hren

ODLAZE NAM LJUDI
Procjena o smanjenju broja učenika za tisuću u odnosu na prošlu školsku godinu zapravo je optimistična, jer taj pad na godišnjoj razini iznosi i do 10 tisuća učenika

Prema procjenama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školske klupe jučer je sjelo 459.800 učenika, što je tisuću učenika manje nego prošle školske godine, a prevedeno u razredne odjele koji u prosjeku broje dvadesetak učenika, to znači da je u osnovnim i srednjim školama i do 50 razrednih odjela manje nego prvog dana prošle školske godine.

Iako se radi o procjeni, jer u Ministarstvu kažu da će s točnim brojevima raspolagati krajem rujna kada je zakonski rok da škole upišu podatke u bazu eMatica, izvjesno je da pad broja učenika u klupama za Hrvatsku nije ništa novo, već je riječ o trendu koji, kako kaže demograf Stjepan Šterc, traje već osam do devet godina.

– Procjena o smanjenju broja učenika za tisuću u odnosu na prošlu školsku godinu zapravo je optimistična, jer taj pad na godišnjoj razini iznosi i do 10 tisuća učenika. Godinama se smanjuje broj učenika u školama i istraživanja kažu da to nije posljedica smanjenja broja rođene djece, već iseljavanja. Uspoređivao sam broj rođene djece prije 15 godina i broj učenika srednjih škola te došao do zaključka da se ne radi o manjem broju rođene djece. Ono što je nevjerojatno je da na to nema nikakve reakcije. Na to ne reagiraju ni resorno ministarstvo ni sindikati, a ne samo da se radi o budućnosti ove zemlje, nego se radi o nečemu što se sada događa. Procjene Ministarstva o tome koliko će učenika ove školske godine biti u školama vjerojatno će se pokazati točne, navodi Šterc.

Devastacija sustava

Te procjene kažu da će u hrvatskim osnovnim školama biti nešto manje od 316 tisuća učenika, a taj broj, objašnjavaju u Ministarstvu, ovisi o broju djece u prvom razredu. U srednjim školama očekuje se pak oko 143.800 učenika. Što se pak broja prvašića tiče prema podacima o broju djece koja su tijekom pedagoške godine bila uključena u obvezni program predškole u prvim razredima će biti oko 38 tisuće djece, a podaci za prošlu godinu kažu da ih je bilo 38.725.

Činjenicu da bi se moglo raditi o optimističkoj brojki potvrđuju statistički podaci za koje je malo reći da su alarmantni, jer Hrvatska je u sedam godina, od 2013. do 2020. godine, uzme li se u obzir ovogodišnja procjena, izgubila 49.407 učenika osnovnih i srednjih škola. U jesen 2013. godine prema podacima resornog ministarstva u školske je klupe sijelo 509.207 učenika, dok ih se ove jeseni očekuje 459.800. Slikovitosti radi u tih sedam godina Hrvatska je po broju izgubljenih učenika premašila broj stanovnika Ličko-senjske županije. Prevedeno u razredne odjele iz školskog je sustava u sedam godina »nestalo« 2.470 razreda učenika, a da se pritom nije shvatila ozbiljnost situacije koja ne samo da devastira obrazovni, već i sve druge sustave u Hrvatskoj.

Ukoliko se odljev učenika promatra po školskim godinama, Hrvatska je, između školske 2013./2014. i 2014./2015. godine izgubila najviše osnovnoškolaca, 4.433 učenika, dok je tih istih školskih godina izgubila najmanje srednjoškolaca. Najmanji odljev osnovnoškolaca evidentiran je u upisnoj 2016./2017. godini kada je u statistici zabilježeno 901 učenik osnovnih škola manje. Gledano s tog aspekta procjena o ovogodišnjem gubitku tisuću učenika aktualnu će školsku godinu uvrstiti među godine s najmanjim odljevom broja školaraca.

Najgore u Vukovaru

Promatrano po županijama u postotku najviše učenika u proteklom razdoblju izgubila je Vukovarsko-srijemska županija, jer od 2013. do 2019. godine u školama te županije broj učenika smanjio se za 23,6 posto, odnosno »nestalo« je 5.556 učenika, dok s padom od 22,7 posto slijedi Požeško-slavonska županija, što je 2.351 učenik manje u klupi. Međutim, ne gledano u postocima, već po broju učenika, najveći gubitnik zapravo ima Osječko-baranjska županija u čije je klupe lani sjelo 6.573 učenika manje nego 2013. godine, što je pad od 17,6 posto.

U odnosu na te županije Primorsko-goranska županija još i dobro stoji, jer od jeseni 2013. godine kada je imala 29.270 učenika do lani kada je u školske klupe sjelo 28.279 učenika iz sustava je »nestao« 991 učenik. Prevedno u postotke to je pad od 3,3 posto, čime se Primorsko-goranska županija svrstala pri dnu ove neslavne ljestvice, a društvo joj rade Istarska županija i Grad Zagreb. Naime, u istom vremenskom periodu najmanje učenika »nestalo« je iz istarskog i zagrebačkog školskog sustava, jer Istarska županija u tom vremenskom periodu bilježi pad broja učenika od 0,10 posto, što je svega 21 učenik manje u sustavu, dok Grad Zagreb u tom periodu ima pad od 0,29 posto, što je 289 učenika manje u klupama.

Odlaze obitelji

Iluzija je, kaže Škerc, očekivati da će se ti podaci promijeniti sami od sebe i da će se nešto riješiti samo od sebe, a pogotovo ne nešto što ima dugogodišnji kontinuirani trend.

– Očito je da na državnoj razini treba stimulirati model zadržavanja mladih. Treba uvesti niz poticaja za ostanak, kao što je besplatan prijevoz za sve učenike ili pak stipendiranje onih učenika za koje se procjenjuje da se školuju za zanimanja koja nam trebaju, ističe Šterc.

Njegov kolega demograf Anđelko Akrap također se slaže da se radi o dugogodišnjem trendu koji je rezultat iseljavanja ne samo mladih, već čitavih obitelji, a ono na što upozorava je činjenica da takav trend drastično mijenja situaciju u prostoru, posebno ruralna i depopulacijska naselja u Hrvatskoj.

– Iza tih promjena u školskom sustavu stoje drastične promjene u prostoru. Podaci o broju učenika znače dugoročno velike promjene, a jednako tako znače i promjene u ekonomskom smislu, jer obrazovni sustav podržava sve druge sustave. Kada se negdje ugasi školsko zvono to znači da je to naselje prestalo živjeti, ali dok društvo kao cjelina ne postane svjesno toga nikakvi se pomaci na polju demografije neće dogoditi, zaključuje Akrap.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij