hren
 

Ono za što se odlučimo sada, u što uložimo taj javni novac obilježit će naš razvoj sljedećih desetljeća.

Prije nekoliko dana postignut je dogovor koji smo s nestrpljenjem čekali. Vodeći ljudi Europske unije odlučili su o iznosu financijskog paketa kojem je cilj pomoći oporavak od gospodarske krize.

Konačna brojka tog europskog samita je 1800 milijardi eura, čini ga višegodišnji proračun financijske perspektive 2021.-2027. te ekonomski i investicijski program za oporavak pod nazivom Next Generation EU.

Zovu ga povijesnim, i samit i iznos. Povijesno velik. Po prvi puta EU se zadužuje kako bi ulagala. Svatko od nas kada se privatno zadužuje, to radi s nekom vizijom budućeg povrata ulaganja. Što ćemo mi kao država i društvo, koja je naša vizija?

Po prvi puta se tako velika količina javnog novca ulaže i ima snagu pokretanja značajne promjene, pokretanja ulaganja privatnog sektora, fondova, banaka pa čak i nas samih građana. Sada stvarno postoji iznos kojim možemo konkretno financirati zaokret u smjeru za koji se odlučimo.

U što i u koga ćemo ulagati?

Hoćemo li to biti infrastruktura koja će nas zarobiti u nove emisije ugljika u narednih 10 godina ili će to biti ulaganje u domaću zelenu energiju i poslove kao okosnicu pokretanja drugih sektora i prave regeneracije gospodarstva i društva, uz puno korištenje naših potencijala?

Hoćemo li ulagati u domaće poslove kroz domaću proizvodnju opreme, u domaće usluge projektiranja, montaže i servisiranja, u razvoj domaćeg znanja i inovacija? Hoćemo li potaći investiranje kapitalom domaćeg stanovništva i mirovinskih fondova kako bi ostvarena dobit ostala u Hrvatskoj za naš daljnji razvoj?

Kriterije za održivo financiranje imamo – EU je nedavno usvojila uredbu s kriterijima ocjenjivanja održivosti svih ulaganja ili tzv. EU Taxonomy on SUstainable Finance.1 kojom jasno iznosi pet principa za održivo financiranje javnog i privatnog novca u oporavak i otpornost: (i) obnavljajmo bolje nego prije; (ii) ugrađujmo otpornost – društvenu, ekonomsku i okolišnu u sve što radimo; (iii) budimo sigurni da niti jedna nova investicija ne čini štetu i ne povećava emisije ugljika; (iv) primjenjujmo ove kriterije i na javna i na privatna ulaganja; te (v) surađujmo kako bi međusobno bolje podržavali otpornost i odgovor na krize – zdravstvene, gospodarske, klimatske. To su principi, a kriteriji su – sprečavanje klimatskih promjena, prilagodba učincima klimatskih promjena, kružno gospodarstvo, sprečavanje zagađenja, održiva uporaba vode i morskih resursa te zdravi ekosustavi.

Ono za što se odlučimo sada, u što uložimo taj veliki javni novac bez presedana koji bi trebao i može mobilizirati još toliko novca iz drugih privatnih izvora i s financijskih tržišta, obilježit će naš razvoj sljedećih desetljeća.

Sada ulažemo u način života kakvim će živjeti današnja generacija školaraca – sigurna sam da svatko od nas ima barem jednog u svojoj blizini, bilo kod kuće ili u susjedstvu, poznajemo ih poimence i želimo da budu sretni, žive dobar i još bolji život. Na to kakav će oni život živjeti izravno našim odlukama i potezima utječemo baš mi, baš sada, u ova povijesna vremena.

Imamo li viziju Hrvatske 2030.?

Evo jedne do koje smo došli zajedno s kolegicama i kolegama koji predstavljaju sedam organizacija okupljenih u hrvatski Hub najveće europske zajednice znanja i inovacija za klimu pod Europskim Institutom za inovacije i tehnologije, EIT CLimate-KIC. ZA BOX: EIT Climate-KIC RIS Hub uspostavljen je 2018. godine u Hrvatskoj, a čini ga konzorcij sedam različitih organizacija, komplementarnih u svojim misijama i aktivnostima.

2050.godine cilj nam je da proizvodimo sami 100 posto svoju energiju koju trebamo

To su Zagrebački inovacijski centar ZICER, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske REGEA, Ured za inovacije i transfer tehologije Sveučilišta u Zagrebu CIRTT, Geotehnički fakultet Varaždin Sveučilišta u Zagrebu, udruga Terra Hub, Zelena energetska zadruga ZEZ i tvrtka Mreža znanja.

Može li ovo biti naša vizija Hrvatske do 2030. godine?

Zamišljamo kako na sjednici Vlade krajem 2021. godine Premijer zadovoljno izvještava ministre i javnost o uspješno pokrenutom valu ulaganja koji vodi ka klimatski neutralnom društvu i gospodarstvu do sredine stoljeća i sudjeluje s više od 4% u godišnjoj stopi rasta BDP-a.

Ovo je izravni rezultat međusektorske suradnje bez presedana i postizanja vanpolitičkog konsenzusa oko Nacionalne razvojne strategije te brzog i dobro ciljanog korištenja fiskalnog stimulusa za oporavak gospodarstva Next Generation EU. Trend porasta BDP-a nastavlja se i u narednim godinama, a 70% novostvorene vrijednosti generirano je u 3 glavne grane: (i) integralnoj energetskoj i statičkoj obnovi zgrada; (ii) velikom valu novih instalacija sunčeve i vjetroenergije, kako u velike elektrane koje mobiliziraju javni i privatni kapital, tako i na krovovima građana, poduzetnika i javnih zgrada – svake godine instalirano je barem 10.000 novih sunčanih elektrana na krovovima od Slavonije do Dalmacije, energija se proizvodi na mjestu potrošnje uz sudjelovanje lokalnih energetskih zajednica i građana poput onih u pionirskim koracima na otoku Krku, Cresu i u Križevcima; (iii) provodi se intenzivna reforestacija i pošumljavanje, ulažemo u očuvanje zdravih funkcija ekosustava, oživljava se održiva poljoprivredna proizvodnja uz iskorištavanje otpadne šumske i poljoprivredne biomase za energiju.

Ulažemo intenzivno u energetsku samodostatnost zemlje oslanjajući se primarno na domaće, dostupne izvore energije – sunce, vjetar, geotermalnu i hidroenergiju tamo gdje ona ne zadire u zdravo funkcioniranje prirodnih ekosustava koji su nam nužni za ublažavanje loših učinaka klimatskih promjena.

Istovremeno kontinuirano intenziviramo dubinsku energetsku obnovu objekata po stopi od 2-3% obnove fonda zgrada godišnje te sudjelujemo u europskom programu za „milijun domova“ (eng. One Million Homes Retrofit). Ulažemo u pametne sustave upravljanja i tehnologije za smanjenje energetskog intenziteta u industriji, prometu i poljoprivredi te proizvodnji hrane. Neke izvrsne primjere već danas možemo pronaći među inovatorima i start-up tvrtkama koje sudjeluju u programu akceleracije EIT Climate-KIC-a u Hrvatskoj, a potencijal je mnogo veći. (o timovima više u boxu).

3posto BDP-a treba ulagati u razvoj održivog, zelenog energetskog sektora i hrvatske tehnologije

Do 2030. godine, tri četvrtine energije koju trošimo u Hrvatskoj biti će proizvedeno isključivo “kod kuće”, iz vlastitih obnovljivih izvora. U 2050. godini cilj nam je da proizvodimo sami 100% svoju energiju koju trebamo.

Ulažemo u očuvanje zdravih funkcija kopnenih i morskih ekosustava u naših 19 parkova, a ne samo u posjetiteljsku turističku infrastrukturu. Upravo takvo ulaganje donosi pet puta veću vrijednost i prihode gospodarstvu od korisnih usluga prirode – u šumarstvu, ribarstvu i poljoprivredi, u zdravlju ljudi. Pokazalo je to nedavno objavljeno prvo izvješće takve vrste2 o troškovima, koristima i ekonomskim prednostima zaštite 30% kopnene i morske površine planeta. Očuvanje i pažljivo upravljanje nadmašuju troškove u omjeru najmanje od 5 prema 1. Značajno dobro.

U Hrvatskoj zaštićena područja prirode i ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća 29,34 % ukupne površine RH. Da li je to možda tih 30%? U našoj viziji ulažemo sljedećih 2-3% BDP-a u njihovo zdravo funkcioniranje. Čuvamo podzemne vodonosne sustave i ne ugrožavamo ih ni na koji način, a posebno ne neodgovornim bacanjem opasnog otpada ili eksploatacijom ugljikovodika u kršu.

Redovno ulažemo svake godine 2-3% BDP-a u razvoj održivog, zelenog energetskog sektora, potičemo razvoj i korištenje hrvatske tehnologije, opreme i industrije čime dajemo zamašnjak hrvatskom gospodarstvu, ali ga i pozicioniramo kao suvremeno, otporno i konkurentno na europskom tržištu. Ovo sve rezultira s barem 8000 izravnih novih radnih mjesta u sektoru održive energije, a neizravno s barem još toliko. I tako svake godine, ulaganjima u održivost pokrećemo i obnavljamo gospodarstvo.

Dekarboniziramo sektor prometa, ulažemo u elektromobilnost i dijeljena vozila, u šinski i vodeni prijevoz robe, u suvremeni javni prijevoz u gradovima te pješačku i zelenu infrastrukturu. U gradovima potičemo ulaganja u rješenja bazirana na prirodi kao odgovor na toplinske valove, suše ili vremenske ekstreme te ulažemo u jačanje samodostatnih gradskih četvrti s jakom društvenom i javnom infrastrukturom. Upravo se jaka društvena povezanost, solidarnost i lokalna javna i dostupna infrastruktura pokazala kao izuzetno bitnom za lakše nošenje sa situacijom karantene i krize uzrokovane virusom COVID-19.

U poljoprivredu uvodimo suvremene tehnologije i inovacije koje povećavaju prinose i jačaju otpornost kultura na ekstremne vremenske uvjete koji se intenziviraju uslijed klimatskih promjena. Uz sve velike sveučilišne centre imamo centre za inovacije u poljoprivredi, inovacije se intenzivno primjenjuju i pilotiraju na testnim poljima i brzo ulaze u primjenu. Intenziviramo pošumljavanje i očuvanje vodnih resursa, obnavljamo prirodne ekosustave kao mjere zaštite od poplava na kopnu, poduzimamo mjere zaštite na obali i otocima od podizanja morske razine – prilagođavamo infrastrukturu na višu razinu mora i prodiranje soli.

Ulažemo barem 3% BDP-a u znanost, istraživanje i inovacije, intenzivno ulažemo u regionalne centre za osnaživanje i poticanje start-up scene, ulažemo u start-up inkubatore na fakultetima u svim većim gradskim središtima i u programe akceleracije za poduzetnike i inovatore, njegujemo poduzetničke inkubatore, rješavamo administrativne barijere i smanjujemo fiskalna opterećenja.

Već u roku 3 godine iz edukacijskog sustava izlazi nova generacija od 1000 školovanih radnika i majstora koji sudjeluju u valu intenzivne energetske obnove zgrada. U edukaciji sudjeluju vodeće tvrtke opreme i suvremenih tehničkih rješenja. Privatni sektor ulaže dio dobiti u inovatore i start-upe, u lokalne poduzetnike te tako ostvaruje porezne olakšice i razvija nove proizvode, usluge i jača lokalnu zajednicu. Maksimalno digitaliziramo procese javne uprave i administracije.

Konačno se penjemo na ljestvici europskog indeksa inovativnosti i sada smo umjesto treći odozdo u sredini, prestigli smo Sloveniju, bližimo se po inovativnosti Austriji. Ovakvim ulaganjima razvoj Hrvatske ne može biti u krivom smjeru.

Zašto nam je ova pozitivna vizija tako važna?

Dva su moguća, a suprotna scenarija budućnosti. U svojoj knjizi The Future We Choose opisala ih je Christiana Figueres dugogodišnja izvršna tajnica UN-a za klimatske promjene koja je predsjedala međunarodnim klimatskim pregovorima u doba donošenja Sporazuma u Parizu 2015. godine. Scenariji su bazirani isključivo na znanstvenim činjenicama, prikupljenim podacima, znanstvenim spoznajama i modelima, trendovima korištenja resursa, energije i emisijama ugljika u atmosferu4.

Prvi scenarij je ovaj: U 2050. godini smo na 3 stupnja C toplijoj Zemlj. Zrak je vruć i težak, pun je krutih čestica, teško se diše, stalno kašljemo, oči nam suze, svi stalno nosimo maske da nas zaštite od zagađenja i infekcija. Prije izlaska ili otvaranja prozora provjeravamo senzore zagađenja zraka. Maske su skupe i nisu svima dostupne. Zvuči poznato?

Nismo poduzeli dovoljno, nismo smanjili emisije ugljika za pola (55%) do 2030. godine i još uvijek koristimo plin, rudnike ugljena zatvorili smo tek 2040. godine, ostalo je jako malo šuma na zemlji jer smo ih posjekli, a one koje su ostale često gore u požarima zbog velikih vrućina.

Zrak je kiseo i smrdi, povremeno izaziva mučnine. Umjetno izazvani oblaci i kiše ne pomažu jer ih je teško kontrolirati, a kiše su većinom kisele i štete usjevima. Hrana raste samo u zatvorenom prostoru. Voda je zagađena i zasoljena, osiguravatelji bankrotiraju, potrebni su tjedni dok ne stigne pomoć, kapaciteti su iscrpljeni jer se previše katastrofa događa prečesto, raširena je malarija, denge groznica, respiratorne bolesti i pothranjenost.

Oceani su zakiseljeni i ribolov je zabranjen. Suše i toplinski valovi čine drugu krajnost s dezertifikacijom, požarima i nestašicom vode. Dvije milijarde ljudi živi u najtoplijem dijelu svijeta gdje temperature idu i do 60 stupnjeva C i nemoguće je biti vani dulje od 6 sati jer se tijelo pregrije, velike su migracije i sukobi, sukobi za vodu. Sustavi uzbunjivanja nedostupni su svima i nepouzdani su. Vlada siromaštvo, epidemije i glad.

Drugi scenarij je ovaj: 2050. godine uspješno smo smanjili emisije ugljika svake dekade od 2020. godine i idemo prema svijetu koji neće biti topliji više od 1.5 stupnja C do kraja stoljeća. Zrak je svjež i vlažan, čak i u gradovima, osjećaj je kao da hodaš šumom. Zrak je čišći nego prije industrijske revolucije, posvuda je drveće – proveli smo masovne kampanje sadnje drveća u povijesti koje nam je pomoglo premostiti tehnološki gap prema upijanju viška ugljika iz atmosfere.

Kvaliteta života se transformirala u svakom obliku, posebno u gradovima – više je drveća i zelenila, manje automobila, krovovi i fasade su zeleni, zelenilo hladi i oksigenira zrak koji dišemo. Trgovi i ulice imaju rupičasto popločenje da propušta padaline i skladišti vodu za razdoblja suša.

Veći je standard života, a ključna je bila transformacija gradova. Površina šuma globalno se povećala za 50%, poljoprivreda je šumska, nema monokultura i ogromnih industrijskih polja. Električni vlakovi povezuju gradove umjesto aviona i autocesta, energija se proizvodi decentralizirano iz obnovljivih izvora, nema više fosilnih goriva i koristi se vrlo malo nuklearne energije. Svaki objekt proizvodi struju, koristi se nanotehnologija, struja se koristi maksimalno efikasno, umjetna inteligencija upravlja trošilima.

Svijet ima ogroman skok na bolje u razvoju, živimo lokalno i jačamo zajednice. Prakticira se regenerativna poljoprivreda, hrana je i dalje skupa pa raste svuda oko nas. Korištenje nafte u automobilima zabranili smo još 2030. godine, koristimo dijeljena vozila na struju, nema privatnih vlasnika automobila, dostava se vrši dronovima, gradom hodamo i zelenilo je, zemljanog prometa gotovo i nema.

Smanjili smo emisije, ali i dalje osjećamo posljedice prethodnih emisija, vremenski ekstremi su i dalje prisutni, led se topi, razina mora raste, u Mediteranu su i dalje suše. Ovisno o tome što ćemo napraviti sada, u sljedećih 6 mjeseci, zatim godinu, tri i svake sljedeće do 2030. godine, odabrat ćemo scenarij u kojem ćemo živjeti.

Ono što je važno je to da još uvijek imamo priliku ostvariti onaj dobar scenarij. Budućnost ćemo odrediti upravo onime što ćemo poduzeti sada i u što ćemo ulagati tih dvadesetak milijardi eura namijenjenih Hrvatskoj iz nedavno usvojenog proračuna EU. I zato je ovo vizija za povijest.


Tko su timovi prve i druge generacije EIT Climate-KIC startup akceleratora u Hrvatskoj?

U prvoj generaciji šest, a u drugoj pet timova nalazi se u programu najvećeg europskog start-up akceleratora za čiste tehnologije i inovacije koji u Hrvatskoj provodi ZICER, jedan od sedam partnerskih organizacija u konzorciju EIT Climate-KIC RIS Hub-a u Hrvatskoj. Žao mi je što je u 2020. godini iznos za podršku akceleratoru ostao isti, a broj timova manji za jedan. U našoj viziji taj iznos i broj timova bi svake godine trebao biti barem udvostručen, a ovakvi programi podrške inovativnim start-upima za čiste tehnologije trebali bi biti aktivni u svim većim gradskim i sveučilišnim središtima u Hrvatskoj! Za sada, to su: Ascalia - pametno rješenje Industrije 4.0 ekosustava koje povezuje i analizira sve podatke koji se prikupljaju u različitim strojevima i senzorima kako bi se njima upravljalo još bolje. Rezultat su optimizirani procesi u kojima se greške događaju čak 70% rjeđe, godišnji trošak održavanja se smanjuje za trećinu, a produktivnost raste za značajnih 30%. Sve to znači bolje iskorištene resurse, gorivo, ljude, sirovine i manje emisija štetnih tvari, manje ispuštanja ugljičnog dioksida kao bitnog čimbenika globalnog zatopljenja. WePark je aplikacija i rješenje koje štedi vrijeme provedeno u potrazi za parkingom, štedi gorivo i tako smanjuje emisiju ugljika. Čak 40% prometnih gužvi u gradovima stvaraju vozila u potrazi za parkirnim mjestom. Ova aplikacija povezuje vozače i vlasnike parkirališnih prostora slično kao Airbnb sustav rezervacija smještaja. MAKABI Agritech koristi pametne tehnologije za proizvodnju hrane. Radi se o pametnoj kapsuli čiji je sadržaj prilagođen točno za pojedine biljke, kapsula ima višeslojnu ovojnicu koja se postupno topi i otpušta aktivne tvari. Pri tome je sve što djeluje na biljku potpuno prirodno i bez štetnog djelovanja na okoliš ili naše zdravlje, biljka raste bolje i daje plod većih hranjivih vrijednosti, takozvanu superhranu. Makabi tim uvjeren je da će uzgoj hrane u kontroliranim uvjetima uz dodatke poput njihove mikrokapsule biti dominantan način proizvodnje hrane u skoroj budućnosti, u kontekstu izmijenjenih (ekstremnih) klimatskih uvjeta i povećanih potreba za hranom, jer je stanovništvo Zemlje u stalnom porastu. Tim Urban Oasis osmislio je urbani vrt poput ili Zeleno srce vašeg doma kako ga od milja zovu. Izgleda kao hladnjak s prozirnim stijenkama, a unutra je mali aeroponski vrt u kojem sve kontroliraju algoritmi. Vrt zauzima minimum prostora, pod doziranim je osvjetljenjem UV-spektra potrebnog biljkama, pod doziranom je količinom vlage, reguliranom temperaturom i razinom ugljika i kisika, dodatkom nutrijenata i kontroliranom zaštitom od bolesti. Koristi 50 puta manje vode, 6 puta manje prostora i u njemu rastu biljke čiji plodovi imaju 300 puta više vitamina od konvencionalnih. MIRET tim osmislio je tenisicu koja je gotovo potpuno prirodna. Svaki par MIRET tenisica zamjenjuje 1 kg plastičnih i kožnih materijala koje toksično djeluju na prirodu i ljude. Ono što je važno jest da će se Miret tenisice nakon što ih prestanemo nositi razgraditi u roku od tri godine u uvjetima kompostiranja i neće ostaviti nikakav trag u prirodi trajniji od otiska stopala na putu kojim smo je prošetali. Zamislite kada bi svih 20 milijardi pari cipela koje se godišnje proizvede u svijetu bilo takvo, u potpunosti netoksično i biorazgradivo nakon što ih iznosimo? Tu je Naval Hydro odnosno tim n silico koji je razvio Cloud Towing Tank uslugu . Radi se o rješenju za balansiranje trima odnosno nagiba broda koje rezultira uštedama u potrošnji goriva do 15%. Tim primjenjuje metode automatizacije kompleksnih proračuna odnosno koriste se računalnom dinamikom fluida ili CFD (od eng. Computational Fluid Dynamics) kojom izrađuju upute za projektante brodova. Radi se o proračunima koji su najčešće teško dostupni većini manjih brodovlasnika i projektantskih ureda. Cilj ovog tima je demokratizacija ove usluge, što će omogućiti njeno korištenje u većem postotku industrije brodarstva i u konačnici utjecati na smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodarske industrije. NuoTwo je tim koji se bavi razvojem pametnih (smart) aktivnih panela koji upijaju uglični dioksid i metan iz okolnog zraka i pretvaraju ga u svježi zrak i biomasu čime poboljšavaju kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima i uklanjaju višak ugljika iz atmosfere. VeeMee je prva hrvatska digitalna platforma u poljoprivrednom i trgovačkom sektoru na kojoj potrošači mogu saznati sve o podrijetlu proizvoda koje kupuju. Transparentna informacija, tehnologija i procesi koje razvija ovaj tim su iskoristivi u poboljšanju sigurnosti i sljedivosti hrane, organiziranja proizvodnje te smanjenju otpada.To biste mogli biti i vi!Klimatska kriza ubrzano mijenja sve što znamo te način na koji živimo i radimo. Samo zajedničkim djelovanjem – sustvaranjem, kolaboracijom i testiranjem, možemo povećati i povezati svoja znanja o novim tehnologijama, možemo zajedno učiti i ubrzano stvarati te primjenjivati rješenja za poboljšanje života ljudi na Zemlji. Naši timovi start-up akceleratora već su pronašla neka rješenja. Uključite se, razvijajte svoje znanje, prijavite svoje ideje i timove u program start-up akceleratora. Stvarajmo bolju budućnost zajedno! https://www.climate-kic.org/programmes/entrepreneurship/accelerator/

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij