hren

Ratko Mladić, glavni zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini, konačno će u utorak biti pravomoćno osuđen za zlodjela koja je počinio tijekom rata u toj zemlji od 1992. do 1995. godine. Očekuje se da će biti potvrđena prvostupanjska presuda po kojoj je Mladić osuđen na doživotni zatvor. U nastavku donosimo kratki pregled zločinačke karijere Ratka Mladića i suđenja od kojeg obitelji žrtava na kraju očekuju da će dobiti barem minimalan osjećaj pravde

Mladić uz političkog vođu bosanskih Srba Radovana Karadžića, koji je već pravomoćno osuđen na doživotni zatvor, snosi najveću odgovornost za stotine tisuća mrtvih i raseljenih u ratu u Bosni i Hercegovini, posljedici raspada jugoslavenske federacije.

Bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića Haški sud je 22. studenog 2017. godine nepravomoćno osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja. Mnogi smatraju da presuda dolazi prekasno, čak 26 godina nakon što je podignuta prva optužnica protiv njega.

Koliko sve to dugo traje, govori činjenica da je u međuvremenu Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) prestao s radom, a suđenje Mladiću prebačeno je na novoosnovani Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove koji će i izreći konačnu presudu. Protiv Mladića je za zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj prva optužnica podignuta već 24. srpnja 1995. godine, dok je rat još trajao, a otad je mijenjana četiri puta. Posljednji put u prosincu 2011. godine.

Prvostupanjskom presudom Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je jedino optužbe za genocid počinjen u šest bosanskohercegovačkih općina tijekom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.

Sud je Mladića proglasio krivim i za progone, istrebljenja, ubojstva, deportacije, prisilno premještanje, teror, protupravne napade na civile te uzimanje talaca. Predsjedajući sudac Alphons Orie tada je, govoreći o točki optužnice kojom se Mladića tereti za genocid u Srebrenici, rekao da je Vijeće zaključilo da su pripadnici Vojske Republike Srpske namjeravali u potpunosti uništiti bosanske muslimane kao skupinu.

Na presudu su se žalili i tužiteljstvo i obrana.

Nakon 15 godina bijega uhićen 2011.

Tužiteljstvo smatra da je Mladić odgovoran i za genocid počinjen u spomenutih šest općina u kojima su, recimo u Prijedoru, snage bosanskih Srba prognale i pobile gotovo cjelokupno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo. Hoće li te primjedbe sud uvažiti ili će mu možda smanjiti kaznu u nekakvom šokantnom raspletu, kakvih na Haškom sudu nije manjkalo, doznat ćemo danas.

Haški sud nije sudio Mladiću za zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj, u kojoj je također zapovijedao srpskim pobunjenim snagama. Navodno je tužiteljstvo zbog lošeg zdravstvenog stanja željelo što užu optužnicu kako bi se izbjeglo da premine tijekom suđenja, kao što se to dogodilo u slučaju srpskog predsjednika Slobodana Miloševića. Takav argument slabo drži vodu jer je od njegova uhićenja prošlo 10 godina, tako da se ne može reći da se radilo o ekspresnom suđenju.

Mladić je proveo 15 godina u bijegu, a u skrivanju mu je svesrdno pomagala srpska država. Tijekom bijega 'viđan' je na raznim mjestima, od Moskve i Grčke do Beograda i Han Pijeska. Tako je na nogometnu utakmicu Kine i Jugoslavije u Beogradu 2000. godine ušao na VIP ulaz i sjeo u privatnu ložu okružen osmoricom naoružanih čuvara, što je bilo moguće upravo zbog državne zaštite. Stručnjaci smatraju da su srpske sigurnosne službe namjerno puštale u javnost priče o Mladićevim navodnim skrovištima kako bi zamele trag i dovele u pitanje tvrdnje koje su bile istinite. Uhićen je tek 2011. godine, kada je Srbija konačno popustila, pritisnuta zahtjevima međunarodne zajednice, i u kratkom roku isporučila Haagu tri posljednja preostala bjegunca - Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića.

Ratko Mladić rođen je u ožujku 1942. u selu Božinovići kod Kalinovika u Bosni i Hercegovini. Školovao se na Vojnoj akademiji u Beogradu. U vrijeme raspada Jugoslavije zatekao se na mjestu zapovjednika 9. korpusa JNA u Kninu te je odmah pokazao svoju zločinačku narav predvodeći kampanju protjerivanja hrvatskog stanovništva iz dalmatinskog zaleđa te granatiranja civilnih ciljeva u Zadru i Šibeniku, a pokušao je i dignuti u zrak branu Peruća. Ipak, sve to nije bilo dovoljno, kao što smo spomenuli, da se zločini počinjeni u Hrvatskoj nađu u haškoj optužnici protiv Mladića.

U Srebrenici pred kamerama najavljivao zločine

U travnju 1992. Mladić je prebačen u Sarajevo, a gotovo istovremeno počinje rat u BiH, kao i blokada glavnog grada te države. Nakon što su politički vođe bosanskih Srba u svibnju usvojili strateške ciljeve, od kojih je najvažnije bilo stvaranje etnički čiste države za srpski narod u BiH, izvršenje zadatka povjereno je upravo Mladiću te on postaje zapovjednik Vojske Republike Srpske. Mladić osobno zapovijeda operacijom opkoljavanja Sarajeva te predvodi višegodišnju kampanju teroriziranja stanovništva tog grada.

Pod njegovim zapovjedništvom bosanski Srbi okupirali su velike dijelove Bosanske krajine te istočnog dijela Bosne i Hercegovine pa su u progonu nesrpskog stanovništva tisuće stanovnika ubijene, zatvorene u logore, zlostavljane i prognane, a njihova imovina uništena ili opljačkana. Cijelo vrijeme rata Mladić je, kako se tvrdi u optužnici, imao potpunu kontrolu nad srpskim snagama u BiH, pa ga se zbog toga smatra direktno odgovornim za počinjene zločine. Direktnu odgovornost snosi i za genocid u Srebrenici, čije je osvajanje osobno predvodio te je nakon ulaska u grad likovao pred prestrašenim ljudima, uživajući u svojoj ulozi gospodara života i smrti. Mladić je 11. srpnja 1995. godine u Srebrenici pred kamerama doslovno najavio zločine nad civilima iz tzv. sigurne zone Ujedinjenih naroda.

'Evo nas u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga, poklanjamo srpskome narodu ovaj grad. Napokon, došao je trenutak da se, poslije bune protiv dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru', kazao je Mladić. U Potočarima kod Srebrenice osobno se angažirao u prisilnoj deportaciji civila. Ubijeni su svi muškarci koji su se nalazili u Potočarima, kao i oni koje su pripadnici vojske bosanskih Srba lovili po šumama oko Srebrenice. U genocidu je ubijeno 8000 ljudi.

Službeno Mladićeva vojna karijera u vojsci bosanskih Srba završava polovicom 1997. godine, a neslužbeno ostaje časnik sve do umirovljenja 7. ožujka 2002. godine, kada ukazom predsjednika Republike Srpske 'prestaje profesionalna vojna služba general-pukovnika Ratka Mladića'.

Mladić je međutim imao status aktivnog vojnog lica i u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji, sve dok ukazom predsjednika Vojislava Koštunice nije umirovljen 28. veljače 2001. godine. Mirovinu je uredno primao do studenoga 2005., kada mu je, pod pritiskom zapadnih zemalja i sve učestalijih zahtjeva Haškog suda za izručenjem, ona ukinuta, a potom mu je zamrznuta i sva nepokretna imovina.

Izvor : Tportal.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij