hren

DZS
Pojava epidemije COVID-19 i njezini učinci utječu na dovršetak pripremnih aktivnosti na provedbi popisa, uključujući pozivanje i izbor popisivača, obrazlaže DZS razloge odgode popisa.
Epidemija COVID-19 odgodila je popis stanovništva u Hrvatskoj za dva mjeseca te će on umjesto 1. travnja početi 1. lipnja i trajat će do 4. srpnja, predlaže to Državni zavod za statistiku (DZS), koji je u e-savjetovanju objavio prijedlog izmjena Zakona o popisu stanovništva s novim datumima.

– Problem zbog kojeg je neophodno izmijeniti i dopuniti Zakon su posebne okolnosti izazvane epidemijom bolesti COVID-19. Pojava epidemije COVID-19 i njezini učinci utječu na dovršetak pripremnih aktivnosti na provedbi popisa, uključujući pozivanje i izbor popisivača za provedbu popisa metodom osobnog intervjua, a posljedično tomu i na provedbu popisa te drugih popisnih aktivnosti u rokovima utvrđenima Zakonom, obrazloženje je iz DZS-a.

Dodaju i da posebne okolnosti uzrokovane epidemijom COVID-19 utječu i na organizaciju provedbe popisa stanovništva, kućanstava i stanova i u drugim državama, članicama Europske unije. Iako se u javnosti i potres na Baniji spominjao kao razlog zbog kojeg bi trebalo odgoditi popis stanovništva, njega u svom obrazloženju DZS ne navodi.

Odgoda će, uvjereni su, osigurati preduvjete za dovršetak preliminarnih aktivnosti, a samim time i učinkovitu provedbu Popisa 2021. u skladu s epidemiološkim mjerama i preporukama. Tako predlažu zakonske izmjene po kojima bi referentni trenutak Popisa bilo stanje na dan 31. svibnja 2021. umjesto 31. ožujka 2021. Umjesto da se prva faza popisa dogodi u razdoblju od 1. do 10. travnja 2021., ona je odgođena za prva dva tjedna u lipnju, odnosno od 1. do 13. lipnja. Riječ je o samostalnom popisivanju stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani. Druga klasična faza po kojoj se i dosad provodio popis, a riječ je o popisivanju putem osobnog intervjua koji provode popisivači na terenu, bit će od 14. lipnja do 4. srpnja 2021. Popis će državu koštati nešto više od 177 milijuna kuna, a pokazat će drži li se broj stanovnika Hrvatske iznad četiri milijuna ili je možda, kako predviđaju brojni demografi, pao ispod tog broja.

Ovaj prijedlog DZS-a još mora proći Vladu i parlament, ali je malo vjerojatno da bi u njemu moglo doći do nekih znatnih promjena.

Popis stanovništva događat će se nakon lokalnih izbora, ali nije isključeno da bi upravo način provedbe popisa stanovništva mogao biti jedna od tema na lokalnim izborima, posebice u Vukovaru. Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, srpska nacionalna manjina bi u Vukovaru trebala imati pravo na upotrebu svog jezika i pisma ako čini više od jedne trećine stanovništva. Pokušaj da se taj zakon primijeni postavljanjem dvojezičnih ploča u Vukovaru završio je prilično neslavno, a dio političara koji se protive tim pločama, a među njima je i aktualni gradonačelnik Ivan Penava, to protivljenje temelji na nevjerodostojnosti podataka o tome koliko pripadnika srpske nacionalne manjine koji su popisani kao stanovnici Vukovara doista i živi u tom gradu.

S druge strane predstavnici manjina u Saboru tražili su da se osigura da i popisivači budu pripadnici nacionalnih manjina, što je zapravo značilo da o nacionalnom ključu ovisi tko će koga popisivati. To ipak nije prošlo u Zakon, ali i tada se u Saboru moglo čuti da će DZS osigurati da na područjima koje naseljavaju nacionalne manjine popisivači budu pripadnici nacionalnih manjina. U svojim su istupima predstavnici DZS-a isticali da će se osigurati da na nekom području među popisivačima bude onoliko pripadnika nacionalnih manjina koliko ih je zastupljeno u ukupnom stanovništvu.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij