Minimalnu plaću koja trenutno u Hrvatskoj iznosu 4.250 kuna bruto (oko 550 eura), odnosno 3.400 kuna neto prima više od 52 tisuće radnika. U posljednjih je pet godina rasla više od 36 posto, ali je i dalje među najnižima u Europskoj uniji. U Sloveniji je primjerice zajamčena minimalna plaća oko 940 eura, Irskoj oko 1700, a Luksemburgu 2200 eura. Hrvatska se nalazi na začelju Europske unije, u društvu Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Litve.

Litvancima je zajamčen minimalac od 500 eura bruto, Rumunjima 472, Mađarima 467 dok je na samome dnu Bugarska sa 332 eura. Po velikom dijelu troškova osnovnih potrepština smo u europskom prosjeku što pokazuje koliko je dubok jaz između naših troškova života i prihoda. Europski parlament nedavno je donio rezoluciju kojom se zemljama članicama preporučuje da minimalac bude dostojan čovjeka te da mora biti veći od praga siromaštva u pojedinoj zemlji.

„Premijer se hvali koliko je porasla minimalna plaća, a mi smo i dalje na europskom dnu. Zbog toga u Hrvatskoj više nema domaće radne snage za sezonske poslove, ljudi bježe vani… – kaže za Slobodnu Dalmaciju predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. Objašnjava kako uopće ne bismo trebali govoriti o kategoriji minimalne plaće nego o ‘dostojanstvenoj plaći’ kao krajnjem cilju zajamčenim Ustavom.

“Dostojanstvena mjesečna plaća u Hrvatskoj bi trebala iznositi oko 1380 eura”, kaže Iveković.

Do tog izračuna, od 10.400 kuna, u sindikatu su došli metodologijom koju su europski sindikalci izrađivali šest godina, a koja je različita od nekadašnje sindikalne košarice i uključuje troškove stana, režije, hrane, školovanja, odjeće, obuće, pristup zdravstvu, prometu, godišnji odmor i nešto sitno štednje…

“Problem je i u velikoj  diferencijaciji plaća, gdje smo gori i od Azije. Osvješćivanje radnika u Aziji je proces koji traje više od dvadeset godina, i dok su se Europa, SAD, Australija i drugi sustavno bavili problemom iskorištavanja radnika u Aziji, zanemarili su nas. Tako da smo sad došli u situaciju da je u Aziji stanje bolje nego u ovom dijelu Europe kad gledamo omjer naše željene dostojanstvene plaće u odnosu na minimalnu plaću”, kaže Iveković.

Od zemalja Europske unije diferencijacija, odnosno velika nejednakost u plaćama najizraženija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Letoniji. U te tri zemlje, deset posto najslabije plaćenih radnika zarađuje četiri puta manje od osoba koje se prema plaćama nalaze u top deset posto zaposlenika. Kod nas je ta razlika jedan prema 3,3, kao i u Mađarskoj.

Prosječna plaća narasla zbog javnog sektora 

Što se tiče prosječne plaće u Hrvatskoj ona je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svibnju iznosila 7.104 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 6,7 posto, a realno za 4,5 posto.

“Unatoč tim tvrdnjama o realnom rastu, pitanje je je li to tako. Onome tko primjerice kupuje građevinski materijal koji je poskupio čak 40 posto, sigurno je realno pala kupovna moć”, kaže Iveković.

I ekonomski analitičar Andrej Grubišić napominje kako smo mi i Bugari po realnoj kupovnoj moći zacementirani na dnu Europske unije. Ni on ne dijeli premijerov optimizam oko realnog rasta prosječne plaće.

Izvor : Poslovni.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij