AKO se obistine rezultati istraživanja koje je pokazalo da se oko 57% Hrvata vjerojatno neće cijepiti kada cjepivo protiv koronavirusa bude dostupno, imat ćemo problema, i to ne samo bolesni nego i zdravi, jer će ukidanje epidemioloških mjera u velikoj mjeri ovisiti o razini kolektivnog imuniteta, upozoravaju naši stručnjaci.

Podsjetimo, istraživanje o cijepljenju protiv koronavirusa, čije je rezultate u ponedjeljak objavio RTL, pokazalo je da će se samo 13% ispitanika sigurno cijepiti, dok će ih 30% to vjerojatno napraviti. S druge strane, čak 36% ispitanika vjerojatno se neće cijepiti, a 21% se sigurno neće cijepiti (grafika dolje).

 

Rezultate treba uzeti s dozom rezerve

Ove nalaze treba uzeti s određenom dozom rezerve jer uzorak u istraživanju nije mogao biti reprezentativan. U njemu sigurno nisu bile proporcionalno zastupljene sve skupine ljudi u Hrvatskoj - dobne, spolne, prema razini obrazovanja, prema zdravstvenom stanju, prema mjestu stanovanja itd. 

Osim toga, vjeruje se da će se ti postoci s vremenom mijenjati, kako se cjepivo bude potvrđivalo kao sigurno i učinkovito te kako će posljedice epidemije po hrvatsko društvo postajati sve očitije.

Ipak, za očekivati je da procijepljenost u Hrvatskoj u sljedećoj godini, kada stignu cjepiva, neće biti dovoljno visoka da bi omogućila stvaranje kolektivnog imuniteta. U prilog tome govori činjenica o vrlo niskoj procijepljenosti hrvatskog stanovništva protiv sezonske gripe, koja nije dovoljna čak ni da se zaštite svi rizični. Naime, u Hrvatskoj se obično naručuje tek nešto više od 400,000 doza cjepiva protiv sezonske gripe, dok samo hrvatskih državljana starijih od 65 godina ima više od 800,000. U tu statistiku nisu ubrojani drugi rizični, primjerice, medicinski djelatnici ni drugi rizični, poput onih s kroničnim bolestima.

Upozorenja britanskih znanstvenika

Britanski znanstvenici upozorili su prije desetak dana da bi visoka razina pogrešnih informacija i nepovjerenja u cjepivo mogla ugroziti nastojanja u borbi protiv pandemije.

Izvješće British Academy i Royal Societyja pokazuje da oko 36% ljudi u Britaniji izjavljuje da nije sigurno ili da je malo vjerojatno da će pristati na cijepljenje protiv covida-19.

Stručnjaci su istaknuli da bi to mogao biti ozbiljan problem jer će za uspješnu zaštitu stanovništva od covida-19 možda biti potrebna 80-postotna procijepljenost.

Hrvatska je naručila 4.6 milijuna doza za 2.3 milijuna ljudi 

Prema najavama, Hrvatska bi trebala nabaviti 4.6 milijuna doza cjepiva, što bi trebalo biti dovoljno za procjepljivanje 2.3 milijuna stanovnika jer su za procjepljivanje jedne osobe potrebne dvije doze. Mlađi od 18 godina neće biti obuhvaćeni programom procjepljivanja koji će krenuti od najrizičnijih, prvo starijih od 80 i medicinskih djelatnika, pa onda ostalih.

Naručeno je 2.7 milijuna doza tzv. oksfordskog cjepiva koje proizvodi AstraZeneca, milijun doza cjepiva koje su razvili Pfizer i BioNTech te 900.000 doza kompanije Johnson&Johnson.

Cjepiva koja smo naručili trebala bi biti vrlo sigurna

Očekuje se da će ta cjepiva biti vrlo sigurna jer se ne temelje na živim, umrtvljenim virusima, već na dvije platforme koje ne mogu uzrokovati bolest. Prva je tzv. glasničko cjepivo koje se bazira na glasničkoj RNA (engleski mRNA). Njega razvija američki Pfizer zajedno s njemačkim BioNTechom. Ono sadrži dijelove RNA virusa koji kodiraju protein S (spike, odnosno šiljak) pomoću kojeg virus SARS-CoV-2 ulazi u stanice. Ti dijelovi RNA, koji su u cjepivu upakirani u ovojnice od lipida, ulaze u stanice i pomoću staničnih mehanizama kodiraju proizvodnju proteina S. Na taj način u organizmu pobuđuju imunosnu reakciju u kojoj se stvaraju protutijela koja blokiraju protein S koji prepoznaju kao strano tijelo. Kada se stvarni virus nađe u organizmu, antitijela će prepoznati njegove šiljke, odnosno protein S, i nastojat će ga neutralizirati. Budući da cjepivo ne sadrži viruse, već samo kod za protein S, ono ne može uzrokovati bolest ni nuspojave kakve bi eventualno mogao uzrokovati oslabljeni virus.

Slično vrijedi i za tzv. vektorsko cjepivo koje razvija AstraZeneca. Ono se temelji na adenovirusu koji je za ljude bezopasan, dok kod čimpanzi uzrokuje prehladu. U genski kod toga virusa usađuje se kod za protein S koji će opet izazvati sličnu reakciju kao glasničko cjepivo.

Unatoč visokim razinama sigurnosti, anketa pokazuje da mnogi Hrvati osjećaju nepovjerenje prema novim cjepivima, što znači da će ih u njihovu sigurnost trebati uvjeriti pozitivnom prosvjetiteljskom kampanjom. To bi pravovremeno trebala učiniti država.

Kakve bi sve probleme moglo uzrokovati opiranje cijepljenju?

Stručnjaci procjenjuju da bi za stjecanje kolektivnog imuniteta, koji bi spriječio kolanje virusa i zaštitio one koji se ne mogu cijepiti te one kod kojih cjepivo neće biti učinkovito, trebalo biti prokuženo oko 80% stanovništva jer je SARS-CoV-2 vrlo zarazan. Dio ljudi bit će prokužen prirodnim putem, no mnogi to neće znati jer će preboljeti covid-19 bez simptoma. No, tu također treba uzeti u obzir činjenicu da cjepiva neće biti 100% učinkovita. Prema novim informacijama, oksfordsko cjepivo ima učinkovitost oko 70%, a ne 90%, koliko je pokazivala rana treća faza kliničkih istraživanja. Ipak, znanstvenici najavljuju da bi se načinom cijepljenja, odnosno doziranja, ta učinkovitost mogla povećati.

Ishod ankete provedene u Hrvatskoj nameće pitanje kakve bi sve mogle biti posljedice velike nevoljkosti koju hrvatski građani pokazuju prema cijepljenju protiv covida-19, veće od one koju pokazuju Britanci.

O tome smo porazgovarali s epidemiologom Tomislavom Rukavinom, profesorom s Medicinskog fakulteta u Rijeci, i molekularnom biologinjom Andrejom Ambriović Ristov, znanstvenom savjetnicom s Instituta Ruđer Bošković. 

 

Tomislav Rukavina

Što bi se moglo dogoditi ako se obistine nalazi ankete prema kojima oko 57% Hrvata ne pokazuje želju da se cijepi?

Rukavina ističe da bi se, uz uvjet stjecanja primjerenog stupnja zaštite kod cijepljenih osoba, visokim obuhvatom smanjio broj potencijalnih izvora zaraze za neotporne pojedince.

"To je osobito značajno za one koji spadaju u osjetljive skupine kod kojih postoji povećan rizik od razvoja težih oblika bolesti, što za sobom nosi povećano opterećenje zdravstvenog sustava, povećane troškove i, naravno, povećanu smrtnost", kaže Rukavina.

Dobra vijest u ovoj priči je to da klinička ispitivanja pokazuju da jedno od ključnih cjepiva koje bi trebalo doći u Hrvatsku, ono oksfordsko, stvara jak imunitet kod osoba starijih od 60 godina. Naime, cjepiva protiv gripe u starijoj populaciji imaju značajno slabiji učinak nego u mlađoj.

Rukavina kaže da je za sada još teško odgovoriti koji se ljudi uopće neće moći cijepiti iz medicinskih razloga.

"Naime, do sada ne postoje cjepiva stvorena po ovoj tehnologiji koja su bila primjenjivana u ljudi. Teoretski, prema raspoloživim informacijama, eventualno su moguće neželjene imunološke upalne reakcije na stranu RNA ili određene aditive koji se koriste u njihovoj proizvodnji. Osim toga, moguće su i potencijalne autoimune reakcije. Radi potonjeg, prije cijepljenja bilo bi poželjno identificirati pojedince s povećanom sklonošću razvoju autoimunih reakcija", kaže riječki epidemiolog.

 

Ako ne razvijemo kolektivni imunitet, može se očekivati da će virus biti u većem broju u opticaju, a to podrazumijeva razne vrste rizika.

"Ako ne dođe do razvoja kolektivnog imuniteta, virus može kružiti u necijepljenom dijelu populacije. S obzirom na činjenicu da o novoj vakcini, odnosno vakcinama, još uvijek ne znamo dovoljno, za očekivati je da određenim rizičnim skupinama - imunokompromitiranima, osobama pod citostatskim terapijama i sl. - cijepljenje neće biti preporučeno. U tim slučajevima postoji opravdana bojazan da bi kod tih skupina infekcija mogla rezultirati višom stopom razvoja težih oblika bolesti te povećanom smrtnosti", kaže Rukavina.

Hoće li biti problema za razvoj cjepiva?

Ako virus bude više mutirao šireći se u većoj neprocijepljenoj populaciji, nameće se pitanje hoće li brže mutirati te hoće li to rezultirati povećanjem potrebe za stvaranjem stalno novih cjepiva.

Ambriovuć Ristov smatra da to ne bi trebalo biti prevelik izazov zbog novih tehnologija kojima danas raspolažemo.

"Razvoj vektorskih cjepiva tijekom zadnjih 30 godina, a pod time mislim na adenovirusne vektore i lipidne čestice koje sadrže mRNA, omogućio je znatno skraćivanje vremena pripreme cjepiva za kliničke pokuse. To je jedini razlog zbog kojeg je put cjepiva od pripreme do završetka faze triju kliničkih pokusa bio brži nego što je to bilo ikada prije. Ne treba se bojati da je vrijeme u kojem su stvarana cjepiva prekratko za njihovu sigurnu izradu jer to jednostavno nije istina. S obzirom na to da se očekuje procjepljivanje velikog postotka ljudi u cijeloj populaciji na svijetu, nikom ne pada na pamet da se s takvim podacima ponaša neodgovorno. Osim toga, ova utrka među kompanijama za uspješnim cjepivom samo može biti pozitivna i pridonijet će izradi sigurnog i učinkovitog cjepiva koje će pomoći u borbi protiv pandemije covida-19", kaže molekularna biologinja s Ruđera.

"Brza priprema vektorskih cjepiva osigurava nam brzo prilagođavanje eventualnim mutacijama koje će se pojaviti u virusu SARS-CoV-2. Sam virus, srećom, ne mutira brzo, to su uglavnom točkaste mutacije koje ne mijenjaju ukupni trodimenzionalni izgled proteina S, što je za imunosni odgovor najvažnije jer su onda protutijela koja se stvore većinom identična za sve varijante. Strah koji možda postoji jer se mutacije godinama spominju u kontekstu gripe nije opravdan u slučaju covida-19 jer se genom virusa influenze, koji uzrokuje gripu, sastoji od dijelova i mutira na način da preuzme jedan dio genoma iz nekog drugog soja, najčešće iz soja ptica, svinja ili slično, pa od tuda nazivi ptičja ili svinjska gripa. SARS-CoV-2 genom je cjelovit, ne sastoji se iz dijelova i ne mutira na taj način, nego iznimno polako što, bez obzira na ogromnu količinu zaraženih u svijetu, nije proizvelo mutacije koje bi na bilo koji način ugrozile cjepiva koja su se počela izrađivati početkom ove godine. Ono što je najbolje u čitavoj priči je da čak i kad bi se tako nešto dogodilo, tvrtke koje izrađuju cjepiva doslovce u par dana mogu prilagoditi cjepivo novom soju bez ikakvih problema", tumači Ambriović Ristov.

 

Andreja Ambriović Ristov

Opasnost prenošenja s ljudi na životinje i obratno

Poznato je da virus gripe ima rezervoare u pticama, peradi i svinjama te da povremeno prelazi s ljudi na njih i obratno. Povijest nas uči da ti prelazi imaju potencijal pokrenuti pandemijske gripe.

U crnom scenariju nedostatne procijepljenosti također će postojati veći rizik stvaranja drugih rezervoara covida-19 u životinjama s kojima dolazimo u kontakt, što pokazuje primjer farmi nerčeva u Danskoj, gdje je SARS-CoV-2 preskočio s ljudi na životinjice, među njima mutirao i potom ponovno zarazio ljude.

"Novi koronavirus, odnosno covid-19, nije vrsno specifičan, što znači da čovjek nije isključivi domaćin, već su za njega prijemčive i neke druge biološke vrste. Stoga je logično da veće prisustvo virusa u jednoj vrsti povećava mogućnost prijenosa na drugu i obrnuto", kaže Rukavina.

Ambriović Ristov ističe da je već je poznato da SARS-CoV-2 može zaraziti životinje, a posebice se to odnosi na kućne ljubimce - mačke i pse.

"Opasnost koja se u tome skriva je da virus pri tome može mutirati i ponovo se vratiti na ljude. To znači da, osim praćenja sekvenci virusa u ljudima, trebamo pratiti širenje virusa u kućnih ljubimaca, ali i domaćih životinja", poručuje.

Odbijanje cijepljenja produžit će agoniju koju zovemo novo normalno

Jedan od rezultata odbijanja cijepljenja moglo bi biti nepotrebno produžavanje agonije koju nazivano novo normalno. Drugim riječima, moguće je da će neke epidemiološke mjere morati ostati na snazi na duže vrijeme.

"Mišljenja sam da će pridržavanje protuepidemijskih mjera potrajati još neko vrijeme, a u velikoj mjeri ovisit će o stupnju procijepljenosti i dužini trajanja zaštitnog imuniteta, o čemu u ovom trenutku još uvijek ne možemo sa sigurnošću govoriti", kaže Rukavina.

Ambriović Ristov kaže da je teško predvidjeti postotak ljudi koje će trebati procijepiti da bi se postiglo zaustavljanje širenja virusa u populaciji, no smatra da je vrlo vjerojatno da će to biti oko 80%.

"Treba uzeti u obzir da je cjepivo efikasno manje od 100% (prema novim informacijama oksfordsko ima učinkovitost oko 70% op. a.) pa je postotak zaštićenih među cijepljenima manji od postotka cijepljenih. Trebalo bi uložiti puno energije da se objasni našim građankama i građanima da ćemo, ako se populacija ne procijepi u dovoljnom postotku, i dalje morati hodati s maskama i držati distancu i da nam mogu stradati oni koji, ne svojom krivnjom, ne mogu biti cijepljeni ili oni kod kojih, iz nama nepoznatog razloga, cjepivo nije bilo učinkovito. Moram spomenuti da je još puno nepoznanica koje moramo riješiti u cjepivima. Hoće li cijepljenje spriječiti samo izbijanje bolesti ili će spriječiti i infekciju virusom, a time i mogućnost da cijepljeni budu zarazni? Također ne znamo koliko će dugo trajati zaštita. Međutim, važno je da znamo da je cjepivo učinkovito, a odgovore na ostala  pitanja ćemo saznati u bliskoj budućnosti", tumači.

 

Cjepivo koje se ne iskoristi morat će se plasirati negdje drugdje

Budući da, prema postojećim najavama, nabavljamo 4.6 milijuna doza cjepiva, što bi trebalo biti dovoljno za procjepljivanje 2.3 milijuna stanovnika, može se očekivati da bi odbijanje cijepljenja također moglo rezultirati viškom cjepiva koje će trebati negdje plasirati. Kada bi ono propalo, štete bi se mjerile u milijunima kuna jer će naručene količine koštati između 300 i 400 milijuna kuna. No ipak, za očekivati je da će na svjetskom tržištu biti potencijalnih kupaca, s time da bi takve akcije ponešto mogla komplicirati činjenica da se cjepiva koja nabavljamo moraju čuvati na vrlo niskim temperaturama, što otežava transport i pohranjivanje.

"Dva cjepiva koja imaju najveću vjerojatnost da budu prva odobrena su oba mRNA cjepiva, no razlikuju se po načinu skladištenja. Pfizerovo cjepivo čuva se pri -80°C, dok se Modernino cjepivo čuva pri -20°C. Oba mogu određeno kraće vrijeme biti čuvana u običnom hladnjaku pri temperaturi 4°C, s tim da Modernino ima prednost da je to vrijeme znatno duže. Kako sad stvari stoje, efikasnost im je usporediva, ali to ne iznenađuje s obzirom na to da se temelje na istom principu. Dostava cjepiva stoga će biti nešto zahtjevnija, no ne mislim da je to nešto što će na bilo koji način stvoriti probleme. Puno prehrambenih proizvoda također se dostavlja na strogo određenim temperaturama pa nitko od toga ne radi dramu", kaže naša sugovornica.

"Ja još uvijek vjerujem u razum hrvatskih građanki i građana da će poslušati nas znanstvenike i dobro se informirati u relevantnim izvorima podataka te da će shvatiti da su cjepiva sigurna i učinkovita i da je cijepljenje jedini način da se kao društvo zaštitimo od ove pandemije, a možda ju i dugoročno stavimo pod kontrolu", zaključuje Ambriović Ristov.

Izvor: Index.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij