hren

SJEME RAZDORA
Farmeri su na nogama. Okupljeni u inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo, Hrvatskom saboru uputili su dopis kojim traže odgodu donošenja Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja dok se na europskoj razini zakonski ne definira područje sjemenarstva. Dopis je potpisalo 77 udruga koje okupljaju više od 25.000 članova bez Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), u kojoj su okupljeni svi poljoprivrednici Hrvatske. Glas su podigli i stručnjaci koji brane zakon o sjemenu. Provjerili smo zašto su poljoprivrednici protiv ovog zakona

Farmerima je trn u oku članak 16. Njime se uvodi pojam 'sjeme s poljoprivrednog gospodarstva' te se proizvođačima za potrebe vlastite proizvodnje hrane, kao i hrane za životinje, zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog uzgoja od vlastitog reprodukcijskog materijala sorti koje nisu registrirane, a koje nerijetko čine lokalne sorte i populacije.

'Poljoprivrednici bi morali najprije kupiti sjeme, a onda eventualno razmnožavati za svoje potrebe, uz obvezu dorade. Dodatnim izuzećima od ovih su odredbi izuzeti samo ekološki proizvođači, što čini 7,2 posto površina, i oni se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorata', detaljno su objasnili što najviše muči poljoprivrednike u priopćenju inicijative Sjeme je naše ljudsko pravo, a koje potpisuju Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom, te Robert Hadžić, član Izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske 'Život' i član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo.

Inicijativa potkrepljuje sve činjenicama, navodeći kako je u Hrvatskoj 30,9 posto stanovništva ruralnih područja u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti prema podacima Eurostata iz 2018., a najviše ih je u istočnim i jugoistočnim regijama.

'Upravo ti poljoprivrednici najviše siju sjeme za vlastite potrebe gospodarstva jer si ne mogu priuštiti kupovinu onog značajno skupljeg. Time ove mjere predstavljaju dodatni udar na njihov standard', upozoravaju iz inicijative Sjeme je naše ljudsko pravo.

Ističu kako je Hrvatska ovisna o uvozu sjemena, a posebice je to izraženo u slučaju sjemena povrća koje se proizvodi na svega 40-ak hektara od samo pet kultura. Upozoravaju da to značajno narušava prehrambeni suverenitet i dovodi u pitanje sigurnost hrane ako iz bilo kojeg razloga dođe do zatvaranja granica ili komplikacija u opskrbi.

'S obzirom na situaciju, to više i nije tako nezamisliv scenarij', ističu iz inicijative Sjeme je naše ljudsko pravo, napominjući kako dodatno otežavanje uzgoja sjemena na gospodarstvima i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize.

Naglašavaju da, uz poljoprivredno zemljište, sjeme predstavlja najvažniji resurs u proizvodnji hrane.

Isti članak zasmetao je i Ružici Vukovac, zastupnici Domovinskog pokreta koja je ponovno obiteljsko imanje zamijenila saborskim klupama. Obraćajući se u Hrvatskom saboru novinarima, rekla je kako je taj zakon već prošao Vladu te ga je i usvojila na sjednici prije Božića.

'Ovim odredbama krše se odredbe i deklaracije o pravima poljoprivrednika, odnosno osoba koje žive u ruralnom prostoru, proizvode u njemu i od te proizvodnje zapravo uspijevaju opstati. To je nešto što je nedopustivo, a mi smo dužni ukazati Ministarstvu i javnosti na to da takav zakon nije dobar. Smatramo da pogoduje određenim tvrtkama, onima koji imaju pravo na oplemenjivanje bilja i sjemenja i to nikako nije dobra poruka', rekla je Vukovac, ukazujući na to kako su odredbe u novom zakonu o sjemenu suprotne europskim direktivama i praksama pa je, kako je dodala, 'prilično nezgodno to što Ministarstvo gura taj zakon u ovom trenutku, kada svi znamo kakva je situacija na hrvatskom selu'.

Na novinarsko pitanje o kojim se tvrtkama radi, Vukovac je samo rekla kako ih u registru ima 50-ak koje se bave oplemenjivanjem i plasiranjem sjemena koje je prošlo određene procedure.

Za ratara Matiju Brlošića, koji je i član HPK, dvojbe nema: 'Ako nam se onemogući sjetva vlastitog sjemena, cijena sjemenske robe otići će u nebo.'

Jednostavna je Brlošićeva računica.

'Ovim zakonom oplemenjivači sjemena mogli bi naplatiti svoja autorska prava, i to je jedan od razloga. Nemamo ništa protiv toga da se oplemenjivači zaštite i naplate, ali smatramo da se ne treba nametati novi trošak. Ni seljaci ne žele sijati sjeme koje nije kvalitetno i dorađeno, svaki poljoprivrednik želi imati kvalitetno sjeme i dobar urod', kaže za tportal Matija Brlošić te ilustrira to konkretnim primjerom sa šećernom repom i prodajom šećerane. Kaže kako je cijena sjemenske robe do tada iznosila stotinu, a nakon dolaska novog vlasnika i odluke o gašenju vlastite proizvodnje sjemena ona je naglo skočila pa je iznosila 200 eura po hektaru.

U obranu zakona o sjemenu skočila je struka. Priopćenjem se oglasio osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti te žale što u dosadašnju raspravu 'nije bila uključena struka te sugovornici koji se bave oplemenjivačkim radom i sjemenarskom proizvodnjom', već su medijski prostor, kako navode u priopćenju koje potpisuje dekan, prof. dr. Krunoslav Zmaić, dobili samo određene udruge i pojedinci.

U njemu navode kako predloženi zakon nema nedorečenosti ili zabrane po pitanju proizvodnje vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte.

'Malim proizvođačima, raznim udrugama te ostalima koji se bave proizvodnjom autohtonih i tradicijskih sorti omogućit će se poticaj ako se napravi službena evidencija takvog materijala', stoji u priopćenju, ističući kako je upravo očuvanje takvih sorti neophodno za očuvanje biološke i genetske raznolikosti, čime se osigurava stabilnost poljoprivredne proizvodnje na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Prema prijedlogu zakona, mali te ekološki proizvođači, hobisti i vrtlari, navodi se, neće imati nikakvih novih nameta i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena za vlastite potrebe.

S njima se slažu i u Društvu agronoma Osijek. Kao najveća strukovna udruga agronoma s tradicijom rada preko 70 godina, navode u priopćenju, podržavaju otvoreno pismo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti o novom zakonu o sjemenu kao odgovor na netočne informacije o uvođenju novih ograničenja te kako bi zaštitili agronomsku struku od netočnih informacija koje se, navode, plasiraju u medijima.

U srijedu se pak u povodu te teme oglasilo i Ministarstvo poljoprivrede poručivši da imaju dužnost razjasniti najčešća pitanja koja izazivaju dvojbe i nesigurnost među poljoprivrednicima i potrošačima. Tako kažu da Zakon o sjemenu donosi uređeniji sustav proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoza poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, usklađuje nadležnosti, inspekcijski nadzor i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva.

'Prodaja proizvoda - plodova, dobivenih od sjemena neregistriranih sorti neće se mijenjati niti dodatno regulirati. Predmetni zakon regulira isključivo prodaju sjemena i sadnog materijala kao što su voćne sadnice i presadnice, pupovi i slično, a ne zabranjuje malim proizvođačima da za potrebe proizvodnje hrane obavljaju sjetvu sjemena iz vlastitog uzgoja od materijala sorti koje nisu registrirane, niti ih ograničava u stavljanju plodova na tržište dobivenih od tih sorti. Navedene odredbe obuhvatit će samo proizvođače koji uzgajaju na velikim površinama ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova. Također, izuzeće se odnosi se na popise sorti koji se ne nalaze na službenim sortnim listama', poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, kojeg vodi Marija Vučković.

Da bi se sjeme stavilo na tržište u bilo kojoj državi članici, ono mora proći proces certifikacije prema direktivama EU, obrazlažu u Ministarstvu poljoprivrede. Ne postoji jedinstvena odredba koja regulira sjetvu vlastitog sjemena s poljoprivrednog gospodarstva – svaka država članica rješava ovu problematiku zasebno. Sukladno navedenom, kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja zdravog i kvalitetnog sjemenskog materijala sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu, zakon o sjemenu uvodi pojam "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva". Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom, a urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje.

Da bi se sjeme stavilo na tržište u bilo kojoj državi članici, ono mora proći proces certifikacije prema direktivama EU, obrazlažu u Ministarstvu poljoprivrede


Izvor: tportal.hr / Autor: Dražen Prša

Prijedlog zakona ne ograničava načela ekološke proizvodnje; zakonom su propisana izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena odnosno ekološkog heterogenog materijala koji se stavlja na tržište sukladno Uredbi (EU) 2018/848 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda.

'Primjena zakona neće ugroziti gensku raznolikost tradicijskih poljoprivrednih sorti ni opstanak malih obiteljskih gospodarstava i život u ruralnim područjima; predviđeno je donošenje nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala koje će uvesti stare, autohtone, lokalne i ugrožene sorte iz banke biljnih gena na lokalno tržište te u sustav državnih potpora. Štoviše, mali proizvođači, razne udruge te ostali koji se ističu proizvodnjom autohtonih i tradicijski sorti na ovaj način mogli bi proizvodnju podići na višu razinu i dobiti dodatnu vrijednost', poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Ovim nacrtom Zakona predviđena su izuzeća od dorade za "čuvane sorte", autohtone i tradicijske sorte, kao i ekološke proizvođače sjemena te će se izuzeće od obveze dorade, a na temelju kriterija ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva i/ili ukupne godišnje količine sjemena s poljoprivrednog gospodarstva, naknadno propisati pravilnikom. Ministarstvo poljoprivrede će i kroz konkretne akte te kroz potpore omogućiti hrvatskim proizvođačima visoke standarde proizvodnje i smanjenje troška.

Nacrtom Zakona predviđena su izuzeća od dorade za "čuvane sorte", autohtone i tradicijske sorte, kao i ekološke proizvođače sjemena

Novim zakonom se uvodi dodatni niz pojednostavljenja u odnosu na trenutno važeći zakon; regulira stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala za izvoz s OECD certifikatom koji je proizveden u RH, ali je ostao na domaćem tržištu, uređuje internet trgovinu sjemenom, definira odgovornost dobavljača za kvalitetu sjemena i sadnog materijala koji se stavlja na tržište te odvaja postupak priznavanja sjemena i sadnog materijala, budući da nisu isti uvjeti za priznavanje sjemena i sadnog materijala, kao što je drugačiji sustav održavanja nakon priznavanja, ističu iz Ministarstva poljoprivrede. Također, uspostavljen je sustav ekvivalence kako bi se osiguralo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se uvozi identičan kvalitetom materijalu koji se proizvodi na teritoriju Republike Hrvatske, a izradom opisne sortne liste na osnovu provedenih poljskih pokusa poljoprivrednicima će se olakšati odabir materijala koji će u klimatskim uvjetima RH dati najbolje rezultate.

'Ministarstvo poljoprivrede predlaže uređenje sustava navedenim Zakonom, kao i rješavanje otvorenih pitanja proizvodnje i stavljanja na tržište sjemena i sadnog materijala s obzirom na rast sektora sjemenarstva od 23 posto u protekle tri godine, a ukoliko (nije vjerojatno prije 2024. godine) nastupi obveza unošenja novih odredbi u pravni sustav RH, tada će se pristupiti eventualnom donošenju izmjena i dopuna Zakona. Zakon prolazi kroz standardnu proceduru usvajanja kako je propisano Ustavom i Poslovnikom o radu Hrvatskog Sabora te su moguće promjene u nacrtu do konačnog usvajanja', poručuju iz Mniistarstva poljoprivrede.

Novi zakon trebao bi osigurati da je sjeme koji se uvozi identično kvalitetom materijalu koji se proizvodi na teritoriju Republike Hrvatske


Autor: Belje

Ministarstvo poljoprivrede brojnim ulaganjima u cilju ima povećati produktivnost, samodostatnost i konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, međutim, sve mjere intervencija i sva financijska sredstva ne mogu donijeti rezultate dok se ne riješi činjenice da je svake godine oko 20 posto sjemena u strukturi biljne proizvodnje krajnje niske kvalitete. Prilikom sjetve takvog sjemena, zbog nepoznatih kvalitativnih parametara, nije moguće izračunati normu sjetve, stoga je neophodno napraviti kvalitativan skok za našu biljnu proizvodnju putem dorade sjemena - zdravim i kvalitetnim sjemenskim materijalom sprječavamo širenje bolesti, korova i štetnih organizama, a s druge strane omogućuju se kvalitetni, visoki i stabilni prinosi.

'Ovakav Prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja naišao je na kritike i zabrinutost niza udruga koje su dali svoje primjedbe u postupku elektronskog savjetovanja od kojih su neke već uvažene. Također, održani su sastanci s udrugama čija je predstavnica uključena u rad Povjerenstva za izradu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Ovakav Prijedlog zakona podržala je stručna javnost odnosno udruženja, institucije i učilišta poput Hrvatskog agronomskog društvaDruštva agronoma OsijekFakulteta agrobiotehničkih znanosti OsijekVisokog gospodarskog učilišta u Križevcima i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split', zaključuju u Ministarstvu poljoprivrede.

Izvor : Tportal.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij