hren

Gospodarstva u nastajanju u ovu krizu ušla su opterećena privatnim i javnim dugom. Mogle bi im biti potrebne godine za povratak na predpandemijske putanje rasta.
Ekonomski oporavak, poput cjepiva protiv bolesti Covid-19, neće biti ravnomjerno raspoređen diljem svijeta tijekom sljedeće dvije godine.

Unatoč ogromnoj političkoj podršci koju pružaju vlade i središnje banke, ekonomski rizici ostaju golemi i to ne samo za pogranična gospodarstva koja se suočavaju s neposrednim problemima dugovanja i zemlje s niskim dohotkom koje su suočene sa zabrinjavajućim porastom siromaštva.

S obzirom na činjenicu da je koronavirus daleko od toga da bude obuzdan, populizam je rasprostranjen, globalni dug na rekordnoj razini i izgledno je da će normalizacija politike biti neravnomjerna, situacija ostaje neizvjesna.

Time se ne žele zanijekati općenito dobre vijesti u posljednjih 12 mjeseci. Učinkovita cjepiva postala su dostupna u rekordnom vremenu, daleko ranije nego što je većina stručnjaka prvotno očekivala.

Masovni monetarni i fiskalni odgovor izgradio je most prema kraju pandemije kojem smo se toliko nadali. A javnost se poboljšano nosi sa životom s virusom, uz pomoć nacionalnih tijela ili bez njih.

No premda su ishodi rasta diljem svijeta bili znatno bolji nego što je većina očekivala u prvim danima pandemije, trenutna recesija ipak je katastrofalna.

Međunarodni monetarni fond predviđa da se Sjedinjene Američke Države i Japan neće vratiti na predpandemijsku razinu proizvodnje do druge polovice ove godine. Eurozona i Velika Britanija ponovno bilježe pad i neće doseći tu točku sve dok 2022. dobrano ne poodmakne.

Nesigurna opskrba hranom

Kinesko gospodarstvo je u vlastitoj ligi i očekuje se da će biti 10% veće do kraja 2021. nego što je bilo krajem 2019. Ali na drugom kraju spektra, brojnim gospodarstvima u razvoju i tržištima u nastajanju mogle bi biti potrebne godine za povratak na svoje predpandemijske putanje rasta.

Svjetska banka procjenjuje da će pandemija bolesti Covid-19 baciti do 150 milijuna dodatnih ljudi u ekstremno siromaštvo do kraja 2021., uz rastuću nesigurnost opskrbe hranom.

Različite projekcije učinka imaju puno veze s rasporedom isporuke cjepiva. Očekuje se da će cjepiva biti široko dostupna u naprednim gospodarstvima i nekim tržištima u nastajanju do sredine ove godine, ali izgledno je da će ljudi u siromašnijim zemljama čekati do 2022. i kasnije.

Drugi čimbenik je zapanjujuća razlika u makroekonomskoj potpori između bogatih i siromašnih zemalja. U naprednim gospodarstvima, dodatna državna potrošnja i smanjenja poreza tijekom krize uzrokovane pandemijom u prosjeku su iznosili gotovo 13% BDP-a, a na zajmove i jamstva otpada još dodatnih 12% BDP-a.

Nasuprot tome, povećanje državne potrošnje i porezni rezovi u gospodarstvima u nastajanju ukupno iznose 4% BDP-a, a zajmovi i jamstva dodatnih 3%. Za zemlje s niskim dohotkom, usporedive brojke su 1,5% BDP-a u izravnoj fiskalnoj potpori i gotovo ništa u jamstvima.

Uoči financijske krize 2008., gospodarstva u nastajanju imala su relativno jake bilance u usporedbi s razvijenim zemljama. Ali ona su ušla u ovu krizu opterećena daleko većim privatnim i javnim dugom te su stoga znatno ranjivija.

Mnogi bi bili u velikoj nevolji da nema kamatnih stopa nadomak nuli u naprednim gospodarstvima. Unatoč tome, došlo je do rastuće pojave nastanka statusa neispunjavanja obveza, što uključuje Argentinu, Ekvador i Libanon. Naime, porast prinosa koji nazivaju taper tantrum 2.0 nalazi se blizu vrha na popisu stvari koje mogu poći po zlu i ako (ili kada) se to dogodi, neće trpjeti samo tržišta u nastajanju.

Do porasta prinosa (taper tantrum) u 2013. došlo je kada su američke Federalne rezerve počele signalizirati da će jednoga dana normalizirati svoju monetarnu politiku, pokrenuvši goleme odljeve sredstava iz tržišta u nastajanju.

Ovog puta Fed se dobrano potrudio signalizirati da dugoročno ne planira podizati kamatne stope, čak je uveo i novi monetarni okvir koji se u osnovi svodi na obećanje da će držati nogu na gasu dok nezaposlenost ne bude izuzetno niska.

Razdvajanje jakih od slabih

Takva politika ima savršenog smisla. Kao što često tvrdim od 2008. godine, dopuštanje privremenog rasta inflacije iznad Fedovog cilja od 2% više bi koristilo nego štetilo u okruženju u kojem su razine duga visoke, a proizvodnja je još uvijek ispod potencijala. Naposljetku, danas u SAD-u radi devet milijuna ljudi manje nego prije godine dana.

No ako Sjedinjene Američke Države postignu svoje ciljeve procjepljivanja do ovog ljeta i ako mutacije koronavirusa ostanu obuzdane, prognoze o Fedovom podizanju s nultih kamatnih stopa mogle bi biti značajno pomaknute prema ranije.

To je osobito izgledno s obzirom na golemu rezervu ušteđevine koju su stvorili mnogi Amerikanci, djelomično uslijed rasta cijena imovine i djelomično zbog državnih potpora koje brojni primatelji odlučuju štedjeti.

Politike izuzetno niskih kamatnih stopa diljem svijeta pomažu u sprečavanju dugoročnih ožiljaka, ali brojnim većim kompanijama, uključujući visoko tehnološke tvrtke, ne treba potpora kojom njihove cijene dionica rastu do neba.

To neizbježno raspiruje bijes populista. Inflacija je za sada možda tvrdoglavo niska, no dovoljno velika eksplozija potražnje mogla bi uzrokovati njen rast, što bi dovelo do toga da Fed povisi kamatne stope prije nego što to trenutno planira.

Domino učinak takvog poteza na tržište imovine razdvojilo bi jake od slabih i posebno teško pogodio tržišta u nastajanju. Donositelji politika bi istovremeno, čak i u SAD-u, naposljetku trebali dopustiti ponovno pokretanje stečajeva i restrukturiranja. Rastuća plima oporavka neizbježna je, ali ona neće podići sve brodove.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij