Grad Split odnio je pravomoćnu sudsku pobjedu u golemom sporu protiv dvije austrijske banke, čija se vrijednost zajedno s kamatama procjenjuje na čak 650 milijuna kuna. Visoki trgovački sud u Zagrebu odbio je žalbe Erste group bank Austria i Unicredit bank Austria te tvrtke 'Sportski grad u stečaju' i presudio da Grad i Republika Hrvatska nisu dužni platiti više desetaka milijuna eura kredita za gradnju Spaladium arene

Istom presudom odlučeno je da originalni ugovor o javno-privatnom partnerstvu za gradnju centra Spaladium, što osim dvorane uključuje i veliki poslovni kompleks sa stometarskim neboderom, poslovnim centrom i javnom garažom, nije raskinut.

Grad Split, a zatim i država, stoga više ne mogu biti ovršeni za ovaj iznos, čime su banke prijetile prije nekoliko godina.

U sporu oko Spaladiuma još 2016. pokrenuta je arbitraža pred Hrvatskom gospodarskom komorom u kojoj su tri arbitra - dva profesora Pravnog fakulteta u Splitu i Zagrebu i sudac Vrhovnog suda - donijela pravorijek po kojemu privatni dugovi tvrtke 'Sportski grad' prema bankama postaju obveza države i Grada Splita. Sam Grad uskoro zbog toga pokreće spor, koji sada dobiva i pravomoćno, a 'otac' cijelog projekta Spaladium i ovlašteni pregovarač u ime Grada Dejan Kružić protiv arbitara podnosi i kaznenu prijavu. Između ostalog, zbog sumnje da uoči donošenja pravorijeka čak nisu ni proučili kompletnu dokumentaciju, što proizlazi iz njihove odluke.

Slučajem Spaladium i sporovima koji su iz njega proizašli odnedavno se intenzivno bavi USKOK, koji je izuzeo dokumente iz svih sudskih postupaka.

Veliku pobjedu protiv banaka iznio je odvjetnik koji je zastupao Split Kruno Peronja mlađi, a ona je značajnija ukoliko se zna da se sudskim putem uspijeva poništiti tek oko 7 posto arbitražnih odluka. Ukoliko se izuzmu arbitraže u sportu, postotak uspješnosti pada na manje od 1 posto.

Spaladium centar je po originalnom ugovoru trebao uključivati golemi kompleks s dvoranom, neboderom, trgovačkim centrom i garažom, a u takvom aranžmanu on je trebao isplaćivati sam sebe.

Međutim, građevinske tvrtke koje su bile angažirane na izgradnji zastale su nakon izgradnje same dvorane, a uskoro i propale, dok su banke koje su im dale kredite najprije pokušale nastaviti naplaćivati mjesečne najamnine kao da je centar dovršen, a potom i svaliti sve kredite na državu i Grad Split.

Da su u tome uspjele, otvarala se mogućnost ovrhe Splita za iznos koji doseže više od polovice godišnjeg gradskog proračuna, odnosno dovođenja grada na rub bankrota. Stručnjaci poput Kružića uporno i konzistentno su upozoravali da same banke uopće nisu bile potpisnice ugovora o Spaladiumu, odnosno da se kod kreditiranja gradnje radilo isključivo o njihovom poslovnom riziku i njihovim kreditima.

U najznačajnijem sporu tako su izgubile. Oko Spaladiuma postoji još nekoliko sudskih procesa, između ostalog jedan u kojemu se traži poništenje dvaju aneksa ugovora koje je s građevinskim tvrtkama u tajnosti, mimo Gradskog vijeća, potpisao nekadašnji HDZ-ov gradonačelnik Splita Ivan Kuret.

Današnji gradonačelnik Ivica Puljak zajedno s odvjetnikom Krunom Peronjom sazvao je izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj će govoriti na ovu temu.

Izvor : Tportal.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij