hren
 

PDV u hrvatski proračun nosi prihod reda veličine čak 13-14 posto BDP-a, čini se da se Vlada teško može odreći tog prihoda.

Petnaesta hrvatska vlada, a druga Andreja Plenkovića u svom je programu do kraja mandata obećala mnogo toga; od stvaranja uvjeta za otvaranje 100.000 novih radnih mjesta, rasta prosječne plaće na 7600 kuna, minimalne na 4250 kuna, pa do deset posto većih mirovina i izdašnijih socijalnih naknada.

Novi-stari premijer glavnu polugu za ostvarenje tih programskih ciljeva i oporavak gospodarstva vidi u potpunom iskorištenju famoznih 22 milijarde eura iz europskog fonda za oporavak te 7-godišnjeg proračuna EU. To je očito važno uporište i za najavljena daljnja porezna rasterećenja.

Još dan,dva nakon izborne pobjede Plenković je rekao kako nemamo vremena za slavlja, a među prvim potezima najavio je smanjenja poreza na dohodak i dobit te spuštanje PDV-a na hranu u dijelu proizvoda koji zasad nisu u režimu snižene već opće stope. Hoće li se baš u sva ta tri područja već uskoro ići na smanjenja poreza, nije baš izvjesno.

Iz izjava ministra financija Zdravka Marića u međuvremenu dalo se naslutiti da to ipak neće biti paket, pogotovo ne u smislu početka primjene nižih stopa.

Spuštanje 36-postotne stope poreza na dohodak na 30 i 24-postotne na 20 posto na red će vjerojatno doći prije snižavanja poreza na dobit tvrtkama s prihodom do 7,5 milijuna kuna sa 12 na 10 posto, kao i prije proširenja snižene stope PDV-a na hranu (na koju se danas plaća 25 posto) na 13 posto.

Dio ekonomista smatra da u pogledu tajminga intervencije u PDV nije samo pitanje uobičajene prakse da se takve promjene uvode početkom kalendarske godine. Korona kriza pogazila je mnoge uobičajene prakse, pa se tako čak 11 europskih vlada proteklih tjedana i/li mjeseci odlučilo da na pandemijski šok odgovore privremenim snižavanjem stopa PDV-a, a ne samo fleksibilnije modele naplate.

No, i među njima je samo Njemačka posegnula za neselektivnim spuštanjem PDV-a. Od ovog mjeseca tako je spustila opću stopu sa 19 na 16 posto, a tzv. povlaštnu sa 7 na 5 posto. Većina ostalih odlučila se za ciljana selektivna smanjenja usmjerena na pojedine sektore, proizvode i usluge.

Hrvatski je paket pomoći gospodarstvu ukupno bio jedan od izdašnijih u EU (mjereno u odnosu na BDP), ali u sferi PDV-a, koji u nas proračunu nosi prihod reda veličine čak 13-14 posto BDP-a, protukrizne mjere zadržale su se na omogućavanju poduzetnicima da PDV plaćaju tek po naplati, a ne izdavanju faktura. Time im se olakšala likvidnosna situacija.

Za raznim varijantama fleksibilizacije pravila u sustavu PDV-a posezale su i zemlje koje su usto na pojedine proizvode i usluge na određeno vrijeme i smanjile stopu tog poreza. Prema podacima Avalara VATlivea, globalnog specijalista za te poreze, u fokusu su im pritom uglavnom bili ugostiteljsko-turistički sektor, prijevoz, kulturni događaji, knjige, izdavaštvo i slično.

U donošenju mjera u korona krizi općenito su vlade jako pratile što rade druge zemlje, pa je tako većna intervencija u stope PDV-a uvedena s početkom srpnja i trajanjem do kraja godine.

Norveška je, doduše, bila brža od većine drugih, pa je PDV za javni prijevoz, hotele i kina s 12 posto prepolovila na 6 još početkom travnja, i to na sedam mjeseci. Turci su također još u travnju startali sa svojim zahvatima, ali oni su se odlučili gotovo potpuno odreći PDV-a (sa 18 na 1%) na domaće letove i smještaj, i to na osam mjeseci.

Austrijanci su prepolovili PDV na alkoholna pića (sa 20 na 10%), a dodatno su ga snizili (sa 10 na 5%) za restorane, kafiće, kulturu, dio tiska.

Češka je od srpnja smanjila taj namet na sportske i kulturne aktivnosti te usluge smještaja (sa 15 na 10%), dok je Grčka privremeno olakšala taj namet, među ostalim, za taksije, trajekte i drugi javni prijevoz. Ovih dana o opciji parcijalnog snižavanja PDV-a rasprave se vode i u Irskoj.

Najava reforme

No, istovremeno španjolski premijer Pedro Sanchez najavljuje fiskalnu reformu, ali u smjeru povećanja poreza, i to usmjerenom ponajprije na veće oporezivanje velikih kompanija koje su, kaže, trenutno efektivno oporezuju manje nego male i srednje tvrtke.

Mediji s tim u vezi naročito podcrtavaju kako bi jedna od meta mogle biti američke tehnološke kompanije. Sanchez usto najavljuje i ubrzanje uvođenja novih okolišnih poreza. To pitanje zacijelo će u dogledno vrijeme doći na red i u drugim članicama EU, kako zbog zelene strateške orijentacije EU, tako i zbog činjenice da će golemo “krovno” zaduživanje za financiranje plana oporavka gospodarstava pogđenih korona krizom trebati i otplaćivati.

U programu hrvatske Vlade takvih vrsta poreznih najava nema, pa ostaje vidjeti hoće li se nametnuti tijekom mandata.

Smanjenje poreznih prihoda

Trenutačno su u fokusu porezna rasterećenja, kad god ona startala. Budući da su u prvom polugodištu porezni prihodi u odnosu na lani smanjeni između 13 i 15 posto ili oko 5-6 milijardi (samo u drugom blizu 7 milijardi), razumljivo je da se u planovima daljnjeg rasterećenja u Vladi jako uzdaju u punu iskorištenost europskog novca koji bi Hrvatskoj po alokaciji trebao biti na raspolaganju idućih godina.

Dosadašnje iskustvo u tom pogledu sugerira da će to zahtijevati više spretnosti i kapaciteta za stvarno povlačenje novca, jer trenutačna slika u najizdašnijem segmentu europskh fondova, operativnom programu konkurentnost i kohezija (ERDF) kaže da smo po postojećoj omotnici na gotovo sto posto ugovorenosti, ali da je dosad isplaćeno odnosno potrošeno 34 posto.

Izvor : Poslovni.hr

 

KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij