Kao razlog zaduživanja 70% navelo financiranje tekućih troškova života, 30% troškove stanovanja, a 23% za zdravlje.
U krizama su građani uobičajeno više skloni štednji nego potrošnji. To se, ukupno gledano, potvrdilo s Covid-19 pandemijom. Depoziti kućanstava krajem svibnja iznosili su više od 230 milijardi kuna i na godišnjoj razini su bili veći za sedam posto ili 15-ak milijardi kuna.

Porasli su, doduše, i krediti, ali ponajprije zahvaljujući rastu stambenih, dok se kod gotovinskih još bilježi međugodišnji pad, iako sve blaži jer je evidentan oporavak potražnje.

Na štedne i potrošačke navike, kao i na ranjivost građana u krizi utječe, dakako, razina dohotka. Tako se, prema ovih dana objavljenom istraživanju EOS Grupe, svaki peti građanin (19%) Hrvatske tijekom pandemije morao zadužiti, a isto toliko ih je to najavilo.

Spomenuto istraživanje reprezentativno je za (internetsku) populaciju u dobi od 18 i više godina. Za EOS Grupu provela ga je tijekom siječnja tvrtka Dynata specijalizirana za internetska istraživanja, a osim Hrvatske provedeno je na reprezentativnom uzorku i u Njemačkoj, Španjolskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.

Od ukupno 7000 ispitanika, o utjecaju pandemije na njihove potrošačke sklonosti i financijsku situaciju u Hrvatskoj je odgovore dalo tisuću anketiranih.

Hrvati su novac najčešće posuđivali za podmirenje svakodnevnih potreba, troškove stanovanja i zdravlje, pokazuju nalazi ankete. Isto tako, među zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, za zaduživanjem je silom prilika posegnulo najviše Bugara i Rumunja – 32 i 28 posto, a (očekivano) najmanje Nijemaca – 12 posto.

Rezultati istraživanja upućuju da je najviše Hrvata koji su se morali zadužiti to učinilo za podmirenje svakodnevnih potreba. Gotovo 70 posto kao razlog je navelo financiranje tekućih troškova života, 30 posto za troškove stanovanja, a 23 posto za zdravlje. Istodobno, petina ispitanih u idućih se pola godine planira zadužiti.

Iz svega EOS-u zaključuju da će ova kriza imati dugotrajniji učinak na financijsku situaciju građana i slabljenje ekonomije te da to samo ukazuje na važnost donošenja kvalitetnih javnih politika.

“Naravno, naznake stavljanja pandemije pod kontrolu, na globalnoj i nacionalnoj razini, utječu i na gospodarsku perspektivu i na promišljanja građana”, kaže Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa, vodeće tvrtke za naplatu i otkup rizičnih potraživanja u Hrvatskoj. Tvrdi i da zbog očekivanih otegotnih okolnosti od početka krize posebno vode računa o specifičnim situacijama i nastavljaju s individualnim pristupom svakom dužniku.

“Cilj nam je osmisliti realan i održiv plan otplate koji dužniku ne stvara dodatne troškove i u skladu je s njegovim stvarnim mogućnostima”, ističe Cerinski, ali uz napomenu da se mora voditi računa i o pravnoj sigurnosti vjerovnika.

Jer, i oni su zbog krize u riziku nemogućnosti raspolaganja svojom imovinom.

Od 80 posto građana koji, prema istraživanju, od početka pandemije nisu uspjeli izdvojiti sredstva za neke nužne ili planirane izdatke, najviše ih je odustalo od ulaganja u renovaciju (45 posto) i kupnje namještaja (31 posto). Svaki četvrti “preskočio” je odvajanje novca za godišnji odmor, izdatke za zdravlje njih 14 posto, a za obrazovanje 11 posto.

Nakon krize čak 40 posto ispitanika prvo se sprema potrošiti novac na održavanje ili renoviranje stana ili kuće, što se pripisuje i posljedicama potresa. Ipak, blizu polovice ispitanika (42%) ne očekuje da će u bliskoj budućnosti upasti u dugove.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

Izdvojeno

 
 
 

RAZVRSTAVANJE OTPADA
Razvrstavanjem do nižih računa i čistih Kaštela
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
PRIKUPLJANJE SVIH VRSTA OTPADA U 2022.
Način prikupljanja miješanog, biorazgradivog i reciklabilnog otpada