hren
 

PROJEKCIJE ZA TRI GODINE
Vlada je objavila gospodarsku prognozu za iduće tri godine. Zaradit ćemo manje, a trošiti više. Nakon naglog pada BDP-a, u Vladi tvrde kako stiže oporavak.

Zbog koronakrize Vlada ove godine očekuje pad BDP-a od osam posto. Državna potrošnja veća je za 2,4 posto. Dok je osobna potrošnja pala za 6,3 posto, gotovo toliko pale su i investicije. Najveća razlika vidi se u padu uvoza i izvoza. Uvoz je manji za više od 17 posto, a izvoz čak za četvrtinu. No u Vladi ne gube optimizam jer će dobiti financijsku pomoć iz Europske unije koja za taj novac traži projekte i reforme.

Vezani članci U Hrvatskoj do sada potvrđena 15.572 slučaja zaraze, očekuju se nove brojke iz lokalnih stožera Treba li ukinuti maske u školama? Glasajte u virtualnom Saboru

Nakon drastičnog pada BDP-a ove godine, Vlada planira iduću zaključiti rastom od pet posto, a 2022. godinu s rastom od 3,4 posto, kada bi se vratili na pretpandemijsku razinu, te rast nastaviti 2023. godine s plusom od 3,1 posto.

Iduće godine očekuje nas 10 milijardi kuna troškova više nego što će država zaraditi. Godine 2022. minus u blagajni trebao bi iznositi oko sedam milijardi, dok bi 2023. godinu gubitak trebao biti upola toliko.

Stopa nezaposlenosti ove će godine iznositi 9,3 posto, što je 1,7 više nego prije korone. Iduće godine bit ćemo na sličnoj razini. Broj nezaposlenih trebao bi se vratiti na razinu prije pandemije 2022. godine te iznositi oko 130 tisuća ljudi. Godinu kasnije trebale bi stići dobre vijesti uz rast od 0,4 posto.

Veću plaću mogu očekivati državni zaposlenici

Zbog korone je u državi poraslo zaduživanje. Postotak javnog duga ove će godine skočiti za čak 12,8 posto BDP-a i iznositi gotovo 318 milijardi kuna, što je 86 posto BDP-a. Vladin je plan u idućim godinama taj dug godišnje smanjivati za dva posto BDP-a. To znači da ćemo tek 2023. imati gotovo isti javni dug kao 2016. godine, gledajući vrijednost BDP-a.

Veću plaću mogu očekivati oni kojima je država poslodavac jer će rashod za zaposlene u iduće tri godine rasti. Iduće godine izdašniji proračuni stižu ministarstvima financija, regionalnog razvoja, zdravstva i graditeljstva. Više novca dobit će i vatrogasci te Državni zavod za statistiku.

Na manje budžete, 10 do 20 posto, mogu računati Središnji ured za javnu nabavu, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa te Povjerenik za informiranje. Isto tako, budžet Ureda predsjednika smanjit će se za tri posto.

Gledajući državne tvrtke 2023. godine, u minusu će biti Hrvatske ceste, Zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatske željeznice.

Prije prijedloga proračuna za iduću Vladu očekuje rebalans proračuna za ovu godinu, koji bi se trebao predstaviti u listopadu.

Izvor: Dnevnik.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij