hren
 

Sunčane elektrane izvori su električne struje koja se dobiva pretvorbom sunčeve energije u toplinsku, zagrijavanjem tekućina ili krutina, a zatim se taj proizvod iskoristi u kružnom procesu za generiranje električne energije.

Izgradnjom takvih elektrana, na sunčanim područjima, energijom se može opskrbljivati veliki dio potrošača. Posebno je to važno, primjerice na otocima, na kojima sunčane elektrane, čak i kao manji energetski sustavi, mogu postati iznimno važan faktor.  

S obzirom na to da su učinkovite i nemaju štetnih proizvoda prilikom proizvodnje električne energije, imaju važnu poziciju i u okviru europskog Zelenog plana koji u prvom redu podrazumijeva značajno smanjenje štetnih količina CO2 u atmosferi. 

Cilj Zelenog plana koji je donijela Europska komisija je taj da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. Time su postavljeni veliki izazovi, ali i prilike, za sve države članice Europske unije. Kako je u svemu tome trenutačno pozicionirana naša zemlja? 

Hrvatska je na šestom mjestu, dakle u samom vrhu država EU, prema udjelu obnovljivih izvora energija u bruto finalnoj potrošnji energije. Prema podacima Eurostata, za 2018. godinu, udjel OIE u ukupnoj bruto potrošnji električne energije u Hrvatskoj iznosio je 48 posto. Da bi Hrvatska ispunila svoj cilj zacrtan u Strategiji energetskog razvoja do 2030. godine, s pogledom na 2050., potrebno je izgraditi više od 1000 MW sunčanih elektrana u sljedećih deset godina.  

HEP do 2030. godine planira povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije za 50 posto. Taj se cilj planira postići revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana i značajnim ulaganjima u vjetroelektrane, sunčane elektrane i ostale obnovljive izvore. HEP u pogonu ima sunčanu elektranu Kaštelir u Istri, a samo ove godine bit će izgrađeno još sedam, a u suradnji s gradovima i općinama i novih 11 sunčanih elektrana.  


SE Vis

350 megavata iz HEP-ovih sunčanih elektrana do 2030.

U probnom se radu već nalazi sunčana elektrana Vis, priključne snage 3,5 MW, smještena na brdu Griževa glavica, jugozapadno od grada Visa. Očekivana godišnja proizvodnja je oko 5 milijuna kWh električne energije, čime se mogu podmiriti potrebe oko 1.600 kućanstava, pa je izgradnjom ovog objekta, otok Vis dobio vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom. Ovaj projekt HEP ostvaruje u suradnji s domaćom tvrtkom Končar, čiji su proizvodi ugrađeni u elektranu. Vrijednost investicije je 31,3 milijuna kuna. Uz elektranu će se u idućoj fazi instalirati baterijski spremnik snage 1MW i kapaciteta 1,44 MWh, koji će se koristiti za pružanje usluga uravnoteženja elektroenergetskog sustava te u svrhu očuvanja stabilnosti mreže na otoku. 

Na području općine Žminj u Istri pred puštanjem u rad je sunčana elektrana Marići, vrijednosti 9 milijuna kuna. Godišnje će proizvoditi oko 1,2 milijuna kWh električne energije, a trebala biti puštena u rad tijekom kolovoza ove godine. 


Sunčana elektrana Kaštelir

Sunčana elektrana Kaštelir 2 gradi se na lokaciji Sabadin na području općine Kaštelir-Labinci u Istri, a proizvodit će 2,9 milijuna kWh. Vrijednost investicije je 15 milijuna kuna. Projekt predstavlja proširenje postojeće SE Kaštelir, koja je u pogonu od prosinca 2018. te je u 2019. godini proizvela 1,5 milijun kWh.  

Sunčana elektrana Vrlika Jug vrijedna 11 milijuna kuna, predstavlja realizaciju prve faze planirane izgradnje na južnom dijelu Radne zone Kosore, na području grada Vrlike. Priključna snaga elektrane bit će 2,1 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 2,9 milijuna kWh. S radom bi trebala početi do kraja 2020. godine. 

Sunčana elektrana Obrovac, vrijednosti 42,6 milijuna kuna, gradi se na području bivše tvornice glinice. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 8,9 milijuna kWh moći će se zadovoljiti potrebe 2.800 kućanstava.  

U drugoj polovici 2020. godine izgradit će se i sunčana elektrana Stankovci. Očekivana godišnja proizvodnja od 4,6 milijuna kWh električne energije bit će dovoljna za opskrbu 1.500 kućanstava. Vrijednost investicije je 26,3 milijuna kuna. 

Sunčana elektrana Cres, najveća u Hrvatskoj


SE Cres – Vizualizacija

Potkraj lipnja otvoreni su radovi na izgradnji najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, na otoku Cresu. Sunčana elektrana Cres doprinijet će jačanju sigurnosti opskrbe električnom energijom i povećanju stupnja energetske samodostatnosti otoka Cresa i Lošinja, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističkih sezona. Projekt SE Cres, čija je vrijednost 41 milijun kuna, je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Primorsko-goranska županija, kada projekt preuzima HEP, koji je na temelju natječaja izgradnju povjerio konzorciju PVI Solar, PVI GmbH, Intecco i Deling. Elektrana snage 6,5 MW godišnje će proizvoditi oko 8,5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava. Prostire se na površini od 17 hektara, a podijeljena je na 13 segmenata pojedinačne snage 500 kW s ukupno 20.330 solarnih panela koji će biti smješteni tako da omogućuju neometan prolaz malih životinja unutar ograde sunčane elektrane i ispašu ovaca unutar ograđenog područja. S proizvodnjom će početi do kraja ove godine.  

HEP je na izgradnji svih ovih elektrana suradivao s domaćim proizvodnim snagama, pa su svi ugrađeni paneli iz varaždinske tvrtke Solvis. 

HEP razmatra izgradnju još dvije sunčane elektrane na otoku Cresu, SE Cres 2 od 4,14 MW te SE Ustrine kod Osora, snage 9,99 MW, koju razvija na temelju sporazuma o suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Malim Lošinjem.  

Kao dio EU programa INSULAE, na otoku Unijama HEP planira izgradnju sunčane elektrane snage 1 MW s baterijskim spremnikom. Ovaj projekt razvija u partnerstvu s Razvojnom energetskom agencijom Kvarner.  

Do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna u sunčane elektrane

Ovakvi su projekti velika prilika za sve hrvatske gradove i općine, pa je Hrvatska elektroprivreda 2. srpnja 2020. objavila Javni poziv zainteresiranim partnerima za iskazivanjem interesa za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske, koji je otvoren do 31. prosinca 2020. Poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave radi zajedničke pripreme razvojne dokumentacije za projekte sunčanih elektrana te pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) SE u razvoju snage veće ili jednake 2 MW, vjetroelektrana u razvoju ili u pogonu te hidroelektrana u razvoju ili u pogonu snage veće i jednake 1 MW.  


SE Kršan – Vizualizacija

Na objavu novog javnog poziva, HEP se odlučio na temelju dobrog iskustva s odzivom na prethodni poziv iz 2019. godine. Na temelju analize zaprimljenih iskaza interesa i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim partnerima, HEP je od rujna 2019. do travnja 2020. s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW.  


Lokacije SE prema sporazumima s općinama i gradovima

Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci.  

Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže ubrzavanju realizacije HEP-ovog obnovljivog scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će doprinijeti njihovom gospodarskom i ukupnom razvoju. 

Samo u ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna. Te i ostale novoizgrađene HEP-ove elektrane pomoći će ispunjenju obveza Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, a koji su nedavno dobili svoj okvir u obliku Europskog zelenog plana.

Izvor : Poslovni.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij
########### za moodul