hren

REFORMOM Hrvatske gospodarske komore (HGK), koju je najavio premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković, male tvrtke bit će oslobođene plaćanja članarine.

Jasno je da će time u financijama HGK nastati rupa, a po istoj toj vladinoj zamisli, popunit će ju - građani. Naime, novim zakonom HGK bi trebala dobiti više javnih ovlasti, koje će plaćati svi građani. Isto tako, vlada bi HGK prepustila određivanje visine cijena tih novih usluga, koje bi se, kako doznajemo, prije svega bazirale na izdavanju dozvola i potvrda.

HGK radi po Zakonu iz 1991. godine

Sve to proizlazi iz odgovora na naše upite, koje smo dobili od ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića. Isto tako, kako saznajemo, HGK na tu reformu ne gleda blagonaklono, s obzirom na to da se od njih očekuje davanje konkretnih usluga građanima. U HGK smatraju da je njihova trenutna savjetodavna usluga poduzetnicima sasvim vrijedna 198.9 milijuna kuna, koliko iznosi proračun HGK za ovu godinu, te da se nisu u stanju baviti dodatnim "šalterskim poslovima". No, krenimo redom.

HGK se financira obaveznom članarinom hrvatskih tvrtki temeljem zakona koji je donesen prije 30 godina, 9. prosinca 1991. godine. Od tada nije mijenjan. Posljednjih 20 godina govori se o reformi te ustanove i promjeni te zakonske regulative, no ona do sada nije promijenjena. Najbliže promjeni bio je bivši ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras krajem 2014. godine, no promjene je tada uspješno zaustavio tadašnji ministar gospodarstva u vladi Zorana Milanovića, Ivan Vrdoljak, uz snažno lobiranje HDZ-ove struje unutar HGK, a kojoj pripada sadašnji predsjednik Luka Burilović.

Kako pokriti minus od 60 milijuna kuna?

Tadašnji prijedlog zakona, koji je bio objavljen na stranicama Ministarstva poduzetništva, podrazumijevao je drugačiji vid financiranja te ustanove te prijedlog da se predsjednika HGK bira na javnom natječaju na mandat od četiri godine. Također mijenjao bi se i sastav Skupštine. No, angažmanom ministra Vrdoljaka, kasnijeg koalicijskog partnera HDZ-a, ta inicijativa nije prošla te je prijedlog zakona povučen.

Prije dvije godine i Most je poslao prijedlog za izmjenu Zakona o HGK, no HDZ je spriječio glasanje, već je dogovoreno da će vlada krenuti u reformu HGK u roku od šest mjeseci.

"Reforma ima tri važne točke. Ona društva koja su članovi HGK, a plaćaju najmanju članarinu, od 42 kune, ona ne bi plaćala ništa. Ona veća društva nastavila bi plaćati. Prihodi bi se smanjili za 60-ak milijuna kuna, a nadomjestio bi se prihodima HGK na tržištu ili sredstvima iz pojedinih resora na koja se naslanjaju aktivnosti HGK. To bi podrazumijevalo i racionalizaciju broja zaposlenih u HGK", rekao je Plenković početkom svibnja. Tada je rečeno da bi prijedlog mogao izaći sredinom srpnja.

HGK ima 11 javnih ovlasti za izdavanje dozvola i potvrda, dobit će ih još

Prema šturim podacima iz javnih rasprava te izjavama premijera Plenkovića te resornog ministra Ćorića, namjera vlade je da se zakonskom regulativom jače podupiru javne aktivnosti HGK, i to novcem poreznih obveznika, kako bi se pokrila rupa od 60 milijuna kuna. Naime, 90 posto proračuna HGK, koji u 2021. godini iznosi malo manje od 200 milijuna kuna, dolazi iz članarina.

Primjerice, u 2020. godini proračun HGK iznosio je 190 milijuna, od čega je 160 milijuna kuna dolazilo iz članarina koje su prisiljene plaćati hrvatske tvrtke. Na tržištu, odnosno od pružanja usluga, HGK je zaradio nešto više od 4.5 milijuna kuna, a projekti financirani iz EU fondova donijeli su 21 milijun kuna. Od javnih ovlasti zaradili su 3.2 milijuna kuna.   

Naime, HGK trenutno ima 11 javnih ovlasti, i to sljedeće: izdaje potvrde o podrijetlu robe, izdaje ATA karnete - za pojednostavljenje privremenog uvoza u stranu zemlju, izdaje potvrdu o upisu u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska, vodi javne komisionare, vodi Registar posrednika o prometu nekretnina, vodi Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina, organizira i provodi stručne ispite za agente posredovanja u prometu nekretnina, vodi raspodjelu dozvola za međunarodni prijevoz tereta cestom, usklađuje vozne redove linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu te provodi stručnu osposobljenost za obavljanje djelatnosti javnog cestovnog prijevoza.

Ministarstvo: Prebacivanje ovlasti samo uz smanjenje troškova države

No, osnovno je pitanje kako će HGK namaknuti 60 milijuna kuna, odnosno novac koji prema novom zakonu više neće uzimati malim firmama? U Ministarstvu gospodarstva uvjereni su da se to može postići proširivanjem javnih ovlasti.

"Mogućnost prijenosa javnih ovlasti s tijela državne uprave na pravne osobe sadržana je u Zakonu o sustavu državne uprave, kojim se uređuje ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela, a nastavno tome sastavni je dio i posebnih propisa kojima se javna ovlast prenosi na HGK. Osnovna pretpostavka koju treba ispuniti za prijenos jest da povjeravanje određenih poslova državne uprave osigurava njihovo učinkovitije obavljanje uz dokazivo manje troškove ili da obavljanje određenih poslova državne uprave zahtijeva osobite tehničke ili stručne uvjete koje nije moguće osigurati u tijelima državne uprave bez znatnog povećanja troškova", kažu iz ministarstva, dodajući da se HGK-ovo obavljanje javnih ovlasti može podupirati uz manje troškove državnog proračuna.

HGK mora povećati prihode za pet puta da bi nadoknadio rupu od 60 milijuna kuna

No, koje bi to bilo konkretne javne ovlasti, iz Ćorićevog ministarstva za sada ne odgovaraju. Isto tako, da bi se nadoknadio manjak ukidanjem članarine za male poduzetnike u visini od 60 milijuna kuna, prihodi bi se HGK trebali povećati za pet puta, a to se sada čini nemogućim. Pitali smo ministarstvo hoće li vlada, odnosno ministarstva sufinancirati rad HGK u slučaju negativnog financijskog rezultata i kako?

U ministarstvu nam kažu da je sasvim jasno da se značajan dio sredstava za rad HGK ostvaruje iz članarina, kao i da je jasno da će oslobađanje plaćanja članarina za male poduzetnike dovesti do pada prihoda HGK.

Cijene javnih usluga diktirala bi HGK

"To treba premostiti dodatnom ponudom usluga i proizvoda poduzetnicima kako bi ih motivirali da ih koriste, bilo kroz plaćanje članarine ili kroz plaćanje tih usluga i proizvoda po posebnom cjeniku koji donosi Skupština HGK. Drugim riječima, HGK se mora tržišno pozicionirati i tako osigurati priljev sredstava nužnih za postojanje i daljnje unaprjeđivanje komorskog sustava", kažu nam u ministarstvu, dodajući da je HGK samostalna stručno-poslovna organizacija gospodarskih subjekata, koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa te da svake kalendarske godine donosi odluku kojom se utvrđuju način financiranja, izvori sredstava, visina, način i rokovi plaćanja obveza članova Komore te tijelo ovlašteno za nadzor nad njihovim obračunom i naplatom.

"S obzirom na status i način djelovanja HGK, ne postoji zakonsko uporište za namirivanje manjka sredstava iz državnog proračuna", kažu na kraju iz ministarstva. 

Činjenica je da je HGK do sada već imala smanjivanje broja svojih zaposlenika, kao i da su najavili daljnje smanjenje, kao i racionalizaciju troškova, no za sada iz HGK nema detalja o tome kako se misle reorganizirati.  

Ne bi šaltere

"Ministarstvo nema utjecaja na rad i odluke tijela upravljanja HGK, pa tako ni na odluku o smanjivanju broja zaposlenika u komorskom sustavu niti može procjenjivati benefite takve odluke, no smatramo da je smjer kojim bi HGK trebala ići modernizacija sustava, digitalizacija te osmišljavanje i razvijanje novih usluga i proizvoda koje će HGK ponuditi gospodarskim subjektima i time ih motivirati na njihovo korištenje, pod uvjetima propisanim novim zakonom", stoji u odgovoru Ministarstva.

Prije više od dva tjedna poslali smo upit HGK, no s obzirom na istek zakonskog roka za odgovor, sasvim je sigurno da iz Komore, gdje stoluje Luka Burilović, nećemo dobiti odgovor. Neslužbeno saznajemo da će HGK lobirati protiv tog zakona iz dva razloga. Smatraju da nemaju dovoljno kapaciteta za preuzimanje javnih ovlasti, odnosno preuzimanje dodatnih "šalterskih poslova", što iziskuju veću komunikaciju s građanima.

Isto tako smatraju da je uloga HGK prije svega savjetodavna i lobistička te da se ona nedovoljno financijski honorira.

...

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe protiv korupcije, podržite Uhljebarij Index Istraga donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Izvor: Index.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij