hren

OČEKIVANJA OD TURISTIČKE SEZONE
Turisti će prije svega tražiti sigurnost, a dolazit će u manjim grupama.
Kako zaustaviti širenje koronavirusa i cijepiti što više hrvatskih građana do početka turističke sezone, glavna je trenutna briga hrvatskih vlasti i turističkog sektora, koji i dalje nosi najveći udjel u hrvatskom gospodarstvu i morat će se boriti s raznim izazovima u još jednoj pandemijskoj godini.

Novi uvjeti

Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK-a i član Izvršnog odbora Europskog udruženja putničkih agencija i organizatora putovanja, prošloga je tjedna ustvrdio kako je, unatoč svemu, optimist te da smatra kako će ova godina od lipnja "biti normalna", a ukupni rezultati biti puno veći nego prošle godine. "Govorim o razini prihoda od 60 % u odnosu prema 2019. godini", kazao je Žgomba na sjednici Turističkog poslovnog vijeća. Njegov optimizam dijeli i potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji je rekao da bismo, ako bi se povećali dolasci, noćenja i prihod za desetak posto u odnosu prema prošloj godini i ako bi Hvatska zadržala liderstvo na Mediteranu - "mogli reći da je pred nama i u kontekstu pandemije, sporog procjepljivanja i promjene u ponašanju turista, koji traže prije svega sigurnost" ipak bolja sezona nego prethodna.

Puno toga ovisit će o epidemiolozima, s kojima se dogovara i postavljanje punktova za testiranje turista, a još se prati razvoj situacije s "certifikatom o cijepljenju" na razini Europske unije.

Kakvu sezonu i goste očekuju, upitali smo i hrvatske ekonomske analitičare. Damir Novotny kaže da će se definitivno nastaviti promjena u strukturi potražnje. Ili, drugim riječima, funkcionirat će sve ono što je dostupno automobilom. To, kaže, znači da prije svih možemo očekivati goste iz Njemačke, Austrije, Češke i Mađarske, a, dodaje, i Poljaci jako vole putovati sa sjevera svoje zemlje automobilom sve do Jadrana.

"Znači, uglavnom automobil - avioprijevoz ništa, grupe turista ništa, nego pojedinačno. To onda reducira ukupnu turističku potrošnju za 30, 40, možda čak i 50 posto. To ovisi o tome koliko će kapaciteti biti spremni za te individualizirane goste koji imaju drukčije zahtjeve i vrlo je vjerojatno da će kampovi biti vrlo dobro popunjeni, hoteli vjerojatno dobro, a za druge vrste smještaja teško je reći", predviđa Novotny.

On smatra kako samo cijepljenje u turizmu neće igrati veliku ulogu, jer efekti procijepljenosti mogu se očekivati eventualno sljedeće godine. Pitanje je, kaže, i što će biti s trećim valom zaraze. Unatoč tomu, smatra, doći će oni turisti kojima to nije bitno ili oni koji su preboljeli COVID-19, ili oni koji su se cijepili, pa vjeruju da imaju antitijela. Prije svega, dodaje, doći će oni koji su motivirani, a to su turisti iz srednje Europe, i tu neće biti prepreka. Stoga je njegova procjena da se u turizmu vrlo vjerojatno neće događati ništa posebno spektakularno, ali nikako ni tragično, negdje otprilike na razini prošle godine.

"Prošlog smo ljeta imali situaciju da se s dolaskom viših temperatura, uz već poduzete mjere, intenzitet učestalosti virusa tijekom sezone bitno smanjio. Možda ćemo to imati i ove godine", kaže Novotny i dodaje kako će se prije svega raditi o tome da je dobar dio hrvatskih, ali i europskih građana, već stekao antitijela zbog toga što je prebolio COVID-19, tako da će se osjećati sigurnijima, pa će i doći. Kažu istraživanja da je možda već milijun ljudi u Hrvatskoj steklo antitijela, a tako je vjerojatno i u drugim zemljama. "No nesigurnost je velika, posebno je na jug Hrvatske velik broj turista dolazio avionima, a to se vrlo vjerojatno ne može očekivati ove godine", zaključuje Novotny.

Nepoznanice

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Luke Brkića, još je jako puno nepoznanica oko koronavirusa. Razina neistomišljenja je tu još uvijek visoka, dodaje, kao da se radi o društvenim znanostima. Tako da će, nažalost, još uvijek virus dosta toga određivati.

"Tako i procjene uvijek korigiram za visoku razinu neizvjesnosti, oko novih sojeva, porasta broja zaraženih, privremene obustave cijepljenja AstraZenecinim cjepivom u nekim zemljama i kolika će biti razina procijepljenosti, ovisno o broju cjepiva koja će biti dostupna. I struka mi se čini, uvažavajući svako znanje, kao da tu malo ‘pliva‘, jer jednostavno nema jednoznačnih, nedvojbenih odgovora na neka fundamentalna pitanja. Pa se i naš turizam, kao i situacija na nama emitivnim tržištima, mora staviti u taj kontekst. A to su destinacije do kojih se dolazi automobilom, tu naravno računamo na goste iz Slovenije, Austrije i Njemačke. Velika Britanija je važno tržište i za hrvatski turizam, i oni većinom dolaze zračnim putem, ali to je upitno, iako imaju visoku razinu procijepljenosti. Jer nakon svakog otvaranja brzo dolazi i do zatvaranja", kaže Brkić.

Čini mu se važnim, pod pretpostavkom da se pandemija može donekle kontrolirati, reći i da neće biti važno pitanje novca i želje za putovanjima, nego će ostati dio koji je više vezan uz psihologiju nego uz ekonomiju, a to je pitanje straha. "Putovanja na kakvo smo do pandemije naučili više nema", kaže Brkić. Objašnjava kako će neki razmišljati i je li mudro ići na putovanje, pa i o tome teba voditi računa. Tu je i priča o sezonalnosti, jer je virus dosad u toplijim mjesecima bio u defenzivi, što je prošle godine dizalo razinu optimizma.
"Osobno, ne očekujem bolju godinu od prošle. Kada bismo postigli takve turističke rezultate, to bi bio dobar rezultat. Nadomak smo proljeću, ali ne znam koliko ćemo time kompenzirati pojavu novih varijanti virusa i njihovu prevrtljivu ćud", zaključuje Brkić.

Izvor: Glas Slavonije


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij