hren
 

OTPORNOST NA PANDEMIJU
Otpornost zemalja na pandemiju novog koronavirusa ne ovisi samo o broju bolničkih kreveta i prohodima, već i o čimbenicima koji su pali u drugi plan, poput dostupnosti interneta ili ovisnosti pojedinih zemalja o turizmu kao što je slučaj s Hrvatskom, objavila je u srijedu UN-ova agencija

Globalno gospodarstvo se strmoglavljuje brzinom koja nije zabilježena od Drugog svjetskog rata jer su brojne zemlje, u nastojanju da obuzdaju virus kojim je do sada zaraženo oko tri milijuna ljudi, uvele stroge mjere karantene i obustavile gospodarske aktivnosti.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) napravio je analizu o tome u kojoj su mjeri zemlje ranjive na pandemiju virusa SARS-CoV-2 i došao do nekih iznenađujućih rezultata, kazao je glavni statističar agencije Milorad Kovačević.

Male otočne zemlje u razvoju, kao što su Jamajka ili Haiti, najviše su izložene riziku s ekonomskog stajališta jer ovise o novčanim doznakama, turizmu i pomoći, iako je od oboljenja Covid-19 u tim zemljama umrla tek šačica ljudi, navodi UNDP.

"To bi moglo uništiti razvojna postignuća ostvarena u posljednjih 30 godina", upozorio je Kovačević.

U analizi je neočekivano iskočila Hrvatska koja je, dodaje Kovačević, dobro pripremljena kada se gledaju zdravstvene i razvojne mjere.

"No, 20 posto BDP-a Hrvatske čini prihod od turizma, što znači da bi zbog zabrane putovanja i mjera izolacije ta zemlja mogla biti teško pogođena krizom izazvanom pandemijom", objasnio je Kovačević.

Vlade i središnje banke nastoje u borbi protiv recesije i nezaposlenosti izdvojiti novčana sredstva bez presedana, no zemlje u razvoju nemaju dovoljne 'vatrene moći' za financiranje zdravstvenog sustava i spašavanje gospodarstva.

To ne znači da će najsiromašnije zemlje najviše propatiti u ovoj krizi, navodi UNDP ukazujući da su od razine prihoda važniji obrazovni sustav, zdravstvo, socijalne usluge i pitanje nejednakosti.

Kovačević ističe da je povezanost jedan od najvažnijih čimbenika koji se zanemaruje u procjeni ranjivosti zemalja na trenutnu krizu jer "dostupnost internetu određuje da li će ljudi, koji trenutno ne idu na posao, moći nastaviti raditi od kuće i da li će se učenici i studenti nastaviti školovati".

"Digitalni jaz je ovog trenutka postao značajniji ili nego ikada prije", tvrdi Kovačević i dodaje da 6,5 milijardi ljudi ili 86 posto svjetskog stanovništva nema pristup pouzdanom širokopojasnom internetu.

Stručnjaci upozoravaju da je rok za ispunjavanje razvojnih ciljeva UN-a do 2030. upitan jer je pandemija već sada dobrano načela gospodarstva, javne financije se prazne, a međunarodna pomoć vene.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij