hren

Bliski istok je u plamenu. Izrael je izveo stotine zračnih napada na Gazu, dok palestinske militantne skupine ispaljuju rakete na izraelske gradove. Žrtve broje obje strane, a međunarodna zajednica poziva na prekid neprijateljstva.

Što se nalazi iza najnovije ekslacije sukoba na Bliskom istoku, sažeto je objasnio list The Guardian.

Što se događa u Izraelu i Palestini?

Jeruzalem su pogodili najgori nemiri u posljednjih nekoliko godina u kojima je stotine palestinskih prosvjednika ranjeno u sukobima s izraelskom policijom. Više od 20 ljudi ubijeno je u Gazi nakon borbi između palestinskih militanata i Izraela, nasilje se prelilo i na okupiranu Zapadnu obalu, a arapske zajednice u Izraelu održale su demonstracije.

Što je uzrokovalo porast nasilja?

Sve je povezano s polustoljetnom izraelskom vojnom okupacijom i sve dubljim stiskom koji ima nad svakodnevnim životima Palestinaca. Dugo nakupljani bijes eksplodirao je kad se niz različitih događaja poklopio dosegnuvši u ponedjeljak svoj krešendo.

Koja je pozadina ovih događaja?

Na tragu koraka koje su poduzeli Trumpova administracija i Izrael kako bi zacementirali kontrolu Izraela nad palestinskim teritorijima, nada u rješenje desetljećima stare krize je na najnižnim razinama u povijesti. Odluka Mahmouda Abbasa, 85-godišnjeg čelnika nepopularne poluautonomne Palestinske uprave, da odgodi planirane izbore dodatno je isfrustrirala Palestince, čiji su zadnji parlamentarni izbori održani 2006. godine. U međuvremenu, izraelski izbori u ožujku dodatno su osnažili izraelsku krajnju desnicu nakon što je u parlament ušla stranka židovskih ultranacionalista povezanih s premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Što se dogodilo otad?

Prije mjesec dana započeo je muslimanski sveti mjesec ramazan, a Palestinci su se požalili na, kako kažu, nepotrebno stroga ograničenja izraelske policije, koja im je onemogućila okupljanje na stepenicama izvan Starog grada u Jeruzalemu - što je neslužbena tradicija nakon večernjih molitvi. Uslijed porasta napetosti, zabilježen je porast nasilja između zajednica na ulicama. Posljednjih dana dijeljeni su internetski videozapisi o uznemiravanju na ulici i zabilježeno je nekoliko sukoba između Židova i Palestinaca. Događaji su dosegnuli vrhunac potkraj travnja, kad su stotine pripadnika krajnje izraelske desnice marširale gradskim ulicama skandirajući "smrt Arapima" i pritom se sukobili s Palestincima.

Kako je sve eskaliralo proteklog tjedna?

Veliki bijes nakupio se kod Palstinaca uoči presude izraelskog suda, koja je trebala biti objavljena u ponedjeljak, o tome hoće li vlasti deložirati desetke Palestinaca iz većinski arapskog kvarta u istočnom Jeruzalemu, Šeik Džarah, i dati njihove domove židovskim naseljenicima. Istoga dana tisuće izraelskih nacionalista sa zastavama su krenuli marširati muslimanskim četvrtima u Starom gradu u provokativnoj povorci kojom su slavili zauzimanje grada u ratu 1967. godine. Sud je zbog nemira odgodio presudu i preusmjerio marš, ali situacija je izmaknula kotroli.

Koja je povijest pitanja deložacija?

Židovske obitelji tvrde da su izgubile zemlju u Šeik Džarahu tijekom rata koji je pratio stvaranje Izraela 1948. godine, sukoba u kojem su također raseljene stotine tisuća Palestinaca. Dva desetljeća kasnije, Izrael je u ratu 1967. godine zauzeo istočni Jeruzalem od jordanskih snaga i kasnije ga anektirao. Prema izraelskom zakonu, Židovi koji mogu dokazati vlasništvo prije 1948. mogu vratiti svoja imanja u Jeruzalemu. Ne postoji sličan zakon za Palestince koji su izgubili domove u zapadnom Jeruzalemu.

Zašto je Jeruzalem takvo žarište?

Jeruzalem je uvijek bio središte izraelsko-palestinske krize u kojem se nalaze brojna sveta mjesta za Židove i Muslimane. Zid plača u jeruzalemskom Starom gradu dio je najsvetijih mjesta u židovstvu - zajedno s Brdom hrama. Brdo hrama muslimani nazivaju Plemenito svetište, a iznad njega je Kupola na stijeni i džamija al-Aqsa, treće najsvetije mjesto u islamu.

Može li se sadašnje nasilje usporediti s povijesnim epizodama?

Nikada nije vladao potpuni mir u Izraelu i Palestini, pa je teško usporediti epizode nasilja. Međutim, posljednji sličan događaj dogodio se 2017. godine, kad je bijes zbog poteza Izraela da postavi detektore metala ispred kompleksa džamije al-Aqsa izazvao tjedne krvoprolića.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij