hren

EUROEFEKT
U HNB-u procjenuju da je 30 do 35 milijardi kuna gotovine u optjecaju, od čega 5 do 10 milijardi kuna otpada na novac koji građanima i poslovnim subjektima treba za tekuće transakcije, a ostatak od 20 do 25 milijardi kuna građani mahom drže »u čarapama i pod madracima«

Za 20 do 25 milijardi kuna mogli bi se povećati bankarski depoziti uoči uvođenja eura jer se očekuje da će prije svega građani, koji kunske viškove drže doma, »u čarapama i madracima«, u tom trenutku te viškove položiti na račune u banku s ciljem da se automatski konvertiraju u euro.

Naime, svi kunski depoziti, kao i krediti, u trenutku ulaska u eurozonu (očekuje se da će to biti 1. siječnja 2023.) postat će eurski. Konvertirat će se automatizmom, bez ikakvih troškova, po konverzijskom tečaju koji će najvjerojatnije biti isti kao paritetni tečaj po kojem je Hrvatska ovog srpnja ušla u Europski tečajni mehanizam, a to je 7,53 kune za euro.

Ovaj iznos euroefekta od 20 do 25 milijardi kuna procjena je financijskih krugova na temelju iznosa ukupne količine kuna u optjecaju, a koju je nedavno otkrio viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend.

Faulend je rekao da se poprilično precizno zna da se u optjecaju, dakle izvan trezora HNB-a i bankarskog sustava, nalazi oko 30 do 35 milijardi kuna. Jučer nam je kazao da je iznos bliži 35 milijardi kuna, a većinu od toga drže građani.

To je, veli, pozamašan iznos, a jedan od razloga držanja tolike gotovine kod kuće su i niske kamatne stope. Iznos od 20 do 25 milijardi kuna dio je zapravo tih 35 milijardi kuna, umanjen za iznos za koji se procjenjuje da građanima i poslovnim subjektima treba za tekuće transakcije, odnosno svakodnevni život.

Sjećanje na 2002.

U financijskim krugovima se dakle procjenjuje da taj »najlikvidniji« dio ukupne gotovine u optjecaju, koji dakle ipak nije štednja niti joj je namijenjen, iznosi od 5 do 10 milijardi, što znači da na onaj pravi »štedni dio«, odnosno na novac koji ljudima stvarno doma stoji na čuvanju, otpada oko 20 do 25 milijardi kuna. I to je dakle taj iznos koji se očekuje da bi se »iz čarapa« mogao preliti u banke. Sve, naravno, uz ogradu da je to tekuće stanje.

Omjeri se unutar dviju godina mogu i izmijeniti. Preračunato pak u eure, u koje će se naposlijetku ta štednja i pretvoriti, riječ je dakle o efektu od 2,65 do 3,32 milijardi eura nove štednje čemu se vjerojatno vesele banke. Zanimljivo je da je otprilike toliki u Hrvatskoj bio i euroefekt kada se 2002. uvodio euro, a nestajala njemačka marka, talijanska lira i druge valute starih članica.

Hrvatski građani tada su u banke donijeli tih valuta, pretežito njemačkih maraka, ali i drugih, u protuvrijednosti 3,5 milijardi eura. Dio tog novca izašao je opet, nakon konverzije iz sustava, no iznos od oko 2 milijarde eura je ostao. I kod ulaska Hrvatske u eurozonu je za očekivati da će ljudi dio svoje štednje, nakon što se ona pretvori u eure, opet povući iz sustava, no veći dio mogao bi ostati.

Dvojna cirkulacija

U HNB-u pojašnjavaju da će konverzija u bankama, na način da se kune polože na račun u banci, zapravo biti najjednostavniji način zamjene kuna eurima jer neće trebati stajati u redovima i slično. Stoga će središnja banka uoči samog ulaska u eurozonu građane podsjećati da kune koje imaju donesu u banke.

No, građani će besplatnu konverziju naravno moći izvršiti i izravno na šalterima banaka, u poslovnicama Pošte, Fine, i to još barem godinu dana od trenutka ulaska Hrvatske u eurozonu, a nakon toga samo u HNB-u. Faulend kaže da ćemo otkad zamjena krene, a pretpostavlja se 1. siječnja 2023., imati dvotjedno razdoblje tzv. dvojne cirkulacije.

– Prva dva tjedna po ulasku u eurozonu moći će se dakle plaćati i u kunama i eurima, a nakon ta dva tjedna, sve transakcije u dućanima bit će moguće samo u eurima, dok će se u bankama konverzija obavljati još godinu dana. Ako netko i nakon tog razdoblja doma nađe neku kunsku gotovinu, moći će je zamijeniti kod HNB-a, i to trajno ako su u pitanju novčanice, dok će za kovanice postojati rok, najvjerojatnije do tri godine, tumači Faulend. Što se pak cijena tiče, dvojne cijene, iskazane i u eurima i u kunama, uvest će se nekoliko mjeseci prije te još godinu dana nakon što se uvede euro.


Čeka se Plan konverzije kune u euro

U HNB-u pripremaju te su najavili da će ove jeseni javnosti predstaviti Plan konverzije kune u euro, kao dokument koji bi trebao odgovoriti na sva praktična pitanja. Detalji plana pomalo cure, no kako je uvođenje eura koordinirana akcija HNB-a i Vlade, usklađuju se vjerojatno svi aspekti i hodogram određuje zajednički. Faulend nam je jučer ponovio da će cijeli proces konverzije kuna u eure za građane biti posve besplatan, bez ikakvih troškova, pa će tako svi kunski depoziti biti naprosto konvertirani, najvjerojatnije po paritetnom tečaju, u euro, kao i svi krediti, čija će se neotplaćena glavnica također automatski konvertirati u euro, i građani i tvrtke će samo nastaviti plaćati kredit u ekvivalentnim eurskim iznosima.

Izvor : Novilist.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij