hren

EUROPA je u lockdownu, ima problema oko cijepljenja i cjepiva. Za to vrijeme Kina jača utjecaj, pa i unutar EU. S velikim zanimanjem se očekuje ishod današnje videokonferencije 17 država srednje i jugoistočne Europe s kineskim državnim šefom. Na sastanku putem videoveze sudjeluje i premijer Andrej Plenković.

"Globalna suradnja pomogla nam je svima da zaustavimo bolest, razvijemo učinkovita cjepiva i nabavimo dovoljno medicinske i zaštitne opreme. Uz to, zajednički napor i solidarnost bit će presudni kako bismo cjepivo isporučili svima, što je glavni preduvjet za okončanje pandemije. U tom smislu, Hrvatska će surađivati ​​sa svim svojim predanim partnerima", rekao je premijer Plenković u svom govoru na summitu. 

"Uvjeren sam da nam naša suradnja kroz razmjenu dobrih praksi nudi privilegirani okvir za pojačani i brzi oporavak Europe i Kine u narednom razdoblju. Zbog toga smo otvoreni za zajednički rad na postpandemijskom oporavku naših društava i gospodarstava", dodao je Plenković. 

Istaknuo je kako je Kina u proljeće prošle godine pomogla Hrvatskoj u nabavi zaštitne opreme.

"To je osiguralo pravovremenu i adekvatnu opskrbu te smo zahvalni na podršci premijera Li Keqianga u ovom pothvatu koji je spasio mnoge živote", rekao je premijer i zahvalio Kini na solidarnosti i pomoći nakon dva velika potresa koja su pogodila Hrvatsku. 

Kao dobar primjer suradnje Kine i Europe naveo je projekt Pelješkog mosta, kojeg je financirala EU, a izgradila kineska tvrtka.

Glavne teme sastanka su ekonomski oporavak nakon pandemije i klimatske promjene, ali očekuje se da će Kina skup iskoristiti za promociju svojeg cjepiva. U Srbiji je kinesko cjepivo Sinopharm odobreno u siječnju, a čeka ga i Mađarska.

Dobra ideja, loša realizacija

"Svijet će nakon korone biti drugačiji". Na temelju tog uvjerenja, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i neki drugi vodeći političari formulirali su apel kojim pozivaju na međunarodnu solidarnost, a taj apel su objavili i neki veliki njemački dnevni listovi.

Europska unija je zajednički organizirala nabavu cjepiva i sad se Uniju zbog te ideje kritizira. Ima dosta problema oko opskrbe građana EU cjepivom. Stvari puno bolje funkcioniraju i u zemlji koje je nedavno napustila EU - u Velikoj Britaniji. Dok predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže kako je 12 milijuna cijepljenih stanovnika EU "pozamašna brojka", Velika Britanija je do sada cijepila devet milijuna svojih građana.

Pritom je von der Leyen u svibnju prošle godine u jednom intervjuu za DW samouvjereno rekla:

"Bit će potrebne ogromne količine cjepiva. I mi moramo osigurati da se te doze podijele po cijelom svijetu, i to po poštenoj i svima pristupačnoj cijeni."

A sad stvari zapinju. Pogotovo u Njemačkoj, zemlji u kojoj je tvrtka BioNTech (s američkim koncernom Pfizer) u ranoj fazi uspjela razviti cjepivo. Postavlja se pitanje zašto se Njemačka odlučila na nabavu cjepiva preko zajedničkog, ali i kompliciranog EU-puta. Svaki dan kašnjenja s cijepljenjem znači nove ljudske žrtve.

Usprkos svemu, europski put je bio ispravan put, smatra Daniel Gros, voditelj briselskog think-tanka Centre for European Policy Studies.

"Ideja zajedničke nabave cjepiva je bila dobra i nužna, kako bi se spriječili problemi do kojih bi došlo u situaciji kada bi zemlje članice pokušale nadmašiti jedne druge u pokušaju kupovine cjepiva. Ali provedba te ideje u Komisiji je bila loša", smatra Gros.

"Rusija i Kina uz pomoć cjepiva provode svoju geopolitiku"

Kada Merkel i Macron kažu da će "svijet nakon korone biti drugačiji", onda to ima veze s geopolitikom. Njemačka kancelarka je navodno na jednoj sjednici vlade izrazila zabrinutost zbog mogućnosti da istočnoazijske zemlje mnogo discipliniranije pristupe borbi protiv pandemije i puno ranije od Europljana ukinu gospodarske restrikcije - odnosno da bi se Europa zbog toga mogla naći u defenzivi.

Ministar zdravstva Jens Spahn je uvjeren da Rusija i Kina uz pomoć cjepiva provode svoju geopolitiku. Te dvije zemlje su cjepivom opskrbile i Srbiju - zemlju koja želi postati članica EU. I mađarska vlada, koju ostatak EU kritizira zbog deficita po pitanju pravne države, njeguje tijesne kontakte s Moskvom i Budimpešta se također potrudila da dobije cjepivo iz Kine i Rusije.

Spahn je u intervju za DW upozorio: "Moramo pripaziti da ne napravimo iste greške kao tijekom financijske krize." Umjesto da se tada pronašao neki europski investitor, luka u grčkom Pireju je prodana - Kinezima, podsjeća Spahn i dodaje:

"I sad to isto vrijedi i kod cjepiva. Kina i Rusija uz pomoć cjepiva vode vanjsku politiku, pokušavaju proširiti svoj utjecaj. EU mora misliti na svoje susjedne regije, i to iz humanitarnih, ali i vlastitih geostrateških interesa", kaže njemački ministar.

Briselski analitičar Daniel Gros je drugačijeg mišljenja.

"Značaj diplomacije uz pomoć cjepiva se često precjenjuje. Zahvalnost u zemljama koje primaju to cjepivo je uglavnom slaba i raspoloženje se može brzo i promijeniti, kako smo vidjeli na primjeru zaštitnih maski početkom 2020.", rekao je.

Kina je tada, i to uz učinkovitu javnu promociju, isporučila zaštitne maske i drugu medicinsku opremu u brojne zemlje svijeta.

Ali u Nizozemskoj su u ožujku prošle godine otkrili da su maske jednog kineskog proizvođača manjkave, te maske su bile podijeljene po bolnicama diljem Nizozemske i bile su povučene. Istovremeno se Kinu kritizira zato što je pandemija tamo izbila, a Peking je relativno kasno informirao svijet o tome.

Ponude iz Rusije i Kine

U situaciji u kojoj je EU pod pritiskom zbog kašnjenja s cijepljenjem, pogledi se opet usmjeravaju prema istoku. Šefica EU komisije, koju se posljednjih dana žestoko kritizira, daje naslutiti da je otvorena prema ideji izdavanja dozvole za korištenje ruskih i kineskih cjepiva u Uniji, ali tek nakon što se ta cjepiva temeljito ispitaju.

Rusko cjepivo Sputnik V ima dobre izglede za dobivanjem dozvole korištenja u Uniji. Ovih tjedana u Europi se čuju pozivi da Europska agencija za lijekove (EMA) što prije počne postupak odobravanja Sputnika V koji se, osim u Rusiji, već primjenjuje i još u nekim zemljama, primjerice u Srbiji, Argentini i Alžiru, a prije dva dana je odobreno i u Mađarskoj.

Podsjetimo, časopis The Lancet je prošli utorak objavio rezultate treće faze kliničkog ispitivanja cjepiva Sputnik V. Prema njima, to cjepivo djelotvorno je 91.6 posto kod simptomatskih oblika covida-19. Ovi prvi potvrđeni rezultati o djelotvornosti cjepiva potvrđuju početne tvrdnje Rusije koje je međunarodna znanstvena zajednica jesenas dočekala s nepovjerenjem. Čini se da oni zasad svrstavaju Sputnik V među najdjelotvornija cjepiva, uz Pfizer/BioNTechovo i Modernino (oko 95 posto) koji se temelje na drukčijoj tehnologiji (glasnički RNK). 

O cjepivu će biti riječi i na današnjem sastanku 

Ruskim i kineskim cjepivom mogle bi se popuniti postojeće "rupe" u opskrbi cjepivom, ali bi se to istovremeno moglo shvatiti i kao priznavanje slabosti EU.

O cjepivu će biti riječi i na današnjem virtualnom sastanku 17 šefova država i vlada s područja istočne i jugoistočne Europe s kineskim državnim šefom Xijem Jinpingom. Konferencija se trebala održati u travnju prošle godine u Pekingu, ali je otkazana zbog pandemije.

Činjenica da se u međuvremenu nije uspio organizirati ni videosastanak, neki tumače kao znak propasti inicijative utemeljene 2012. u Varšavi pod imenom "16+1". Kasnije se pridružila i Grčka.

Analitičari pretpostavljaju da bi inicijativu sad moglo spasiti - kinesko cjepivo.

Izvor: Index.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij