hren

(POST)COVID DOBA
Cilj je Hrvatske da se prihodi turističkog sektora do 2023. vrate na stanje od prije pandemije, te da dosegnemo prosjek EU-a prema bruto dodanoj vrijednosti od turizma do 2026.

U vrijeme najgore krize od Drugog svjetskog rata, Europa i svijet već uvelike gledaju u turističku 2021. godinu. Dok pandemija bijesni, a sve veći broj zemalja ulazi ponovno u ovakav ili onakav lockdown, malo tko uopće može predviđati što nosi nova turistička sezona, ali najave o dolasku cjepiva općenito vraćaju optimizam i nadu da će oporavak sektora čim prije krenuti.

Ne treba zaboraviti niti lekciju ovogodišnjeg ljeta – činjenica je da ljudi i dalje imaju potrebu putovati, samo je pitanje vremena kada će se opet na to odlučiti i kamo će ustvari putovati. Ove godine mnoge turističke tvrtke opstale su na domaćim gostima, a većina analitičara predviđa da se to neće tako skoro promijeniti.

Prije svega tu je pitanje sigurnosti, što je osnova za bilo kakav povratak turizma, a drugo, svima je jasno da će trebati još dugo vremena da se aviopromet vrati na stare pozicije, a samim time i cijene. Do tada, aviokarte sigurno neće biti dostupne kao u vrijeme prije pandemije te će dalje aviodestinacije biti u težem položaju.

Ministrica optimistična

Puno je tu promjena koje su se dogodile brže nego što se moglo pretpostaviti, od digitalizacije do okretanja odmoru koji jamči izoliranost. Mnoge analize posljednje vrijeme govore kako će se turizam na razinu prije korone vratiti tek 2024. godine.

Tako je Europska komisija za putovanja ETC (European Travel Commission) u novom izvješću pod nazivom »Europski turizam 2020 – trendovi i izgledi« previdjela da će se obujam putovanja na razinu iz 2019. vratiti tek 2024. ETC predviđa da će se prije oporaviti domaća putovanja i to do 2022. ili 2023. godine. Vratiti pretpandemijske prihode do 2023. godine, cilj je i Hrvatske.

– Naš je prioritet osigurati da se turistički sektor u Hrvatskoj do 2023. vrati na stanje od prije pandemije, kada govorimo o prihodima, te da dosegnemo prosjek Europske unije prema bruto dodanoj vrijednosti od turizma do 2026. godine, kaže ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Resorna je ministrica još jednom ukazala kako je pandemija snažno utjecala na industriju putovanja i promijenila paradigmu turizma u ovoj godini, ali i za sljedeće godine.

– U skladu s trendovima orijentirali smo se na online promociju i usluge prilagođene trenutnim okolnostima koje su omogućile veću zdravstvenu sigurnost turista. Hrvatska je pokazala kako može biti predvodnik u inovacijama i razvoju ponuda koje predstavljaju budućnost turizma.

Tako smo, primjerice, putem web stranice Enter Croatia turistima omogućili brži i sigurniji ulazak u zemlju, a kroz digitalne platforme i društvene mreže mijenjali smo i način komunikacije s turistima i svijetu predstavili destinaciju na drugačiji način.

Već sada možemo kazati kako će i sljedeće godine jedan od glavnih motiva ili čak uvjeta putovanja biti sigurnost, stoga ćemo se fokusirati na kvalitetne i ciljane informativne kampanje, koje će nam osigurati vidljivost na najvažnijim emitivnim tržištima.

Sigurnost je i do sada bila naš brend, kojeg ćemo nastaviti izgrađivati i prilagođavati novim uvjetima, istaknula je Brnjac.

Podsjetila je i kako će Hrvatskoj u sljedećih sedam godina na raspolaganju biti dvostruko više sredstava u odnosu na proračunsko razdoblje 2014. – 2020., sveukupno najmanje 22 milijarde eura, od čega na proračun Europske unije (VFO) otpada 12,7 milijardi eura, dok iz Fonda EU-a sljedeće generacije Hrvatska može računati na 9,4 milijarde eura, s time da se veći dio tog iznosa odnosi na bespovratna sredstva (grant), dok će dio sredstava biti kroz povoljne kreditne linije.

– To nam je velika prilika za oporavak i razvoj hrvatskog turizma, a cilj je s Europskom komisijom ispregovarati što bolju poziciju za sektor turizma, čija trenutna osjetljivost može nepovoljno djelovati na oporavak cjelokupnog gospodarstva, zaključila je ministrica turizma i sporta.

Izvukli maksimum

Hrvatska je ove godine doista bila zemlja koja je od ljeta što se turizma tiče izvukla maksimum.

U situaciji kada je tijekom proljetnog lockdowna bilo pitanje hoće li turizma uopće biti. Kada je avionski promet pao na minimum, a kruzing na nulu, pokazalo se da ono što se možda smatralo negativnostima, kao što je velik udio obiteljskog smještaja, ili što se uzimalo zdravo za gotovo, a to je blizina najvažnijih tržišta kojima smo dostupni autom, ustvari izvuklo hrvatski turizam.

Što se, pak, može očekivati od turističke 2021. pitali smo Veljka Ostojića, direktora Hrvatske udruge turizma (HUT).

– Za sljedeću godinu još je uvijek nezahvalno davati bilo kakve procjene u ovim nepredvidivim vremenima. Za očekivati je da ima obilježja last-minute rezervacija, porasta online rezervacija, pojačanog interesa za objekte više kategorije koji jamče veću izoliranost gostiju i da će ključan kriterij odabira destinacije biti sigurnost u najširem smislu riječi.

To je tema koja će obilježiti sljedeću, ali i nadolazeće sezone. Prednost Hrvatske jest što je autodestinacija i u usporedbi s ostalim državama ima značajno manju populaciju te relativno malu naseljenost. To će definitivno biti značajni atribut u narednoj godini, kazao je Ostojić.

Što se tiče najave o pronalasku cjepiva, dodao je kako one sigurno ulijevaju optimizam da bi se turizam mogao početi oporavljati, i to u drugom kvartalu, a početi se približavati brojkama prije pandemije u drugoj polovici naredne godine.

– Ali ipak moramo biti oprezni i kontinuirano pratiti situaciju kako bi mogli donositi odgovarajuće odluke što se tiče tržišta, ali i organizacije rada u smještajnim objektima i destinacijama, rekao je direktor HUT-a.

Trendovi za 2021.

Kada je riječ o trendovima za 2021. godinu, analizirajući što u narednim »postkorona« godinama turistički sektor može očekivati, Caroline Bremner, analitičarka agencije Eurobarometar, na ovogodišnjem virtualnom World travel marketu (WTM) kazala je kako je nakon lockdowna, prvi odgovor na pandemiju bio da se turisti okrenu domaćem turizmu, vođeni željom da posjete prijatelje i obitelj te iskoriste boravak u prirodi i na otvorenom, nakon što su mjesecima boravili u zatvorenom.

Iako se domaća putovanja ne percipiraju »glamuroznim« poput međunarodnih, ona su ipak dio izgradnje »elastične i napredne turističke industrije«, posebno one koja nije ograničena sezonalnošću i u kratkom roku djeluje kao neophodni ekonomski tampon.

– Nakon COVID-19 pandemije, očekuje se da će oporavak biti spor. Potrebno je najmanje četiri godine da bi se prodaja vratila na razinu prije krize, a za proizvode poput turističkih paket aranžmana trebat će i više godina, kazala je Bremner.

Dodala je kako je u narednom periodu pomak prema turizmu vođenom vrijednostima ključan za opstanak, dok s druge strane neodrživi oblici turizma koji se usredotočuju samo na stalno povećavanje broja turista u destinacijama više nemaju šanse.

​Čini se da je koronakriza donijela i promjene u načinu razmišljanja o razvoju turizma te će se turistički sektor i same destinacije morati tome prilagoditi. Naime, u Euromonitoru kažu kako će ubuduće biti od vitalnog značaja uzeti u obzir stvarne troškove turističke potražnje u smislu potrošnje vode, količine stvorenog otpada, utrošene energije, utjecaja na biološku raznolikost, porijeklo hrane i zagađenje.

U središte pažnje će trebati staviti samu zajednicu i vrijednosti koje ona dobiva razvojem turizma. Isto tako, ako turističke tvrtke budu gledale samo kratkoročno kako preživjeti i stoga počnu uvelike snižavati svoje cijene, to će biti trka »prema dnu«.

​​Prihvaćanje digitalizacije i izgradnja proizvoda i usluga koji imaju odjeka kod potrošača bit će ključni za poboljšanje kvalitete i dinamike cijena.

Pritom će sve naglašenije biti i korištenje umjetne inteligencije (AI) u stvaranju ponude prema preferencijama pojedinog gosta, a koju je počelo koristiti sve više turističkih tvrtki, ali i putnika koji su se počeli oslanjati na aplikacije poput Eddy Travels temeljene na umjetnoj inteligenciji kako bi im pomogle naći najbolje ponude.

Umjetna inteligencija u turizmu sigurno je jedna od novosti koja će u postcovid turizmu biti sve prisutnija. »Zeleni« pristup turizmu bit će također jedan od trendova pa su tako neke zemlje već uvele takozvane »zelene putovnice« u kojima putnici mogu izračunati koliki ugljični otisak ostave u nekoj destinaciji, izabrati agencije, smještaj, prijevoz i ostalu ponudu koja je eco-friendly i slično.

Teško bez podrške

Isto tako, uz imperativ sigurnosti, jedan od najvećih izazova će biti vraćanje povjerenja putnika, pogotovo što se tiče daljih, međunarodnih putovanja, slažu se turistički profesionalci.

– Postoji snažna korelacija između želje potrošača za međunarodnim putovanjima i ljetovanja bliže kući, pri čemu odmor bliže kući za sada još uvijek što kratkoročno što srednjoročno, preferira čak 76 posto potrošača, kaže Bremner.

Na putu prema oporavku turistički sektor u svijetu, inače jedan od najteže pogođenih koronakrizom, i dalje će trebati snažnu pomoć nacionalnih vlada. Na to je početkom mjeseca ukazano i na 42. plenarnom zasjedanju članova Svjetske turističke organizacije (UNWTO).

Čelnici iz cijelog sektora usredotočili su se kako na neposredne prioritete za vitalno ponovno pokretanje turizma, tako i na dugoročni zadatak osiguranja da sektor i dalje bude ključni stup održivog razvoja te UN-ove Agende za održivi razvoj 2030.

Glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili tom je prilikom rekao kako je za ponovno pokretanje turizma i poticanje oporavka potrebno angažirano sudjelovanje svakog dijela turističkog sektora.

– Od početka ove krize turizam je prednjačio u prilagođavanju novoj stvarnosti i stavljanju brige za javno zdravlje na prvo mjesto. Sada je turizmu potrebna podrška Vlada i međunarodnih organizacija da bi ponovno narastao i postao snažniji i otporniji, što će koristiti mnogim milijunima ljudi i tvrtkama širom svijeta, poručio je glavni tajnik UNWTO-a.

Iz aktualne perspektive jasno je da se oporavak neće dogoditi preko noći te da će za njega trebati još dosta vremena, pomoći, strpljenja i živaca. Iako, i ovo ljeto je pokazalo, putovanja su postala doista jedna od bitnijih ljudskih potreba. Pitanje je samo kada će joj se građani, koronakrizom opustošenih džepova, ponovno moći u nekadašnjem obimu i vratiti.

Zima je otpisana, »invazija« se očekuje u ljeto 2021.

​Među najpogođenijima koronakrizom našli su se globalna hotelska industrija, potom kruzing i zračni promet. Tako je, primjerice, u hotelima pad popunjenja bio od 35 posto u Americi do čak 51 posto u Europi.

Što se tiče avioprometa, slabija globalna potražnja za međunarodnim putovanjima i razna ograničenja desetkovali su putnički promet u zrakoplovnoj industriji, i to u svim regijama. Kako broj novih slučajeva zaraženih nastavlja rasti u većini zemalja, ograničenja kretanja i dalje ostaju značajna prepreka oporavku u zračnom prometu.

Globalni volumen avioprometa je do kraja kolovoza bio 58,4 posto niži nego u 2019., pokazuju podaci Međunarodnog udruženja zračnog prometa (International Air Transport Association – IATA). Podaci za srpanj i kolovoz pokazali su određeno poboljšanje jer su ograničenja počela popuštati, a zemlje su otvorile putničke koridore.

Pritom je Europa bila najviše pogođena regija u smislu pada prometa, i to više od 60 posto, no uočava se da su pad ublažili rezultati unutarregionalne potražnje, dakle, putovanja unutar Europe i pojedinih zemalja.

O tome kako vidi izlazak iz ove krize, u okviru WTM-a govorio je, uz ostale, i Michael O’Leary, čelni čovjek vodećeg europskog niskotarifnog prijevoznika Ryanaira.

Rekao je da su vijesti o cjepivima »prvi pravi znak sunca« za zrakoplovne tvrtke, te kako s najavama dolaska cjepiva postoji nada da se može pozitivno razmišljati o ljetu 2021. te se promet može vratiti na oko 75 do 80 posto prošlogodišnje razine.

Najavio je kako će zrakoplovne kompanije i hoteli sniziti cijene kako bi se oporavili od velikog pada prometa u ovoj godini.

– Ova zima je otpisana. Pitanje je ako ćemo spasiti barem neku razinu prometa za Božić, a onda do Uskrsa nema ništa, rekao je O’Leary te dodao kako će zrakoplovne tvrtke koje se brzo prilagode izaći iz ove krize puno lakše i brže krenuti s oporavkom.

O’Leary je kazao i kako se nada da će Vlade podržati kratkoročni oporavak avioprometa odricanjem od oporezivanja i razvijanjem masovnih ispitivanja. – Testiranje na aerodromima potpuno je gubljenje vremena.

Ljudi bi trebali doći u zračne luke s negativnim testovima, a onda se možemo vratiti letenju s razumnom sigurnošću, smatra čelni čovjek Ryanaira. Što se tiče postkorona ere, kazao je kako će biti važno zadovoljiti ogroman povrat u potražnji za putovanjima koji će uslijediti. Očekuje i invaziju na plaže u ljetnim mjesecima.

Nedavno su i tri svjetska zrakoplovna saveza – Oneworld, SkyTeam i Star Alliance, koji objedinjavaju 58 avioprijevoznika i koji su prije krize uzrokovane pandemijom koronavirusa pokrivali više od 60 posto ukupnoga svjetskog kapaciteta zrakoplovnih kompanija te prevozili 1,87 milijardi putnika na godinu, objavili su kako u cijelosti podržavaju izvješće druge faze Vijeća za radnu skupinu za oporavak zrakoplovstva (CART) Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO).

Naime, zrakoplovna industrija traži od Vlada da primijene smjernice izvješća za protokole testiranja putnika, kao i usvajanje tehnologije digitalne zdravstvene propusnice kako bi se zrakoplovni promet mogao sigurno nastaviti.

Ograničenja putovanja i ulaska u pojedine države i dalje značajno utječu na globalnu potražnju na tržištu putovanja. U međuvremenu je testiranje na COVID-19 postalo važan dio cjelovitog rješenja, koje omogućuje sigurno ponovno uvođenje međunarodnih putovanja.

U savezima aviokompanija kažu i kako nedavna ispitivanja digitalne zdravstvene propusnice, kao što je Common Pass, pružaju uvjerljive argumente za upotrebu digitalne tehnologije u usklađivanju standarda za provjeru zdravstvenih podataka o putnicima, koji je jednostavan za primjenu i uključuje postupke koji se pokreću prije putovanja, a s ciljem smanjenja neugodnosti za putnike u zračnim lukama.

Različite regulative su veliki problem

Thomas Ellerbeck, član Izvršnog odbora TUI Grupe, u panel raspravi o budućnosti turizma u okviru virtualnog World travel marketa (WTM), kazao je kako je sada vrlo važno vratiti povjerenje putnika te kako u mnogim državama vide kako na tome javni i privatni sektor rade zajednički.

Jedan od čelnih ljudi najvećeg europskog touroperatora kazao je i kako kompanijama velik problem predstavljaju različite regulative pojedinih država, pa čak i regija.

– Samo u Njemačkoj svaka od 16 pokrajina ima svoja pravila, ukazao je dodajući kako je cjepivo rješenje, međutim, u međuvremenu se trebamo naučiti živjeti s virusom i turističkoj industriji u tome bi puno pomogli brzi testovi na koronu.

Također, turistički stručnjaci ukazuju da bi se kod putovanja trebalo uvesti jedinstvene međunarodne testing protokole. – Uz takav sustav te suradnju svih te učenju na iskustvima koja su iza nas, sektor se može oporaviti za 18 mjeseci, ako ne trebat će mu tri do pet godina, ustvrdila je Gloria Guevara iz Svjetskog vijeća za putovanja WTTC.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij