hren

Vlada zapravo priznaje kako nije kadra inspekcijama natjerati poslodavce na poštovanje zakona i to koristi kao argument za zabranu rada nedjeljom, iako će se neplaćanje prekovremenog rada nastaviti

Prekovremeni rad u trgovini nije bio ni evidentiran ni plaćen kod 40,2 posto radnika, to je jedan od argumenata na koji se Vlada poziva kad navodi razloge koji su je motivirali na zabranu rada nedjeljom u trgovinama i pri tome ističe da je do te brojke u svom istraživanju došla agencija Hendal. Osim toga, za čak 61 posto radnika prekovremeni rad nije bio propisno naložen i potvrđen, ističe Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u Obrascu prethodne procjene izmjena i dopuna zakona o trgovini, objavljenom na Vladinom portalu e-savjetovanje, čime je je započela formalna procedura priprema zakonskih izmjena kojima bi se u Hrvatskoj od sljedeće godine zabranio rad trgovinama nedjeljom, s tim da bi mogli birati 16 nedjelja u godini kada će ipak biti otvorene.

Iako je neplaćanje prekovremenog rada tek jedan od brojnih argumenata koje Ministarstvo navodi objašnjavajući zašto treba zabraniti rad nedjeljom u trgovinama, zanimljivo je da Vlada priznaje da u zakonske izmjene ide zato što nije u stanju osigurati provođenje zakona. Umjesto da inspekcijskim nadzorom natjera poslodavce da taj rad plate, rješenje je zabrana rada nedjeljom. Pri tome očito se zaboravlja da se time neće riješiti pitanje neplaćanja prekovremenog rada ostalim danima u tjednu.

Što kaže narod

U najavi izrade zakonskih izmjena Vlada ne navodi kojim to potezima i mjerama misli promijeniti situaciju u kojoj čak 40 od sto radnika u trgovini nije plaćeno za prekovremeni rad, jer ta se praksa neće promijeniti samo zato što se neće raditi nedjeljom.

Pozivaju se iz Vlade i na to da je nedjelja kao dan tjednog odmora utvrđena Zakonom o radu, te da je to potvrđeno i u pojedinim međunarodnim ugovorima i mjerodavnim nacionalnim propisima, odnosno kolektivnim i drugim odgovarajućim ugovorima. Pa će, kažu, najavljenim izmjenama samo uskladiti Zakon o trgovini s tim općim pravilima…

Ministarstvo financija ističe i istraživanje javnog mnijenja, na koje se Vlada već pozivala, i po kojem se 80 posto građana protivi radu nedjeljom. Na osnovi te ankete Ministarstvo gospodarstva tvrdi i to da za najveći broj hrvatskih građana nedjelja nije dan koji je ispunjen potrošačkim aktivnostima. Kažu da je relativno mali broj sudionika istraživanja izjavio da kupnju obavljaju svake nedjelje. Kažu da je anketa pokazala da građani koji kupuju svake nedjelje, najčešće to čine u pekarnici (13 posto), malim dućanima mješovite robe (osam posto), »dok su trgovački centri ona prodajna mjesta na koja građani u najmanjem broju odlaze kupovati svake nedjelje (dva posto)«. Tvrde i da je istraživanje na koje se pozivaju pokazalo da čak 57 posto građana nikada nedjeljom ne kupuje u trgovačkim centrima. Ostalih 43 posto očito se izjasnilo da ponekad ipak odlaze nedjeljom u trgovačke centre.

U istom su istraživanju, tvrde u Ministarstvu, građani suistaknuli da bi rad nedjeljom trebao biti plaćen sto posto ili više, ali zaključuju i da rad nedjeljom, iako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, nije prihvatljiv većini građana Hrvatske.

Analiza prometa

Potrudili su se u Ministarstvu pa su za potrebe zakona izradili analizu tjednog prometa u trgovini i to za razdoblje od 2017. do 2020. godine, s posebnim osvrtom na četiri velika trgovačka centra u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Upravo iz trgovačkih centara dolazi najveći otpor zabrani rada nedjeljom. Iz Ministarstva tvrde da se udio prometa ostvarenog nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet u promatranom razdoblju kreće od 8 do 9,50 posto i čini najmanji tjedni postotak. Najviše se kupuje subotom i petkom. Iznimka od navedenog su veliki trgovački centri koji najveći tjedni promet ostvaruju subotom, od 20 do 22,15 posto, te nedjeljom od 15,13 do 17,8 posto. Najmanji promet ti centri imaju ponedjeljkom, pa je jasno zašto se najviše i protive zabrani rada nedjeljom.

U Vladi su uvjereni da će zakon imati i demografske učinke, odnosno da će pomoći roditeljima s malom djecom da lakše usklade obiteljski i poslovni život, a najavljuju da bi njegova implementacija trebala započeti u siječnju 2022. godine.

Nisu svi jednaki

Posebnim zakonom bit će reguliran, odnosno zabranjen, rad nedjeljom samo u jednoj djelatnosti, iako se opća pravila, na koje se Vlada poziva, odnose na sve radnike u Hrvatskoj bez obzira u kojoj djelatnosti rade. Tako će nedjeljom i dalje raditi, primjerice, trgovci u pekarnicama i na benzinskim crpkama te kioscima

Izvor : Novilist.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij