hren

TRŽIŠTE
Na održavanje cijena sasvim sigurno utječe to da mnogi i dalje smatraju da je ulaganje u nekretnine najsigurnije, a značajan je utjecaj niskih kamatnih stopa na stambene kredite, kao i subvencija države mladima za kupnju stana.
Ni pandemija koronavirusa, koja je blokirala cijeli svijet i drastično smanjila turističke prihode u Hrvatskoj, ni potres u Zagrebu, nisu spustili cijene nekretnina u drugoj polovici prošle godine.

Ni činjenica da je tri mjeseca od sto do više od 600 tisuća zaposlenih u privatnom sektoru dobivalo državnu potporu od četiri tisuće kuna kod isplate plaća nije utjecala na to da se, nakon prestanka masovne isplate tih potpora, značajnije smanji cijena stanova.

Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, u razdoblju od lipnja do rujna prošle godine u Hrvatskoj je trebalo izdvojiti gotovo sedam posto više novca za kupnju stana nego u istom razdoblju prethodne godine.

Preciznije, u trećem su tromjesečju cijene stambenih objekata porasle za 6,9 posto u odnosu na treći kvartal 2020. godine. Kako se stalno govori o tome da su jedno cijene koje netko traži i oglašava, a drugo cijene koje postigne, statistika DZS-a isključuje tu dvojbu jer se zasniva na podacima o transakcijama koje je DZS-u dostavila Porezna uprava.

Najsigurnije ulaganje

Ti podaci kažu da su u trećem tromjesečju, u odnosu na drugi kvartal, odnosno u razdoblju od početka ožujka do kraja lipnja prošle godine, cijene stambenih jedinica bile niže za 0,6 posto.

U odnosu na prošlu godinu, više su rasle cijene postojećih stanova nego u novogradnji. Postojeći su stanovi bili skuplji za 7,6 posto, dok je cijena novogradnje rasla za 1,6 posto. Cijene su u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2019. godine rasle u Zagrebu za 5,7 posto, na Jadranu za 7,5 posto te u ostatku Hrvatske za devet posto.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj su počele nakon globalne financijske krize ponovo značajnije rasti 2015. godine, a prema DZS-u, u prošloj je godini za cijenu kvadrata u Hrvatskoj trebalo odvojiti gotovo 30 posto više nego prije pet godina.

Rast plaća to sasvim sigurno nije mogao pratiti, posebice ne u Zagrebu, gdje su cijene stanova u pet godina porasle za čak 41 posto.

DZS iznosi samo podatke o kretanju cijena, ali ne i o tome koliki je promet bio na tržištu stanova, ali na osnovi toga se, naravno, ne može zaključiti da se na samom tržištu nekretnina ništa ne događa.

Ukupan promet je u 2020. godini, isticali su to cijelo vrijeme iz agencija koje se bave posredovanjem u prodaji stanova, pao, ali to u ovom slučaju nije utjecalo na cijenu. ​​

Stanje na tržištu pokazuje da je dio građana koji su oglašavali nekretnine povukao svoju ponudu jer nisu uspjeli dobiti traženu cijenu, a na održavanje cijena sasvim sigurno utječe i to da mnogi i dalje smatraju da je, uz niske kamate u bankama na štednju, najsigurnije ulaganje u nekretnine.

Gospodarska kriza, koliko god se to činilo, dodatno pogoduje održavanju cijena jer dio građana povlači svoja ulaganja iz investicijskih fondova, pa je opet logika da je novac isplativije uložiti u nekretninu nego ga spremiti u banku.

Onima koji nisu izgubili posao i svejedno su planirali kupiti stan, jer time rješavaju jedno od najvažnijih pitanja za svoje obitelji, svakako pogoduje i činjenica niskih kamatnih stopa na stambene kredite, što dodatno može utjecati na to da se baš u ovoj situaciji, bez obzira na pandemiju pa i potrese, odluče za kupnju stana.

​Subvencionirani kvadrati

​​Posebno bi zanimljivo bilo vidjeti koliki je udio u prodanim stanovima onih koji su kupljeni uz subvenciju države jer se još od 2017. godine, od kada je ponovo vraćeno subvencioniranje kredita za kupnju stana za mlade do 45 godina, analizira utjecaj te Vladine mjere na rast cijena nekretnina.

Iako preciznih podataka nema, sigurno je da je u 2020. godini, kada je tržište nekretnina oslabjelo u smislu prometa, ali ne i kad su u pitanju cijene, taj utjecaj i veći.

U prošloj je godini država iznimno objavila dva poziva, jedan u travnju, kad je zaprimljen ukupno 3.681 zahtjev, dok su prijave na posljednji poziv bile moguće od 28. rujna do 19. listopada 2020. godine.

U tom razdoblju zaprimljen je ukupno 4.561 zahtjev, od čega je do 8. siječnja ove godine odobreno njih 4.535.

Veliki dio tih ugovora iz druge tranše realizirat će se u ovoj godini, što znači da će se utjecaj subvencioniranja stambenih kredita preliti i na ovu godinu i omogućiti održavanje razine cijena stanova ili barem amortizirati njegov pad ako se ekonomska kriza produbi zbog neizvjesnosti oko smirivanja pandemije, a onda posljedično i još jedne loše turističke sezone.

Iako se baš u subvencioniranje kredita često upire prstom kao u krivca za rast cijena, ono je sigurno pridonijelo povećanju cijena stambenih kvadrata u ostatku Hrvatske, jer subvencije nisu jednake u svakom dijelu Hrvatske i njihova visina ovisi o stupnju razvijenosti mjesta u kojem se stan kupuje, pa su te subvencije veće u ostatku Hrvatske nego u Zagrebu ili na Jadranu.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij