Afganistana. Glasnogovornica te službe Ana Mihalska kazala je da je broj migranata koji su zadržani od petka rekordan.

Po njezinim riječima, najveća skupina od 85 migranata u subotu je privedena na prijelazu Kuznica.

Od početka godine privedeno 870 ilegalnih imigranata

Od početka godine je privedeno 870 ilegalnih imigranata. Za razliku od toga tijekom 2020. granicu Poljske s Bjelorusijom su prešla 122 ilegalna imigranta.

Ministri unutarnjih poslova EU sastaju se zbog tog problema na izvanrednom sastanku 18.  kolovoza.

Lukašenko je obećao da će Bjelorusija "uzvratiti" ako bude na udaru te je zapadnim zemljama poručio da ne bi smjele koristiti sankcije protiv njegove zemlje.

Lukašenko je rekao da poziva zapadne zemlje za pregovarački stol, umjesto rata sankcijama, osudivši pritom najnovije sankcije od strane Velike Britanije, kazavši da bi im mogle "izaći na nos". 

Više je puta istaknuo da sankcije imaju kontra učinak, što pokazuje najnoviji razvoj događaja na granicama Bjelorusije s Poljskom, Ukrajinom, Litvom i Latvijom.

U ponedjeljak se obilježava godišnjica Lukašenkova izbora za predsjednika koji su po tvrdnjama oporbe bili namješteni. Nakon izbora izbili su masovni prosvjedi kao najveći izazov Lukašenku otkako je 1994. postao predsjednik. On tvrdi da je izbore dobio pošteno, no istodobno je mnoge svoje oponente dao zatvoriti ili su bili prisiljeni otići u egzil u inozemstvo.

Izvor: Index.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij