hren
 

Je li zatvorena proračunska konstrukcija za ovu godinu, koliko će teška biti gospodarska situacija najesen, u što će se utrošiti novac osiguran iz Europske unije, kada možemo očekivati rast plaća i smanjenje poreza.  Na ta i druga pitanja za Dnevnik HRT-a govorio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Vlada je projicirala proračunski manjak na 25 milijardi kuna i na pitanje kakvi su posljednji podaci i hoće li predviđanja biti u tim gabaritima ministar je rekao da je Hrvatska s dobro poznatim programima praktično postigla sve potrebe za financiranjem.

Naše potrebe porasle s 30,5 na 64, milijardi kuna

- Naše su potrebe s Covidom porasle s 30,5 milijardi kuna na 64, milijardi kuna. U ovakvim okolnostima kakvim jesmo, možemo sa zadovoljstvom konstatirati da smo sve obveze za financiranjem u 2020. godini ispunili, naglasio je ministar. Na pitanje koliko su kamatne stope bile u skladu s očekivanima, Marić je rekao da su obveznice na sedam godina po 0,75 posto, bile po dobrim uvjetima.

- Dvije milijarde eura koje su potom uslijedile na međunarodnom financijskom tržištu su jedna od najkvalitetnijih obveznica koje smo izdali na međunarodnom financijskom tržištu na samu knjigu interesa investitora po 1,5 posto na 11 godina, a ovi zadnji podaci se odnose na ročnost od 12-14,5 godina, a kamate su između 0,25 i 0,50 posto. Smatram da su to u datim okolnostima dobri uvjeti, naglasio je Marić.

Kako će nam izgledati gospodarstvo na jesen?

- Za ovu se godinu prognozirao pad od 9,4 posto. Za mjesec dana Vlada će izaći s novim projekcijama temeljem svih saznanja kojima ćemo raspolagati i Vlada stoji iza svih projekcija koje je stavila u funkciju. Kazao je kako su sve mjere koje su od prvog dana stavljene u funkciju bile usmjerene na očuvanje likvidnosti i očuvanje radnih mjesta.

- Onaj prvi val smo na jedan adekvatan način amortizirali, ali dani su ispred nas i Vlada će pratiti epidemiološku sliku i dalje činiti sve kako bi se nastavio trend očuvanja radnih mjesta i kako bi se što prije krenulo putem oporavka, istaknuo je ministar.

Marić je rekao kako izazovi postoje i mi kao zemlja se moramo naučiti s njima nositi, kao što smo se nosili na prvom valu pandemije. 750 milijardi eura iz fondova je velika šansa i za Hrvatsku, ali i za EU gospodarstvo i to je prilika da se napravi iskorak za naše gospodarstvo, ali i društvo u cjelini, istaknuo je ministar.

Nužno definirati strukturne reforme i investicijske aktivnosti

-  U 10. mjesecu će krenuti neformalne i formalne konzultacije s EU komisijom i tijelima po pitanju programa. U 4. mjesecu su sve zemlje, pa tako i Hrvatska u obvezi poslati Nacionalni plan oporavka i u njemu, između ostalog definirati kako strukturne reforme, tako i investicijske aktivnosti koje bi trebale biti ključne odrednice trošenja i apsorpcije onoga dijela koji se odnosi na plan oporavka i otpornosti, rekao je.

Istaknuo je kako je osnovna ideja i na nacionalnoj razini da se stvaraju preduvjeti za kvalitetnu implementaciju nekoliko jakih i prepoznatljivih projekata, a isto tako se ne zanemaruje ravnomjerni regionalni razvitak kao jedan od postulata kojima se vodi RH.

- Što se tiče privatnog gospodarstva želimo maksimalno iskoristiti sredstva EU, da ona na adekvatan način, bilo u obliku bespovratnih sredstava, bilo u obliku kvalitetnih zajmova dopru do onih koji su ključni pokretači našeg gospodarstva i investicija, naglasio je.

Rast minimalne plaće i smanjenje poreza?

Na pitanje kada se može očekivati rast minimalne plaće i smanjenje poreza, Marić je rekao kako će se već nakon ljetne stanke početi raditi na tome.

- Kao ministar financija zagovaram prema poreznim obveznicima maksimalnu odgovornost koju moramo zagovarati, što smo činili i u protekle 4 godine, te se što prije vratiti na putanju uravnoteženog proračuna, rekao je i dodao kako će se paralelno s tim raditi veća apsorpcija iz fonda oporavka i otpornosti, a također paralelno s tim radit ćemo na procesu poreznog rasterećenja.

Istaknuo je kako će na jesen biti poznati detalji.

Izvor : HRT


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij