hren

Još je 2018. godine Oxfam u svojem izvješću upozoravao da veliki supermarketi zarađuju milijarde, a oni koji proizvode hranu gladuju, što je aktualna pandemija dodatno pogoršala. Ustupanje proizvođačima tek jedan ili dva posto maloprodajne cijene, promijenilo bi živote onih koji proizvode hranu izloženu na njihovim policama.

Neprofitna organizacija Oxfam, čije je djelovanje usmjereno prema okončanju nepravde siromaštva, ovih je dana u svojem izvješću upozorila da je pandemija koronavirusa pogoršala nejednakost u prehrambenoj industriji i mreži globalnih opskrbnih lanaca. Dok su supermarketi, posebno njemački lanci koji se šire na inozemnim tržištima, doživjeli procvat prodaje tijekom pandemije, proizvođači hrane u mnogim siromašnijim zemljama ostali su bez posla, radili su u uvjetima sličnim robovskim i bili su neadekvatno zaštićeni od virusa. Radnici na poljima indijskog čaja, primjerice, govore o lošim radnim uvjetima s nedovoljnom zaštitom od COVIDA-19.

Pod naslovom »Profiteri pandemije i gubitnici virusa«, izvještaj je ispitivao radne uvjete na plantažama čaja u Indiji, kao i plantažama kave u Brazilu, poljima grožđa u Južnoj Africi i ribarstvu na Tajlandu. U suradnji s partnerskim organizacijama, Oxfam je pitao radnike kako pandemija utječe na njih. Zaključili su da su sve četiri zemlje pokazale »eksploatacijske i šokantne slučajeve modernog ropskog rada«. Oxfam navodi ekstremne fizičke napore bez tekuće vode i nedostatak zaštite od pesticida te korone među radnicima plantaže kave u Brazilu. U izvješću je istaknuto da je pandemija posebno žestoko pogodila žene. Radnice su otpuštane češće od prosječnog radnika i morale su snositi većinu dodatnih poslova vezanih za brigu o bolesnima i njegovanje.

Oxfam je otkrio da je prodaja u supermarketima porasla za 17 posto u 2020. i da je imovina njihovih vlasnika narasla i do 30 posto. »Samo zarada od pandemije vlasnika Aldi Süda bila bi dovoljna za isplatu dnevnica oko četiri milijuna radnika u brazilskom sektoru kave«, navodi se u izvješću. Zbog kontinuirane pandemije, radnici koji proizvode hranu dobivaju sve manje i manje od cijena proizvoda koji se prodaju u supermarketima. Oxfam je otkrio da su, na primjer, u Južnoj Africi radnici dobivali samo jedan posto od prodajne cijene grožđa koje proizvode. Radnici plantaže kave ostvaruju najmanji povrat u lancu vrijednosti.

Oxfam je pozvao poznate trgovačke lance da pravilno plaćaju ljude koji proizvode hranu i poštuju njihova prava. Apelirao je i na njemačku vladu da se zalaže za dalekosežnije regulacije u Europskoj uniji. Zakon o lancu opskrbe opisan je kao »prvi korak, ali samo minimalno rješenje«. Zakon, usvojen 11. lipnja, zahtijeva od tvrtki da prijavljuju kršenja ljudskih prava i okoliša duž svojih izravnih opskrbnih lanaca. Zakon će stupiti na snagu 2023. za otprilike 600 velikih tvrtki s 3.000 ili više zaposlenih, a 2024. za još 3.000 tvrtki s 1.000 ili više zaposlenih. Njemačke podružnice multinacionalnih tvrtki ili one s uredima u Njemačkoj također će morati prijaviti prekršaje.

Zakonom se nastoje ukloniti i zlouporabe poput dječjeg rada. Prema pisanju Deutsche Wellea, Europska unija također se treba pozabaviti zakonodavstvom o lancu opskrbe, a prijedlozi se očekuju od Europske komisije kasnije ove godine. Izvještaj Oxfama objavljen na njemačkom jeziku proizlazi iz šireg izvješća na 50 stranica na engleskom, a u njemu se ukazuje na to kako su supermarketi postali pobjednici pandemije dok radnice gube.

Još je 2018. godine Oxfam u svojem izvješću upozoravao da veliki supermarketi zarađuju milijarde, a oni koji proizvode hranu gladuju, što je aktualna pandemija dodatno pogoršala. Oxfam je i prije upozoravao da supermarketi na Zapadu koriste kupovnu moć kako bi prisilili dobavljače da snize cijene, čime pridonose izrabljivanju pa i prisilnom radu milijuna poljoprivrednika širom svijeta.

»Milijuni žena i muškaraca koji proizvode našu hranu zarobljeni su u siromaštvu i suočeni s okrutnim uvjetima rada, dok prehrambena industrija zarađuje milijarde dolara«, poručili su iz Oxfama prilikom objave izvješća »Zreli za promjene«. »Od prisilnog rada na ribaricama u jugoistočnoj Aziji do plaća koje generiraju siromaštvo na indijskim plantažama čaja i radnicima na rubu gladi u vinogradima Južnoafričke Republike, kršenje ljudskih i radničkih prava previše se ukorijenilo u lancima nabave hrane«, stoji u Oxfamovom izvješću.

Prema navodima te organizacije, istraživanja provedena u pet zemalja dokumentirala su »više vrsta nepravedne poslovne prakse« divova u segmentu supermarketa, uključujući utvrđivanje cijena ispod razine troškova održive proizvodnje. Supermarketi također nisu spremni podići cijene koje plaćaju dobavljačima zbog uključivanja u izračun povećanja minimalnih plaća. Najvišu cijenu takve prakse plaćaju radnici na dnu lanca opskrbe. Na Tajlandu više od 90 posto radnika u tvornicama za preradu plodova mora navelo je da u prethodnom mjesecu nije jelo dovoljno da zadovolji svoje potrebe. Oko 80 posto njih su žene.

U Italiji, gdje većinu radnika u poljoprivredi čine migranti, 75 posto žena zaposlenih u proizvodnji voća i povrća kazalo je da su one same ili članovi njihovih obitelji bili prisiljeni propuštati obroke jer si nisu mogli priuštiti kupnju dovoljne količine hrane. »Jedan je od najokrutnijih paradoksa našeg vremena što ljudi koji proizvode našu hranu i njihove obitelji često nemaju dovoljno novca za hranu«, naglašavaju u Oxfamu.

Kritizirali su velike europske i američke supermarkete, koji po njihovim tvrdnjama ne vode računa o dostojanstvu proizvođača hrane. Jedan od uzroka produbljivanja nejednakosti je želja lanaca supermarketa da tijekom cijele godine nude širok izbor prehrambenih proizvoda po niskim cijenama.

Od te želje najviše profitiraju sami supermarketi, tvrdi se u Oxfamovom izvješću, ne vodeći previše računa o uvjetima rada zaposlenih.

»Osam najvećih supermarketa u svijetu, čije su dionice uvrštene u burzovne kotacije, generiralo je 2016. godine nekih 1.000 milijardi dolara prihoda i gotovo 22 milijarde dolara dobiti«, konstatiraju u Oxfamu, zaključujući da bi u mnogim slučajevima ustupanje proizvođačima tek jedan ili dva posto maloprodajne cijene – tek nekoliko centi – promijenilo život muškarcima i ženama koji proizvode hranu izloženu na njihovim policama.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij