hren
 

Pandemija koronavirusa je uzdrmala svjetsku ekonomiju, a jedan od najviše pogođenih sektora je turizam, pa tako i nautički. Hrvatska je, poznato je, najveća charter destinacija na svijetu s preko 4.500 charter brodova od čega se više od 35 posto nalazi na vezovima unutar Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ).

Ova županija prednjači i u ukupnom broju dolazaka i noćenja u hrvatskoj nautici s preko 1, 5 milijuna noćenja u 2019. godini.

O problemima s kojima se brodari Splitsko-dalmatinske županije suočavaju zbog pandemije koronavirusa porazgovarali smo s voditeljicom Grupacije pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK – Županijske komore Split Sarom Douzzan Županović.

Koliko charter tvrtki posluje u Splitsko-dalmatinskoj županiji i koji je to udio u ukupnom turizmu županije?

– U Splitsko-dalmatinskoj županiji posluje preko 40 charter tvrtki koje ostvaruju ukupni udio noćenja i dolazaka od 43 posto, tako da smo županija s najvećim brojem dolazaka i noćenja u nautici. Smatram bitnim za napomenuti da je Hrvatska najveća charter destinacija na svijetu s najvećim brojem plovila (više od 4.500 charter brodova), a prema iskustvima naših gostiju i informacijama od strane specijaliziranih charter agenata i destinacija sa  najkvalitetnijom uslugom i najbolje održavanim plovilima na svijetu.

Koliko ima zaposlenih u nautičkom turizmu u SDŽ? Je li bilo otpuštanja?

– Podatak o ukupnom broju zaposlenih je jako teško dobiti s obzirom na to da neke tvrtke imaju sjedište u drugim županijama, a po nekoj procjeni radi se o preko 600 stalno zaposlenih te jako velikom broju sezonaca i kooperanata koji rade na održavanju, čišćenju i opremanju plovila. Charter tvrtke surađuju s jako velikim brojem vanjskih suradnika čije je poslovanje u potpunosti naslonjeno na charter, počevši od praonica rublja od kojih neke rade isključivo za chartere,  tvrtki koje se bave održavanjem brodskih sistema, popravcima jedara i tendi, brodske elektronike, servisa za čišćenje, prodajom nautičke opreme, atestima i održavanjem sigurnosne opreme, tvrtki koje pružaju IT usluge specijalizirane  isključivo za chartere te broje veliki broj dodatnih zaposlenika koji žive od chartera, a nisu direktno zaposleni u charter tvrtkama.

Za sada u charterima nije bilo velikih otpuštanja, većina djelatnika radi uz pomoć mjera vlade, ali s obzirom na to da charter tvrtke ne ostvaruju nikakav prihod, bilo je značajnog smanjanjena plaća. Uglavnom veće tvrtke su otpustile manji dio djelatnika, a većina charter tvrtki u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije otpustila niti jednog djelatnika.

Koliko dolazaka i noćenja je zabilježeno u 2019. godini? 

– Tijekom 2019. ostvareno je preko 3,5 mil. noćenja u nautičkom turizmu, od toga više od 1,5 mil. noćenja u Splitsko- dalmatinskoj županiji. Važno je napomenuti da nautički gosti ostvaruju duplo veću prosječnu dnevnu vanpansionsku potrošnju od ostalih gostiju.

Kakva je inače struktura gostiju? Koriste li domaći ljudi usluge charter turizma?

– Struktura gostiju je mješovita, a pretežno se radi o gostima iz Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Poljske, Skandinavije, Češke,  Mađarske, Slovenije, Italije, Francuske, SAD-a, Rusije. Većina charter tvrtki nema domaće goste ili čine 1-3 posto od ukupnog broja noćenja što je zanemarivo. Prosječnoj hrvatskoj obitelji je jedrenje nažalost preskupo, tako da ne možemo računati na to da će sezonu spasiti domaći gosti.

Kako se kriza uzrokovana pandemijom odražava na charter turizam? Otkazuju li se rezervacije? Kako stojite sa sezonom i postsezonom?

– Cjelokupni turizam je izuzetno pogođen krizom i pandemijom, pa tako i charter. Charter tvrtke su ostale u potpunosti zatečene s razvojem događaja koje nitko nije mogao predvidjeti i to u momentu kada su se značajna sredstva uložila u zimska održavanja plovila, nabavku nove opreme, a većina skupljih zahvata na plovilima su odrađena. U jeku pandemije vrše se isporuke novih plovila i opreme s obzirom da je većina plovila naručena još prošle godine, od veljače do travnja.

Sve rezervacije za predsezonu su otkazane, a klijenti iz udaljenijih zemalja otkazuju i chartere za srpanj i kolovoz. Jedan dio rezervacija je prebačen za eventualnu postsezonu koja je također neizvjesna ili sezonu 2021. Charter tvrtke su suočene sa svakodnevnim otkazivanjima i pritiskom od strane djela klijenata da se izvrši povrat uplaćenog avansa. Kod većine tvrtki veći dio rezervacija je uspješno prebačen za kasnije termine.

Većina charter tvrtki uopće nema upita za sezonu/postsezonu, a nijedna tvrtka nije ostvarila rezervaciju već više od mjesec dana.

Da približimo čitateljima, kakve troškove vlasnici nautičkih tvrtki i plovila plaćaju dok čekaju da ova situacija završi? Je li bilo značajnije prodaje plovila i gašenja tvrtki zbog nemogućnosti održavanja hladnog pogona?

– Charter tvrtke imaju izuzetno velike troškove hladnog pogona i pripreme plovila za sezonu. Najveći trošak od svih je trošak godišnjeg veza u marinama. Unatoč tome što su za leasinge odobreni moratoriji, za svako plovilo se plaćaju kamate, police osiguranja, a uz to postoje ostali troškovi koji su neizbježni i za vrijeme mirovanja poput troškova računovodstva, održavanja web stranica, programa za rezervacije, režijski troškovi, i ostalo što predstavlja nemali iznos, pogotovo uz činjenicu da nema prihoda.

Tražeći izlaz iz problema u kojem su se našle, charter tvrtke okupljene kroz Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter Hrvatske gospodarske komore i, u našem slučaju, Županijske komore Split te unutar pojedinih marina, su uputile dopise marinama tražeći prije svega solidarnost u jako teškoj situaciji i pomoć u vidu smanjenja cijena, mogućnost plaćanja veza u mjesečnim ratama, plaćanje nižih iznosa za vrijeme korona krize, a viših nakon stabilizacije situacije. Naime, trošak veza se u većini marina plaća 1. travnja i to kvartalno ili 50 posto godišnje cijene koja je u prosjeku 10.000 EUR s uključenim PDV-om po plovilu. Charter tvrtke su tražile od marina ukidanje dodatka na charter – koji uglavnom iznosi oko 20 posto te se plaća isključivo radi povećane potrošnje struje i vode za charter plovila. Po našem mišljenju nije logično da plaćamo dodatak za charter kad chartera nema. S obzirom da smo do sada prihvaćali višekratna poskupljenja marina i bili dobri platiše, očekujemo solidarnost od naših partnera (marina) u ovoj iznimno teškoj situaciji.

Uprava ACI marina je nakon dopisa charteraša uvažila molbu te ukinula dodatak na charter i otpisala zakupe poslovnih prostora, što pozdravljamo. Neke privatne marine su također ukinule dodatak za charter i omogućile plaćanje na 12 rata. Nažalost, neke od marina još uvijek očito nisu svjesne težine situacije, niti činjenice da će zajedno sa charterima upasti u “spiralu nelikvidnosti” te odbijaju prilagoditi svoje uvjete poslovanja novonastaloj situaciji. Za njih ne možemo ni u kom slučaju reći da se ponašaju partnerski.

Ovim putem pozivam i marine na dodatno razumijevanje i solidarnost u krizi prema charterima, te sve one koji nisu do sada ukinuli tzv. charter dodatak i omogućili plaćanje u 12 rata, da se ponašaju partnerski za vrijeme krize.

Koliko znam za sada nije bilo gašenja tvrtki i nadam se da ni neće biti, ali bilo je prodaje plovila, što nikako nije dobro jer su nama plovila osnovna sredstva za rad, a ne luksuz.

Marina, Trogir

Jeste li zadovoljni mjerama Vlade?

– Pozdravljamo mjere vlade za očuvanje radnih mjesta. Smatramo da je to izuzetno važna mjera za radnike. Izuzetno smo zadovoljni brzinom kojom su zahtjevi obrađeni. Smatram da bi za nautički turizam mjere za očuvanje radnih mjesta trebale trajati minimalno do kraja godine s obzirom na ostale velike troškove, a izostanak prihoda, a sve kako bi se očuvala radna mjesta u nautici.

Obzirom da turizam uprihoduje više od 20 posto BDP-a, hrvatska Vlada treba hitno uložiti napor da iznađe dodatne mjere za spas nautičkog turizma koji je izuzetno pogođen i osim općih mjera za spas radnih mjesta, nisu donesene značajnije mjere koje bi doprinijele očuvanju charter tvrtki. S obzirom na to da su kampovi i hoteli oslobođeni plaćanja koncesije, smatram da bi hitno trebalo isto napraviti i za marine, kako bi se smanjila cijena godišnjeg veza za chartere. Ili, iznaći nekakav dodatan model za subvenciju troška veza, a sve kako bi se očuvali i charteri i marine.

Nadalje iako su moratoriji leasing ugovora znatno olakšanje nisu zanemarive kamate koje se plaćaju za vrijeme samog moratorija, tako da bi subvencioniranje kamate na moratorij bila znatna pomoć charter tvrtkama.

Još od samog početka ove situacije smo u stalnom kontaktu i aktivno surađujemo s HGK – Županijskom komorom Split te smo predlagali, a to i dalje radimo, sve one potrebne mjere i korake koji nama znače opstanak. Na tu temu smo također održali i online sjednicu naše Grupacije.

Čeka li nautički turzam brz oporavak nakon okončanja pandemije?

– Jako je teško prognozirati bilo što u ovoj situaciji kad nitko ne može predvidjeti kako će se situacija razvijati i kada će pandemija okončati. Kao i nakon svake krize, turizam je uvijek prvi na udaru. Ako su naši klijenti smanjili svoje prihode, logično je da će se prvo odreći godišnjih odmora, tako da i ukidanje mjera ne znači povratak na staro. Svakako nas čeka jedan jako izazovan period.

Svi mi koji živimo od turizma se nadamo da ćemo bar imati dio sezone kako bi mogli podmiriti dio osnovnih troškova, jer nijedna charter tvrtka ne može podnijeti teret troškova dvije zime. Svakako nema govora o brzom oporavku, te nas čeka zahtjevna godina i nakon pandemije.

Pozitivno je što dio gostiju drži svoje rezervacije te čekaju okončanje pandemije kako bi mogli jedriti. Jedrilica je ipak najbolje mjesto za socijalno distanciranje, a hrvatski Jadran je jedan od najljepših i najraznolikijih akvatorija za jedrenje. Nadam se da će se u bliskoj budućnosti uspostaviti redovne avionske linije, jer gosti koji dolaze tijekom srpnja i kolovoza su pretežito avionski gosti.

Ima li charter potencijal da se razvija u nekom dodatnom smjeru?

– Charter je već sada na jako visokoj razini usluge, a uz klasični charter nudi se i cabin charter, tematska putovanja, škole jedrenja, treninzi, sve smjerove smo već razvili i napravili jedan jako ozbiljan posao. Potrebno je razvijati produženje sezone – uvođenjem dodatnih direktnih letova za Split te produženjem sezone za marine (na primjer, ACI marina u Palmižani zatvara sredinom 10 mjeseca) uz povoljnije izvansezonske cijene tranzitnih vezova. Naši gosti bi možda i jedrili početkom studenog, ali ih odbijaju zatvorene pumpe, marine i restorani.

I tijekom posljednje sezone često se naglašavao problem ‘crnog nautičkog turizma’. Kako se s tim borite i može li se taj problem u potpunosti iskorijeniti?

– Problem crnog chartera je nešto na što, posebno kroz rad naše Grupacije, upozoravamo već duže vrijeme i na tu temu održavamo sjednice i radne sastanke s mjerodavnim institucijama. Osobito u vrijeme pripreme sezone. Taj problem se možda ne može u potpunosti iskorijeniti, ali se može smanjiti boljim kontrolama i obaveznom prijavom privatne plovidbe kroz aplikacije prijave boravka.

Što je s vezanjem charter brodova u sportskim lučicama?

– Plovila vezana u sportskim lučicama predstavljaju nelojalnu konkurenciju charter tvrtkama koje posluju po propisima i imaju znatno veće troškove priveza plovila. Svakako postoji način da se uvedu veće kontrole i to putem aplikacije za izradu crew lista e-crew, gdje bi se trebao uspostaviti način provjere udovoljavaju li prijavljene chater tvrtke Pravilniku o obavljanju charter djelatnosti te iste diskvalificirati, odnosno isključiti iz sustava dok ne prilagode poslovanje Pravilniku.

Izvor: Dalmacijadanas.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij