hren

Hrvatska u ovom desetljeću ima na raspolaganju još jedan godišnji proračun za oporavak i odlazak s europskog dna. Novac neće tako lako doći, postoje pravila, rokovi, ali i mogućnost da zbog nespremnosti administracije novac i ne potrošimo. Što smo to točno dobili, na što će se trošiti i kada dolazi prvi novac iz Bruxellesa, zna Mislav Bago.

Pred Hrvatskom je velik novac, koji su to iznosi?

Iznosi za koje nijedan ministar financija ne bi rekao 'ne'. Problem je što taj novac nije besplatan, nije kao na švedskom stolu da možete birati što hoćete, morate imati programe i sve to mora biti odobreno od Europske unije. U pitanju je hrvatski proračun u Europskoj uniji, fond oporavka i novac koji smo dobili za potres, u iznosu od ukupno 180 milijardi kuna. Novac je tu, ali se mi moramo potruditi, jer taj iznos možemo i ne potrošiti.

Što Hrvatskoj kao članici pripada nevezano uz fond za oporavak?

Kao članica Unije, imamo u sedmogodišnjem proračunu mogućnosti povući iz Bruxellesa taj novac. Naravno, nešto i plaćamo, no do 2027. godine Hrvatska će imati 99 milijardi kuna tog proračuna koji je već zadan, samo je važno projektima taj novac potegnuti u Zagreb.

Kako motivirati zaposlenike? Poslodavci ovise o potporama i sliježu ramenima: "Oni koji su to htjeli, već su se cijepili. Oni koji ne žele, ni neće"

Koliko je novca predviđeno za oporavak gospodarstva?

Hrvatska je među zemljama koje su dobile naviše novca zato što smo najviše potonuli prošle godine, da tu budemo na čisto. Da, premijer se voli hvaliti lobiranjem, ali smo mi potonuli pa se zato nas spašava kao sve mediteranske zemlje. Fond za oporavak iznosi 74 milijarde kuna, od kojih je veći dio bespovratan, točnije 46 milijarde kuna. Zajmovi su predviđeni u iznosu od 26,6 milijardi kuna.

Najveći problemi za hrvatsku administraciju mogli bi biti rokovi. Do 2026. godine treba napraviti program, Bruxelles ga treba odobriti te početi radove da taj novac izvučemo. Dosadašnja iskustva govore da smo tu vrlo slabi.

Kada će novac početi dolaziti i postoji li "kvaka 22", ovako nekako sve izgleda idealno?

Tako je, sve savršeno izgleda, kao da se novac bacio iz helikoptera. Prvi novac bi trebao po europskim pravilima početi dolaziti u rujnu ili listopadu, a radi se o iznosu od 6,2 milijarde kuna. Novac bi dolazio dva puta godišnje, ali ako se ne provodu planovi i reforme, kojih je 70-ak, Bruxelles može obustaviti dio tih novaca. Izgleda idilično, ali ćemo se morati dobro oznojiti za to.

Koji su najveći projekti koji će se financirati?

Najviše, točnije 4,4 milijarde kuna će se trošiti na obnovu Grada Zagreba od potresa, obnovu fasada te energetskoj obnovi. U vladi procjenjuju da bi time građevinarstvo pokrenulo cijeli niz industrija te se na taj način digli sa začelja Europe. Rimac automobili dobiti će 1,5 milijardu kuna, a po njegovim planovima, u Zagrebu ćemo se 2024. godine možda voziti u taxijima bez vozača.

Pruga Dugo Selo-Novska dobiti će milijardu kuna pa se nadamo da će s ovim novcem biti završena, a isti iznos odlazi i u Sisak gdje INA planira graditi biorafineriju. S 500 milijuna kuna, mogli bismo uvesti i elektroničku naplatu cestarina, pa tako ne bi više bilo stajanja na naplatnim kućicama nego bi nas se navodilo satelitom i na taj bi se način izbjegle gužve."

Europska Unija je Hrvatskoj proslijedila novac i nakon potresa?

Tako je, i to ne samo Zagrebu, već i za Baniju. Taj novac iznosi ukupno 7,4 milijarde kuna, a vrijedi isto pravilo koje kaže da se novac mora potrošiti godinu i pol dana nakon što je odobren. U slučaju Zagreba to znači da ukoliko taj novac ne potrošimo do sredine slijedeće godine i nemamo program, novac propada. To je zapravo jedini besplatni novac za obnovu Zagreba koji smo dobili.

Izvor: Dnevnik.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij