hren

Vodeći računa o epidemiološkoj situaciji i zdravlju radnika, velik broj poslodavaca u Hrvatskoj svojim zaposlenicima i dalje omogućuje rad od kuće. Dakako, ako im priroda posla kojim se bave i dostupne tehničke mogućnosti to dozvoljavaju.

Portal MojPosaoje  istraživanjem u kojem je sudjelovalo više od 1100 ispitanika doznao jesu li, i pod kojim uvjetima, tvrtke nastavile s radom od kuće.

Trenutno na daljinu radi trećina zaposlenih

Nakon proljeća i potpunog lockdowna kada je dvije trećine građana radilo od kuće, preko ljeta je iz udobnosti vlastitog doma - barem djelomično -radila trećina zaposlenih (32%).

Preostali dio radnika (68%) je za to vrijeme radio isključivo u prostorima tvrtke.

Polovica radnika koji su na proljeće radili na daljinu sada rade iz ureda, dok je svaka druga osoba nastavila raditi od doma (29% u potpunosti, a 22% djelomično).

U predstojećem periodu jeseni i zime, odnosno u razdoblju sve učestalijih viroza, građani vjeruju kako će nešto češće nego dosad raditi od kuće.

Prema mišljenju ispitanika, tijekom jeseni i zime čitavo vrijeme će na daljinu raditi svaka deseta osoba, a istovremeno će porasti broj oni koji djelomično rade od kuće (29%) i smanjiti se udjel zaposlenih koji isključivo rade u uredima (57%).

Među zaposlenima koji bi mogli raditi od kuće (posao im to dozvoljava), ali trenutno rade iz ureda, baš kao i u proljeće, većina bi htjela raditi od kuće (71%).

Radno mjesto – od kuće

Dvije trećine radnika koji barem povremeno rade na daljinu kod kuće ima radni stol, odnosno osnovne uvjete za rad.

S druge strane, svaka četvrta osoba je  nedostatku boljeg rješenja posao odrađivala radeći za kuhinjskim stolom, dok je 13% ispitanika radilo gdje su stigli, odnosno nisu imali fiksno radno mjesto, pa su posao odrađivali na kauču, krevetu ili čak na podu. Manji dio ispitanika (4%) „uselio“ se u dječju sobu, za njihov radni stol.

Od opreme se iz tvrtke, osim računala, posuđivalo štošta: monitori (64%), telefoni i mobiteli (38%), stolci (10%), tipkovnice, miš, printeri, docking stationi (8%), ali i stolovi (5%), čak i biljke (6%).

Kako je sve manje izgledno da će se svi zaposlenici vraćati u urede u narednom periodu, trećina zaposlenih (31%) razmišlja o kupnji radnog stola i stolca za 'kućni ured', dok ih je petina (20%) tu kupovinu već obavila. Polovica (49%) ispitanika odlučila se snalaziti kao i do sada.

Radnici koji su već odradili kupovinu poslovnog namještaja to su uglavnom financirali iz 'vlastitog džepa' (77%), svaki deseti zaposleni (11%) je dobio djelomičnu subvenciju od poslodavca, a podjednak broj ljudi (12%) ističe da su imali sreće jer im je poslodavac u potpunosti financirao opremanje doma poslovnim namještajem.

Kao i kod kupnje namještaja, troškove režija nastalih uslijed rada na daljinu većinom (83%) snose sami zaposlenici, dok je u 17% slučajeva taj trošak podmirila tvrtka.

Bez obzira što su sami obavili kupovini i sami plaćaju uvećane režije, građani smatraju kako bi nastale troškove trebala pokriti tvrtka, ali i država kroz neoporeziva davanja poslodavaca.

Općenito, ispitanici trenutni Zakon o radu ocjenjuju neprikladnim za ovu situaciju, tvrdeći da je jednostavno zastario i da bi ga trebalo mijenjati (87%), dok 13% ljudi misli kako je ovo izvanredna situacija i zbog toga ne treba mijenjati zakon.

Istraživanje je provedeno na preko 1.100 ispitanika, od kojih su 65% žene, a 35% muškarci. Najviše ispitanika, njih 31% ima između 31 i 40 godina, 32% ih je starije od 41 godinu, a 18% mlađe od 25 godina. Najviše ispitanika, 49% ima srednju stručnu spremu, a 37% visoku stručnu spremu. Većina ispitanika (90%) trenutno je zaposleno, dok ih je 10% nezaposleno.


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij