hren

Mjere koje su napisane na nekoliko tisuća stranica iz temelja će promijeniti europsko gospodarstvo i svakodnevni život ljudi - od načina kako će grijati i hladiti svoje kuće i stanove do toga kako će putovati. Komisija je svjesna da će provođenje novih zakona naići na širok otpor u različitim dijelovima gospodarstva i društva, tim više što bi poskupljenja koja su neizbježna mogla ozbiljno pogoršati životni standard građana.

Od 2035. godine u Europskoj uniji moći će se kupovati samo električni automobili jer će prodaja vozila na benzinski, dizelski, pa čak i hibridni pogon faktično biti zabranjena.

U sljedećih 14 godina na svakih 60 kilometara u članicama Europske unije trebale bi biti sagrađene punionice baterija za električne automobile, dok će vozila s motorima na unutarnje izgaranje s vremenom postati dio povijesti. Na svakih 150 kilometara prometnica trebaju biti postavljene i punionice vodikom.

Krvavo težak zadatak

To je samo detalj iz ambicioznog zakonodavstva Europske komisije, predstavljenog prošlog tjedna, koje će u sklopu Zelenog plana EU-a dodatno zaoštriti mjere protiv onečišćivača okoliša, kako bi se ublažile prijeteće klimatske promjene. EU planira da će do 2050. godine emisije stakleničkih plinova – koji zagrijavaju atmosferu i potiču promjenu klime – svesti na nulu. Da bi se to postiglo, članice Unije planiraju do 2030. srezati emisije štetnih plinova za 55 posto, iako su još uoči pandemije vjerovale da je dovoljno smanjenje emisija za 40 posto u odnosu na 1990. godinu.

Mnogim proizvođačima automobila, koji čine jezgro europske industrijske proizvodnje, zbog novih propisa diže se kosa na glavi. To će im jako povećati troškove i nagnati ih na prijelaz na nove tehnologije. Prošle godine samo pet posto od ukupno prodanih automobila u Europi bili su na električni pogon. Međutim, Volkswagen je već najavio da će do 2030. električni automobili činiti čak 60 posto njegove prodaje te da će u sljedećih deset godina sagraditi šest tvornica baterija. Japanski proizvođači, pak, shvatili su da će suvišne postati sve njihove europske tvornice za vozila na benzin, a u povijest će otići i ona na hibridni pogon, kojima su se donedavno ponosili.

Kritičare koji kažu da će tako brzi prelazak na zeleno gospodarstvo biti jako skup, europski dužnosnici uvjeravaju da nema drugog rješenja nego drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova ako želimo zaustaviti ili ublažiti klimatske promjene, koje su pridonijele nezapamćenim prirodnim nepogodama i ovog ljeta. Razorni tornado u južnoj Češkoj te katastrofalne bujične poplave u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj odnijele su stotine ljudskih života i nanijele štetu od nekoliko milijardi eura.

– Bit će to krvavo težak zadatak, ali samo na trenutak zamislite kakve ćemo štete imati ako ništa ne učinimo, rekao je Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije zadužen za klimatske promjene, misleći na napore koji stoje pred poduzećima, državama i građanima u idućim desetljećima.

Skupo onečišćavanje

Da bi se približila klimatskoj neutralnosti, odnosno smanjenju emisija na nulu, Europska komisija je predložila 13 zakonskih mjera za gotovo sva područja. Mjere koje su napisane na nekoliko tisuća stranica iz temelja će promijeniti europsko gospodarstvo i svakodnevni život ljudi – od načina kako će grijati i hladiti svoje kuće i stanove do toga kako će putovati. Komisija je svjesna da će provođenje novih zakona – koje članice EU-a i Europski parlament tek moraju prihvatiti i razraditi – naići na širok otpor u različitim dijelovima gospodarstva i društva. Oni su jako zahtjevni, a prilagodba novim okolnostima bit će teška.

Unatoč tome, Komisija je postavila konkretne rokove za postizanje ciljeva, kao što je 2030. godina.
– Ako ne bude specifičnih rokova, neće biti ni dovoljne izvjesnosti, pa nećemo moći postići cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, objasnila je Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije.
– Europa je prvi kontinent sa sveobuhvatnom arhitekturom za postizanje naših klimatskih ciljeva. Naš zakonodavni paket ima za cilj kombiniranje smanjenja emisija, pri čemu su mjere za očuvanje prirode, radnih mjesta te socijalne ravnoteže u srcu te preobrazbe, dodala je predsjednica.

Najveća i najizazovnija novost u paketu mjera Komisije jest činjenica da će tvrtke morati dodatno plaćati za emisije stakleničkih plinova, s time da se popis zagađivača jako proširio. Prije petnaestak godina obuhvaćao je uglavnom industriju, a sada su među obveznike plaćanja onečišćavanja ubrojeni cestovni promet, zrakoplovni i brodski promet, kao i poljoprivreda. Veći nameti pogodit će ne samo gospodarstvo, nego i građane jer je na popis onečišćivača stavljeno grijanje zgrada i kuća – ako se za to koriste fosilna goriva.

Naime, kako bi potaknula onečišćivače da fosilna goriva zamjenjuju čistom energijom, Europska unija je još 2005. godine uvela učinkovit sustav za trgovanje emisijama (ETS) stakleničkih plinova. Vlasti u tom sklopu dodjeljuju onečišćivačima na svom području godišnje kvote (dopuštenja) za emisiju stakleničkih plinova, putem takozvanih emisijskih kupona ili jedinica. Poduzeća moraju nabaviti (platiti) te kupone za pokriće ugljika koji ispuštaju. Oni koji pripadaju velikim zagađivačima, primjerice, mogu na tržištu otkupiti kupone od tvrtki koje imaju višak njih, jer su međuvremenu prešle na čistu energiju.

Taj sustav trgovanja emisijama potaknuo je proteklih godina industriju na manje zagađivanje i veću upotrebu čiste energije, a sada će na to nagnati i cijeli prometni sektor, pa i grijanje zgrada i kuća. Dosad su postojali besplatni emisijski kuponi za zrakoplovne kompanije. Odsad ni one neće biti povlaštene i morat će plaćati za onečišćavanje zraka, što znači i mogućnost poskupljenja avionskog prijevoza. Treba imati na umu da cijene kupona na tržištu stalno rastu jer vlasti neprekidno gospodarstvu smanjuju godišnje kvote za onečišćavanje. Na taj način zagađivanje postaje sve skuplje, što tvrtke nagoni na prelazak na čistu energiju, a Europskoj uniji omogućuje približavanje klimatskim ciljevima. Po uzoru na EU, tržište emisijama sada je uvela i Kina, kao najveći onečišćivač u svijetu.

Porez na ugljik

Moćne organizacije poslodavaca širom Europe već dugo se bune protiv zaoštravanja mjera protiv onečišćivača, tvrdeći da će dodatni troškovi za očuvanje klime povećati cijene njihovih proizvoda i usluga te smanjiti njihovu konkurentnost na domaćem i svjetskom tržištu. Međutim, Europska je komisija i tu našla rješenje.

Uvest će se novi mehanizam za »graničnu prilagodbu emisija ugljika« (carbon border adjustment), prema kojem će onečišćivači iz ostalih dijelova svijeta – primjerice japanski, kineski ili američki proizvođači – plaćati naknadu za ugljik pri izvozu svoje robe u EU. To se odnosi na čelik, cement, aluminij, gnojiva, električnu energiju i slične proizvode. Tako će i izvoznike u Europu pogoditi više cijene. S druge strane, europske kompanije to će odvratiti od preseljenja tvornica izvan Europe, tamo gdje se naknada za ugljik još ne plaća, ili je manja nego u Uniji. Ukratko, porez na ugljik natjerat će na promjenu ponašanja ne samo europske kompanije, nego i one u svijetu koje žele trgovati s EU-om.

U članicama EU-a ima otpora prema mjerama koje je predložila Europska komisija jer znaju da će neke od njih imati veće troškove za prilagodbu klimatskim ciljevima od drugih. To je pokazao i sastanak ministara za okoliš članica EU-a, održan u utorak u Sloveniji, koji je potvrdio da među državama Unije postoje velika razmimoilaženja oko toga kako smanjiti ispuštanje skakleničkih plinova.
– Pozdravili smo zakonski prijedlog Europske komisije i složili se da on predstavlja dobru osnovu za daljnje usklađivanje, diplomatski je kazao Andrej Vizjak, ministar zaštite okoliša Slovenije koja trenutačno predsjedava Unijom. Pojedinosti s tog sastanka nisu objavljene, ali europski mediji već danima upozoravaju da se mnoge članice pribojavaju loše reakcije njihovih građana na poskupljenje grijanja na fosilna goriva. Primjerice, u svim zemljama trebao bi poskupjeti plin za kućanstva, najkasnije do 2026. godine. Prema procjenama iz Bruxellesa, u Hrvatskoj bi se cijena plina trebala povećati za 25 posto.

Od poskupljenja goriva osobito strepe francuske vlasti koje s time imaju vrlo neugodno iskustvo još prije pandemije, kada su cijenu benzina povećale za »klimatske troškove«. To je potkraj 2018. dovelo do žestokih prosvjeda građana pod nazivom »žuti prsluci«, koji su mjesecima blokirali promet u zemlji te uzdrmali povjerenje u francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Službeni Pariz zasigurno ne želi da se ti neredi ponove, to više što Macronu treba široka potpora građana dok planira izlazak na predsjedničke izbore idućeg proljeća. Međutim, i dužnosnici ostalih zemalja morat će na izbore, prije ili kasnije.

Socijalni problemi

– Hrvatska će zauzeti stajalište da se povećani troškovi za grijanje građanima nadoknade iz sredstava Europske unije, izjavio je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, nakon sastanka s europskim kolegama u Ljubljani. Ćorić je pritom upozorio da će više cijene plina posebice pogoditi socijalno ugrožene građane, o kojima treba povesti računa.

Toga je svjesna i Europska komisija koja također procjenjuje da će siromašnija kućanstva u Europi podnijeti nesrazmjeno veći teret za prilagodbu klimatskim ciljevima. Nije riječ samo o višim cijenama grijanja, nego i prijevoza. Te stavke čine oko 30 posto obiteljskih proračuna, pa poskupljenja mogu ozbiljno pogoršati životni standard.

Stoga je Komisija predvidjela stvaranje novog socijalnog klimatskog fonda sa 72 milijarde eura, koji bi trebao djelovati od 2025. do 2032. godine. Države članice tim će novcem pomagati građanima da lakše prebrode poskupljenja. Njime će se sufinancirati ulaganja građana u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te u čišću mobilnost, prema planovima Komisije.
Hrvatska će iz europskog socijalnog fonda za klimu dobiti oko 1,4 milijarde eura. Međutim, prema procjeni ministra Ćorića, »naša će zemlja iz svih europskih izvora za prilagodbu klimatskim promjenama dobiti više od 60 milijardi kuna, koje će tijekom sljedećih desetak godina ulagati u preobrazbu dijelova svog gospodarstva«. To je, kaže ministar, velika šansa za hrvatsku ekonomiju kojoj trebaju nove tehnologije i digitalizacija.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij