hren
 

Izbori su na vratima pa Vlada sigurno ne želi da se pred izbore stvaraju redovi nezaposlenih na burzi

Što će biti s Vladinom potporom za plaće, mjerom koja je osmišljena usred epidemije koronavirusa, kako bi se spriječilo masovno otpuštanje radnika u djelatnostima kojima su zbog epidemije prihodi nerijetko pali i doslovno na nulu? Ta potpora od četiri tisuće kuna neto po zaposlenom pokriva tri mjeseca – ožujak, travanj i svibanj.

Isplate za svibanj, posljednje isplate po dosadašnjim kriterijima, očekuju se sredinom lipnja. Ako, dakako, i one ne budu kasnile, kao što je bio slučaj s onima za travanj. Iako mjesec lipanj – u kojem ta mjera u dosadašnjem obliku više neće vrijediti – počinje za šest dana, iz Vlade službeno još ne otkrivaju na kakvu će pomoć, kad su posrijedi plaće, poslodavci i njihovi zaposlenici moći računati u lipnju.

Ipak, premijer Andrej Plenković i resorni ministar Josip Aladrović uvjeravaju da će Vlada nastaviti pomagati pojedinim sektorima gospodarstva i u sljedećem mjesecu. Evo što se dosad zna o kratkoročnoj i eventualno dugoročnoj pomoći ove – a možda i neke sljedeće Vlade – kako bi se sačuvala radna mjesta.

Predizborni optimizam iz Vlade

Premijer Plenković i ministar Aladrović tvrde da će mjera potpore za očuvanje radna mjesta biti produžena, ali čini se, pod znatno drugačijim uvjetima. Zasad se priča samo o produženju za jedan mjesec, lipanj, što znači da bi isplate išle do sredine srpnja.

Prošli paket mjera bio je osmišljen za tri mjeseca unaprijed. No, sada u Vladi neslužbeno spominju da bi se mjere razmatrale i nadopunjavale iz mjeseca u mjesec, ovisno o tome kakva bi bila stvarna situacija u gospodarstvu. To je, naravno, i prilično logično ako se uzme u obzir da su početkom srpnja parlamentarni izbori.

Daljnje potpore će, dakako, ovisiti i o njihovom ishodu. Izbori su ujedno prilična garancija da će se neka vrsta pomoći osigurati i u lipnju, jer HDZ-ov premijer sigurno neće riskirati da se u tjednima pred izbore počnu stvarati redovi na burzi.

Lipanj na vratima, detalji nepoznati

Precizne kriterije iz Vlade još nisu otkrili. No, i premijer i ministar zasad najavljuju dosta striktna ograničenja za nastavak pomoći. Gostujući na RTL-u, Plenković je u nedjelju ponovio da postoje “tri sektora kojima ćemo i dalje pomagati – promet, turizam i ugostiteljstvo”.

To su, očito, gospodarski sektori za koje u Vladi smatraju da će i nakon labavljenja mjera Stožera civilne zaštite ostati najpogođeniji posljedicama epidemije koronavirusa. No, dodatno se spominje i pad prihoda od 50 posto. Dosad je granica bila 20 posto.

Iz Vladinih krugova, međutim, ne žele još uvijek potvrditi da će doista jedan od kriterija biti 50-postotni pad prihoda, niti da će lipanjske mjere biti ograničene samo na tri djelatnosti (mada to što ih javno spominje premijer, ipak daje neku dosta čvrstu naznaku). Gostujući na Hrvatskom radiju, ministar Aladrović je najavio da će do kraja tjedna biti definirano kome će Vlada pomagati i u lipnju.

Poduzetnici upozoravaju na nefer uvjete

Iz Udruge Glas poduzetnika danas su kritizirali namjeru Vlade da pomoć nakon svibnja bude ograničena samo na tri djelatnosti. Pisali su, tvrde, trima ministarstvima – turizma, financija te mora, prometa i infrastrukture – kako bi upozorili da bi time bile zakinute mnoge druge djelatnosti koja također nemaju prihoda.

Kao primjere nabrajaju tvrtke koje prodaju ulaznice, organiziraju konferencije, iznajmljuju dvorane ili audio i video opremu – njima je, upozoravaju u priopćenju, i dalje onemogućen rad i “već sad su izgubile preko 50 posto svojih godišnjih prihoda”.

Zato u toj udruzi smatraju da bi Vlada, umjesto da pomoć ograniči na određene sektore, trebala propisati drugačiji kriterij, pad prihoda od 50 ili više posto, što bi onda vrijedilo jednako za sve ugrožene tvrtke. Dapače, iz udruge tvrde i da je upravo o tome bilo riječi na njihovom prošlotjednom sastanku s predstavnicima ministarstava.

A što kad prođu i lipanj i izbori?

Današnji Jutarnji list tvrdi da Vlada pregovara s poslodavcima o mogućnosti da država sufinancira skraćeno radno vrijeme. Model na koji se ugledaju mnoge europske države, pa tako navodno i Hrvatska, njemačka je shema poznata pod njemačkim nazivom Kurzarbeit.

U tom modelu, tvrtke suočene s ekonomskom krizom mogu drastično smanjiti satnicu zaposlenima, ali se obvezuju da neće otpuštati. Država potom pokriva većinu plaće tih radnika, u njemačkom slučaju 60 posto, odnosno 67 posto za zaposlenike koji imaju djecu. Slične programe su u aktualnoj krizi uvodile i druge europske države, poput Švedske ili Češke.

Prema ocjeni Jutarnjeg lista, jedan od razloga pregovora hrvatske Vlade s poslodavcima o skraćenom radnom vremenu je novi europski program za očuvanje radnih mjesta, koji je još početkom travnja predložila Europska komisija. Vrijedan je sto milijardi eura, a radi se o zajmovima državama članicama, pod (kako se obećava) povoljnim uvjetima, kako bi im se pomoglo da financiraju nacionalne programe kojima žele sačuvati radna mjesta.

U čemu je kvaka EU programa?

Program SURE, kako mu je službena kratica, ne predviđa bespovratnu potporu zemlji članici. Nije, dakle, riječ o novcu koji je “besplatan”, kao što je slučaj s EU fondovima, nego o zajmovima pod, kako smo spomenuli, povoljnim uvjetima.

Dosadašnju mjeru za očuvanje radnih mjesta – potporu od četiri tisuće kuna po zaposlenom – hrvatska Vlada je sufinancirala novcem iz EU blagajne, konkretno Europskog socijalnog fonda (ESF). Iz resornog Ministarstva nam je još početkom travnja potvrđeno da će za ovu mjeru “prenamijeniti oko sto milijuna eura postojećih sredstava” iz ESF-a.

Radi se, dakle, o novcu koji se ne mora vratiti niti se povećava javni dug, za razliku od zajmova, bez obzira koliko bili povoljni. Zato su u Vladi ipak nešto oprezniji prema Komisijinom programu, mada je vrlo izgledno da će i ta sredstva koristiti za sufinanciranje nacionalnih mjera očuvanja radnih mjesta, kada ona budu na raspolaganju. Treba napomenuti i da se planiranih sto milijardi eura odnosi na cijelu EU te da u ovom programu nema unaprijed određenog iznosa za pojedinu zemlju članicu.

Izvor : Telegram.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij