hren
 

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) počeo je serološko testiranje koje bi trebalo dati dugoočekivani odgovor o raširenosti koronavirusa u našoj populaciji, odnosno koliki je postotak hrvatskih građana prokužen. Serološko testiranje obuhvaća 1100 uzoraka krvi građana koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo.

- Za sada smo u sklopu validacije testova uz uzorke seruma bolesnika s potvrđenom infekcijom Covid-19 testirali i 120 osoba iz opće populacije te zdravstvenih djelatnika testom ELISA. Na temelju tako malog broja ispitanika, prerano je govoriti o tome kolika je prokuženost populacije. Kao što je najavio ravnatelj HZJZ-a, dr. Krunoslav Capak, ovog će tjedna početi testiranje većeg broja ispitanika, čime će se steći bolji uvid u prokuženost naše populacije - rekla je Jutarnjem listu dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a.

- Test ELISA metoda je serološke dijagnostike kojom se u serumu bolesnika dokazuju pojedine klase protutijela, IgM, IgG i IgA. Ovisno o dokazanim protutijelima, možemo reći radi li se o akutnoj ili nedavnoj infekciji, odnosno ranijem kontaktu s virusom. Ako osoba ima protutijela za SARS-CoV-2, znači da je stekla imunitet, no o trajanju imuniteta ne znamo mnogo više jer se radi o novom virusu te je od njegove pojave prošlo premalo vremena da bi se moglo govoriti o dugotrajnosti imuniteta - dodala je dr. Vilibić-Čavlek.

Serološka testiranja provode se i u ostalim zemljama EU, a rezultati iz Češke i Slovenije pokazuju da je u tim zemljama virusom bilo zaraženo između dva i pet posto populacije. U slučaju da se slično pokaže i kod nas, to bi, prema procjenama, značilo da je najviše 125.000 hrvatskih građana prokuženo, što je svakako nedostatno za postizanje kolektivnog imuniteta (imunitet krda), koji je kod Covida-19 između 60 i 70 posto. Odnosno, da bi se koronavirus SARS-CoV-2 prestao širiti u nekoj populaciji, njezina prokuženost mora biti između 60 i 70 posto.

Serološko testiranje neki su svjetski političari nazvali “game-changingom” što će nam pomoći da se život vrati u normalu otkrivajući tko je sada imun na Covid-19. Deseci biotehnoloških tvrtki i istraživačkih laboratorija požurili su s razvojem testova, a vlade diljem svijeta kupile su milijune takvih setova u nadi da će moći donijeti odluke o vraćanju ljudi na posao. Primjerice, britanska je vlada krajem ožujka naručila 3,5 milijuna seroloških testova od nekoliko kompanija da bi se kasnije otkrile da nijedan od tih testova nije bio dovoljno pouzdan.

- Valjanost serološkog testa njegova je sposobnost da pravilno klasificira rezultate kao pozitivne odnosno negativne. Osjetljivost i specifičnost su mjere valjanosti testa. Osjetljivost testa je postotak pozitivnih rezultata koje on ispravno prepoznaje kao pozitivne, a specifičnost postotak negativnih rezultata koje test ispravno prepoznaje kao negativne - pojasnila je Jutarnjem listu dr. Vilibić-Čavlek. Naglašava da rezultati testa mogu biti i lažno pozitivni, što znači da osobe koje nisu bile u kontaktu s virusom test pogrešno klasificira kao pozitivne, odnosno lažno negativne, odnosno da ljude koji su bili u kontaktu s virusom i razvili protutijela pogrešno klasificira kao negativne.

- Test se smatra visoko pouzdanim kada je vrlo mali postotak lažnih reakcija. Radi dobivanja pouzdanih rezultata, u serološkoj dijagnostici virusnih infekcija, pa tako i Covida-19, početno testiranje provodi se testovima visoke osjetljivosti kako bismo izbjegli lažno negativne rezultate, a potom se potvrdno serološko testiranje provodi testom visoke specifičnosti kako bismo izbjegli lažno pozitivne rezultate - dodala je dr. Vilibić-Čavlek.

Zbog mogućih lažno pozitivnih i negativnih rezultata pri uvođenju novih seroloških testova potrebno je prethodno napraviti validaciju tj. provjeriti njihovu valjanost odnosno pouzdanost.

Izvor : N1


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij