hren
 

KORONAVIRUS U HRVATSKOJ 
KAKO je broj zaraženih covidom-19 posljednjih tjedana u Hrvatskoj rastao, neke zemlje odlučile su nas staviti na crvenu listu, a neke su najavile takvu mogućnost.

U dijelu hrvatske javnosti, među političarima i zdravstvenim djelatnicima takve su se odluke često doživljavale kao nepravedne. One su se uglavnom interpretirale kao neutemeljena nastojanja vlasti drugih država da svoje stanovnike zadrže kod kuće kako bi spašavale vlastitu ekonomiju, a ne tuđe.

Capak zaprijetio Austriji uzvratom kada počne sezona skijanja

Šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u ponedjeljak je za RTL Danas komentirao austrijsku odluku da nas stavi na crvenu listu i slovensku najavu da bi u narednim danima mogla napraviti isto.

"Razgovaramo intenzivno s Austrijancima i sa Slovencima. Ja sam jučer razgovarao s kolegom iz Ljubljane, njegov je stav da su oni pred više mjeseci donijeli kriterije - na crvenu listu ide zemlja ako ima više od 40 oboljelih na 100.000 u 14 dana. Hrvatska je od toga daleko. Njima je problem uvoz zaraženih, mladi ljudi koji su bili u raznim noćnim klubovima na našoj obali i vratili se pozitivni. Podsjetio bih da smo na početku epidemije mi imali veliki uvoz iz skijališta u Austriji i Italiji i podsjećam da ljeto brzo prolazi i skijanje će opet pa će oni zvati ljude da dođu, a mi ćemo imati situaciju da propišemo mjere. Ništa nije nemoguće, sve se može promijeniti. Intenzivno sudjelujemo, dajemo podatke, mislimo da naša situacija nije loša i da smo sigurna zemlja", kazao je Capak.

Univerzalnih, standardiziranih pravila za liste nema

Razumljivo je da se odluke europskih zemalja koje štete hrvatskom turizmu lako mogu doživjeti kao nepravda. Osobito zato što ne postoje objektivna, univerzalna, standardizirana pravila o kriterijima za postavljanje na liste kojima bi se sve države vodile. No pokušajmo što objektivnije sagledati kako Hrvatska doista stoji.

Kako je Capak naveo, Slovenija je prije više mjeseci donijela vlastite kriterije prema kojima na crvenu listu idu one države u kojima broj novooboljelih kroz 14 dana prelazi 40 na 100.000. Capak je ustvrdio da Hrvatska nije tome ni blizu. No je li to točno?

Hrvatska je u posljednjih 14 dana - od 3. do 17. kolovoza - imala ukupno oko 1400 novozaraženih (u tekstu ćemo zaokružiti brojke i pisati "oko"). Budući da ima oko 4 milijuna stanovnika (odnosno 40 x 100.000), jednostavan izračun pokazuje da je u posljednjih 14 dana na 100.000 stanovnika imala oko 35 novooboljelih (1400/40). To možda baš i nije toliko daleko od slovenskog praga kako bi se moglo pomisliti na temelju Capakove izjave, no s druge strane brojke pokazuju da se u Hrvatskoj u posljednja tri dana bilježio trend pada. Kada bismo se u narednih 14 dana zadržali na broju od oko 85 novooboljelih (kakav smo imali u ponedjeljak), broj oboljelih na 100.000 pao bi nam na oko 30, što znači da bismo prema slovenskim standardima postali još značajno bolji. No ako će nam se broj kretati oko 200, kao danas (u utorak), onda ćemo kroz 14 dana imati 2800 novooboljelih, odnosno oko 70 na 100.000, što znači da bi nas Slovenija, prema vlastitim pravilima, s pravom mogla staviti na crvenu listu. 

Usporedbe s drugim turističkim zemljama

U ovom kontekstu zanimljivo je Hrvatsku usporediti s drugim europskim turističkim destinacijama, osobito s Italijom, Grčkom, Francuskom i Španjolskom. Koliko je u tim zemljama novozaraženih u 14 dana na 100.000 (grafika dolje - brojke smo zaokružili)?

Prema podacima koji se mogu naći na stranici Worldometers stanje je u posljednjih 14 dana izgledalo ovako:

Iz tablice je jasno da je Hrvatska lošija od Italije i Grčke, ali bolja od Francuske te osobito Španjolske. No kada bi se sve države ravnale slovenskim pravilom o pragu od 40 novooboljelih na 100.000 u 14 dana, za sada još ne bismo bili ni na čijoj crvenoj listi.

Trebalo bi pripisivati zaražene strance testirane po povratku

U porukama koje se posljednjih dana razmjenjuju na tu temu svako toliko čuje se ona prema kojoj bi Hrvatska u broj novozaraženih trebala uračunati i sve slučajeve koje je izvezla. Glasnogovornik slovenske vlade za covid-19 Jelko Kacin izjavio je prošle srijede da bi Hrvatska kao novooboljele trebala bilježiti i one kojima je zaraza potvrđena nakon što su se iz Hrvatske vratili u svoje zemlje.

No tu postoji nekoliko problema. Naime, nije uvijek moguće dokazati da su se svi kojima je u domovini potvrđen covid-19 uistinu zarazili u Hrvatskoj. Primjerice, postoji mogućnost da ih je zarazio netko s kime su doputovali, tko je na put i krenuo zaražen. Osim toga, ako će se u statistike uračunavati i takvi turisti, onda bi ukupnom broju hrvatskih stanovnika trebalo dodati i prosječan broj turista koji posljednjih 14 dana borave u njoj pa to više ne bi bilo oko četiri milijuna, nego skoro pet. 

Za sada ne postoji sustav koji bi jasno identificirao strane turiste zaražene u Hrvatskoj tako da se bez dvojbi može pratiti njihov broj. ECDC ima platformu Warning and Response System (EWRS), ali u HZJZ-u su nam objasnili da se na njoj objavljuju podaci o zaraženim pojedincima kako bi se mogli otkrivati njihovi kontakti. Ondje nema zbirnih brojeva koliko se turista iz neke zemlje u nekom razdoblju zarazilo u Hrvatskoj.

U HZJZ-u su nam za Index izračunali koliko takvih je identificirano od 7. srpnja do danas na EWRS-u:

Austrija - 76

Slovenija - 52

Velika Britanija - 26

Njemačka - 15

Italija – 3

Dakle, ukupno 172.

Objave u stranim medijima koje se javljaju s raznim, uglavnom većim brojkama, treba uzeti s rezervom. Ovo što nam je poslao HZJZ jedini su službeni podaci.    

Problem s nedovoljnim testiranjem

U slovenskim medijima pisalo se kako će ta zemlja u određivanju kriterija za stavljanje na crvenu listu, između ostalog, voditi računa i o brojnosti testiranja te o kapacitetima zdravstvenog sustava za zbrinjavanje oboljelih u zemlji iz koje putnici dolaze na slovensku granicu.

Ako uistinu budu inzistirali na tome, u prvom kriteriju mogli bismo imati problema. Naime, karta dolje pokazuje da nam posljednjih dana raste postotak zaraženih na broj provedenih testiranja - sa 16. kolovoza prešao je 9% (kliknite na chart na izborniku karte). To je trenutno najviši postotak u Europi. Lošiji smo čak i od Ukrajine. Susjedna Slovenija na isti je dan imala značajno manje - 1,9% - a slično vrijedi i za većinu turističkih zemalja s kojima smo se u ovom tekstu uspoređivali: Grčka je imala 1,8%, Italija 2,1%, Francuska 2,2%, a Španjolska 7,4%.

Budući da nam situacija s teže oboljelima i smrtnim slučajevima nije loša, što uglavnom možemo zahvaliti činjenici da trenutno obolijeva značajno mlađa populacija, od oko 35 godina, dok je taj prosjek u prvom valu bio oko 55, možda doista i nije neophodno testirati puno više ljudi, kako to uporno ističu članovi našeg Stožera. To može biti znak da uspješno lovimo kontakte - među dobro identificiranim kontaktima očekuje se veći postotak zaraženih. No s druge strane mali broj testiranja može potaknuti sumnje da kalkuliramo da nam je pametnije testirati manje ako želimo da nam brojke izgledaju bolje. Osobito kada pritom nemamo puno umrlih ili oboljelih s teškim kliničkim slikama.

Kada je riječ o kapacitetima, tu dobro stojimo jer oni su za sada još uvijek daleko od popunjenosti. Stožer je u ponedjeljak izvijestio kako nema novopreminulih te da je trenutno na bolničkom liječenju samo 126 pacijenata, od kojih na respiratoru 11.

Koje su nas zemlje za sada stavile na crvene liste?

Unatoč otvaranju i za pandemijske uvjete neočekivano jakoj turističkoj sezoni, Hrvatska za sada još uvijek dosta dobro stoji.

Prema portalu Total Croatia koji ažurno prati razvoj situacije u tom kontekstu, nema puno zemalja koje su nas stavile na crvenu listu.

Austrija je to učinila jučer, a to znači da sve osobe iz Europske unije, EEA i Švicarske koje u Austriju stižu iz Hrvatske moraju predočiti negativan PCR test ne stariji od 72 sata ili ići u samoizolaciju te se testirati u roku od 48 sati od ulaska u Austriju.

Cipar je Hrvatsku stavio na B-listu. To znači da putnici koji iz Hrvatske dođu na Cipar moraju predstaviti PCR test ne stariji od 72 sata. Ciparski državljani koji se vraćaju iz Hrvatske izuzeti su od tog pravila.

Finska ljudima koji dolaze iz Hrvatske dopušta slobodan ulaz, međutim preporučuje im da budu u samoizolaciji.

Island propisuje da se svatko tko ulazi u tu zemlju mora testirati ili otići u karantenu na 14 dana. Uz to preporučuje da nakon testiranja budu na oprezu još pet dana kada bi se trebali testirati drugi put.

Irska traži od svih koji dolaze u tu zemlju, osim od zemalja na malom popisu zelenih država (Hrvatska nije na tom popisu), da provedu 14 dana u samoizolaciji.

Italija je 12. kolovoza uvela pravila za ulazak na njezin teritorij. Osobe koje su u posljednjih 14 dana provele neko vrijeme na teritoriju Hrvatske, Grčke, Španjolske ili Malte moraju predstaviti PCR test ne stariji od 72 sata ili se testirati u roku od 48 sati po dolasku u Italiju. Ne traži se obavezna samoizolacija.

Latvija traži da svi koji dolaze iz Hrvatske provedu 14 dana u samoizolaciji, bilo da su Latvijci ili Hrvati.

Litva Hrvatima zabranjuje ulazak na svoj teritorij, a od svojih državljana koji dolaze iz Hrvatske traži da provedu 14 dana u samoizolaciji.

Nizozemska je još 21. srpnja Hrvatsku stavila na svoju narančastu listu, što znači da se i hrvatskim i nizozemskim državljanima preporučuje da po dolasku iz Hrvatske ostanu 14 dana u samoizolaciji.

Norveška je Hrvatsku stavila na svoju crvenu listu, što znači da svatko tko dolazi iz nje mora provesti 10 dana u samoizolaciji.

Slovenija nas je stavila na žutu listu, što znači da postoje određeni uvjeti za ulazak.

SAD nas nije stavio ni na kakvu listu, no vlasti savjetuju svakome tko je bio u Hrvatskoj da 14 dana provede u samoizolaciji.

Kanada ima obaveznu samoizolaciju od 14 dana za sve koji dolaze na njezin teritorij, uključujući i hrvatske građane.

Na popisu zemalja koje za sada nemaju nikakva ograničenja za dolaznike iz Hrvatske, prema portalu, nalaze se Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Lihtenštajn, Luksemburg, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija.

Kako će se stvari dalje razvijati ovisit će o mjerama koje će uvoditi i provoditi Stožer, ali i o ponašanju naših građana i gostiju.

Izvor: Index.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij