hren
 

MINISTAR TURIZMA
Gosti će prije svega gledati na sigurnost, izoliranost, kvalitetu. Vrlo će bitan biti pristup čišćenju i dezinfekciji, morat ćemo dati dodatnu sigurnost gostu da je dezinfekcija napravljena sukladno nalozima epidemiologa. Taj kartončić će biti u apartmanu i na njemu ćemo potpisom garantirati da je sve odrađeno kako treba

S koronavirusom trenutno sve počinje i završava. Turizam se prvi našao na udaru ove nezapamćene krize koja je pogodila sve njegove segmente. Trenutno je osnovni cilj svih opstati i preživjeti ovu godinu. Hoće li biti turističke aktivnosti ili ne, trenutno se nitko ne usudi prognozirati, svi se nadaju da će se uloviti barem nešto, a u najavi su i neke mjere i upute što će se i kako morati poštovati kad i ako dođe do ponovnog pokretanja poslovne aktivnosti. Pri tome, očekivanja su prije svega na domaćim gostima. O tome što hrvatski turizam može eventualno očekivati od ove godine, s kojim mjerama se pokušava spasiti sektor i što će biti hrvatske prednosti u vraćanju gostiju, razgovarali smo s ministrom turizma Garijem Cappellijem.

Kad, odnosno ako se mjere popuste, na koji način će se pokretati poslovna aktivnost?

- U nadolazećem tjednu znat ćemo po sektorima što se prvo može pokrenuti i na koji način. U ovom trenutku smatramo da se prvi turistički promet može pokrenuti u segmentima koji su ustvari izoliraniji, a to su, primjerice, kuće za odmor, dakle, privatni smještaj, potom smještaj u manjim sredinama ili van većih i urbanih destinacija, kao i nautika koja ima itekako mogućnost da uz korektne cijene može omogućiti da se nešto odradi. Tu su, recimo, i kampovi... Dakle, sve ono što je bliže prirodi, što ipak omogućava određenu socijalnu distancu i smanjenje kontakata s drugim ljudima. Ipak, osnovni preduvjet nam je otvaranje unutarnjeg prometa i pitanje granica, posebno prema nama bitnim autodestinacijama. U konačnici, mi i dalje imamo objekte koji rade poput nekih hotela.

Uz ostalo ćemo dati prijedlog i za hotele u kojima bi za goste bile otvorene svaka treća ili četvrta soba. S time da bi nakon odlaska gostiju one ostajale nekoliko dana prazne kako bi ih se dovoljno dobro, sukladno preporukama epidemiologa očistilo i dezinficiralo. U to vrijeme koristio bi se dio soba koje su dotad bile prazne, dakle, u svakom trenutku bi na raspolaganju bila trećina ili četvrtina kapaciteta. Uglavnom, morat će se puno raditi na sigurnosti. Jedan od naših prijedloga će biti i da se među prvima otvore turističke agencije u kojima sigurno neće biti navale i ne vidim problem da bi turisti jedan po jedan mogli ulaziti u njihov prostor. Ili u turističke zajednice. Također, moramo biti svjesni da, kada se stvari pokrenu, u restoranu neće za stolom moći biti pet ljudi, već dvoje, da neće biti svaki stol na raspolaganju, već svaki drugi ili treći. To su sve prijedlozi koje sada stavljamo na papir i u kratko vrijeme sjedamo s epidemiolozima kako bismo vidjeli što se i kako može napraviti. Realnost je da će biti dobro da bilo što pokrenemo. Ali vidim da je struka na to pozitivno reagirala i želi razgovarati da se barem nešto pokuša odraditi. U tom smislu ćemo u roku nekoliko dana prema Vladi poslati naš prijedlog.

Reprogram Cro kartice

Radili ste analize vezano za pad prometa od 60, potom 75 i u najgorem slučaju većem od 90 posto. Iako je trenutno bilo što prognozirati kao gledati u kristalnu kuglu, što su Vaša eventualna očekivanja?

- Držimo se da je trenutno možda najrealniji pad od 75 posto. Dakle, da bismo mogli ostvariti 25 posto ili manje lanjskih aktivnosti. Nisam zloslutan, ali kao što je premijer rekao, želimo vrlo jasno i otvoreno nastupati. Prema tome, vrlo otvoreno, ako i očekujem poslovnu aktivnost, onda je očekujem tek nakon 1. kolovoza, i to prvenstveno na domaćem tržištu, a bit će dobro ako bude uopće stranih gostiju. Svakako najviše interesa imat će strani vlasnici kuća i plovila na Jadranu, da li su to Austrijanci, Slovenci, Nijemci, Mađari ili Česi. Oni će se prvi gledati »probiti« nekako do Hrvatske. Informacije s terena, konkretno iz marina, kazuju da su strani vlasnici davali naloge da im brodove izvuku van i pripreme za plovidbu kao da će doći na Jadran. A možda se nešto pozitivno može odraditi i kod čarteraša. Naime, gost s automobilom dođe direktno u marinu, na brod, i ne mora uopće više ući ni u jednu marinu. Ali sve to jasno, ovisi i o drugim zemljama i njihovim pravilima o izlaska iz zemlje, povratku u zemlju i slično. Na to ne možemo utjecati, ne gajim tu neke iluzije.

Ovih dana govorili ste kako se ustvari ove godine ipak najviše očekuje od domaćih gostiju, jasno, ako se dozvoli kretanje ljudi.

- Kod domaćih gostiju smo u 2019. imali oko 2,2 milijuna dolazaka u komercijalnom smještaju i iz ovih podataka se vidi da je postotak udjela domaćih gostiju ipak bio nezanemariv, oko 12 posto. Ako govorimo o turističkim noćenjima, govorimo o nekih 7,3 milijuna komercijalnih noćenja domaćih gostiju. Jasno, u kampovima ih je, primjerice, bilo malo, oko četiri posto, dok ih je najviše zabilježeno u obiteljskom smještaju.

Koje mjere pripremate za domaće goste? Spominje se reprogram Cro kartice?

- Kroz Cro karticu, koja je nešto što smo već u prijašnjim okolnostima pripremili, a sada ćemo je reprogramirati, pokušat ćemo pomoći domaćem tržištu. Dakle, kartica je već gotovo spremna kako bi, recimo od srpnja mogla biti u upotrebi. Naime, realno teško je da će prije toga išta krenuti, mnogo je realnije govoriti o kolovozu i rujnu što se tiče domaćih gostiju. No, kartica će u svakom slučaju biti spremna. Reprogramirat ćemo je, tako da će je biti moguće koristiti u restoranima, hotelima, privatnom smještaju, kao i agencijama. Dakle, i agencije će moći raditi određene programe, jasno za Hrvatsku. Cro karticu će biti moguće koristiti izričito za plaćanje u Hrvatskoj, a ne za plaćanje aranžmana za inozemstvo.

Kada govorimo o mjerama, koliko je rasterećenje sektora turizma kroz dva kruga mjera pomoći gospodarstvu koje je donijela Vlada?

- Teško je reći koliki dio otpada na sam turizam s obzirom na to da se radi o horizontalnim mjerama koje obuhvaćaju i druge djelatnosti. Ako uzmemo primjerice mjeru Stalni sezonac, koja će dalje ići 3 plus 3 mjeseca, govorimo oko 11 milijuna kuna za samo mjesec dana. Dakle, svi koji su trebali početi raditi 1. travnja jer im je isteklo 6 mjeseci na Zavodu, dobivaju još tri mjeseca to pravo, pa onda vjerojatno, ako bude potrebno, i još tri mjeseca. Bilo je puno pitanja oko mjera za očuvanje radnih mjesta. Svi oni poslodavci koji su dali otkaze stalnozaposlenima, pa kad su vidjeli da je mjera od četiri tisuće kuna plus rasterećenje davanja na plaću, jako dobra, tražili su da li mogu te ljude vratiti u radni odnos. Rekli smo da mogu, s time da ljudi moraju dobiti ugovore za stalno. Dakle, omogućili smo im da vrate ljude što je posebno važno. Inače, praktički cijeli turizam je pod mjerama za očuvanje radnih mjesta jer je jednostavno pad veći od 50 posto. To je jedna mjera koja je najviše napravila za spas turizma jer ne samo da nema prometa, već imamo i zabranu rada. Od mjera, tu su još i odgoda isplata stipendija za učenike i studente za tvrtke. Mi, naime, i dalje isplaćujemo naš dio, ali hotelijeri sada ne moraju. Potom mjere oko koncesije na turističko zemljište u kampovima i druge.

Turističko zemljište

Uskoro u drugo čitanje u Saboru ide novi Zakon koji definira pitanje turističkog zemljišta, a koji struka ocjenjuje puno boljim u odnosu na dosadašnji. Što on donosi?

- Ovaj je Zakon jedan od najvažnijih temelja za buduće investicije. Da nema situacije s koronom, ovo bi u ovom trenutku sigurno bila najvažnija stvar za turizam s obzirom na to da rješava pitanje turističkog zemljišta koje nitko već desetljećima nije uspio riješiti. Procjena je da s rješavanjem ovog pitanja otvaramo mogućnost za tri do pet milijardi kuna investicija. Nitko nije vjerovao da ćemo uspjeti i da će Zakon biti izglasan do svibnja.

U resornim udrugama, međutim, ukazali su da se pitanje cijene zakupa definira posebnom uredbom. Zašto se išlo na to rješenje s obzirom na to da cijena zakupa ostaje nepoznanica?

- Da smo imali sada u ovoj situaciji pandemije izglasan zakon i da je u njemu bila definirana cijena od, recimo 15 kuna po kvadratu, što bi hotelijeri napravili? Došli bi sa zahtjevom za odgodom ili otpisom, i mi bi morali cijelu proceduru Zakona prolaziti ponovno. Dakle, čekali bi sigurno mjesec do dva da tu mjeru sprovedemo kroz sve institucije. A kod uredbe je možemo provesti u roku od nekoliko dana. Oni će, ustvari, sada dobiti određeni rok da sve pripreme, da se potpiše ugovor i kod potpisivanja ugovora imati sve definirano. Mislim da je svima u interesu da se pitanje turističkog zemljišta kvalitetno riješi.

U sektoru ukazuju i na koeficijent ekonomske isplativosti po kojem će neki kampovi turističko zemljište plaćati manje. Što se time dobiva?

- Uzmimo za primjer da kampist putuje u neki kamp u Dubrovniku. On će potrošiti jedan dan boravka u Istri ili na Kvarneru i sam put će ga koštati više nego da ostane na sjevernom Jadranu. Istra ima 70 posto kampova, no to ne znači da ne možemo pomoći razvoj kamping ponude na jugu. Smanjit ćemo davanja i kampovima na otocima što je, po meni, realno s obzirom na to koliko više troškova kampist ima samo da prijeđe na otok. Te neke okolnosti smo pokušali ujednačiti, no evo, vrlo brzo će biti prilike u Hrvatskom saboru na čitanju da se neke stvari i promijene. No, mislim da je i nakon prvog čitanja postignut konsenzus te da smo uspjeli postići ravnotežu. I ponavljam, nitko dosad nije uspio riješiti pitanje suvlasničke zajednice, kao ni to da nitko nije godinama plaćao ništa, kao i da, ako se i investiralo, nije se znalo u što se investira s obzirom na to da zemljište nije bilo od kampa.

Što je s kreditiranjem putem HBOR-a? Koliko je sredstava na raspolaganju za kreditiranje, kako i tko može do tih sredstava?

- To je mjera koju provodimo upravo kroz Ministarstvo turizma. Imali smo određena sredstva koja smo dosad plasirali kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva (KTG), za koji smo svake godine raspisivali natječaj. Ove godine je za tu namjenu osigurano 26 milijuna kuna koje ćemo ovog puta uplatiti HBOR-u i tako praktički subvencionirati cjelokupnu kamatu na kredite. Krediti koje ćemo podijeliti su u visini 600 milijuna kuna beskamatno do tri godine. A ako netko ne stigne vratiti glavnicu u te tri godine, ima pravo još dvije godine produžiti uz minimalnu kamatu od 1 do 1,5 posto.

Tko će moći koristiti te kredite?

- Malo i srednje poduzetništvo. Dakle, primjerice jedan mali obiteljski hotel može tako doći do obrtnih sredstava za likvidnost kada nakon nekoliko mjeseci bez prihoda krene ponovno raditi, a nema sredstava za nabavu namirnica i općenito opskrbu te plaćanje nekih obaveza. Što se tiče korisnika, gledali smo obuhvatiti ove, recimo to tako, srednje poduzetnike. Naime, HAMAG-Bicro daje manje kredite, do 25.000 eura, tako da smo mi gledali da iznos ovih kredita bude od 100.000 eura pa na više. Tako smo pokrili i ove veće iznose. Mali hoteli su nam, naime, uvijek bili u nekom procijepu. Ovim kreditima smo htjeli spasiti taj dio malih hotela, naime, hotelijeri su ranije uzimali kredite po tadašnjim uvjetima, uz relativno visoke kamate i sada su u problemu jer ih nisu vratili, a nemaju prometa te im dajemo priliku da prežive. A naravno da ćemo razgovarati i o tim starim kreditima, da li se može bilo što reprogramirati.

Kada bi ta sredstva mogla biti na raspolaganju?

- Zahtjeve ćemo primati sigurno do kraja mjeseca, a ako budu kvalitetni, neki će već do tog roka moći dobiti i sredstva.

Očuvati »staklene noge«

Iznajmljivači kao fizičke osobe, i s obzirom na iznos kredita, ne ulaze u ovaj aranžman?

- Privatni iznajmljivači se mogu javljati na vrlo kvalitetne druge kreditne linije. Na kraju krajeva, i kredit o rekategorizaciji koji smo dogovarali s bankama također subvencioniramo. S time da smo rekategorizaciju odgodili za godinu dana. Iznajmljivačima smo boravišnu pristojbu otpisali za šest mjeseci, dali odgodu plaćanja članarine, a ne otpis, jer ona ulazi u Opći porezni zakon i ona će biti tema razgovora kada se bude razgovaralo o parafiskalnim nametima. Potom je paušalni porez na dohodak za drugi kvartal otpisan, a za prvi kvartal se moralo zatražiti odgodu završno do 30. ožujka.

Znači ipak su zakasnili oni koji su odgodu zatražili 31. ožujka?

- Zakasnili su. Znam da je u nekim Poreznim upravama na terenu tumačenje bilo drukčije, ali posljednji dan za prijavu je bio 30. ožujka. Inače, što se tiče mjera, vidjet ćemo kako će se situacija dalje razvijati i sukladno tome, ako bude potrebe, dalje reagirati.

Mnogi će reći da je obiteljski smještaj možda i najranjiviji u ovoj situaciji. Iako je teško bilo što prognozirati, što očekujete, kako će se ovaj segment održati?

- Po meni su privatni smještaj, nautika i kampovi nešto što bi se prvo trebalo pokrenuti. Gosti će kada se odluče na dolazak, prije svega gledati na sigurnost, izoliranost, kvalitetu. I stranci koji će dolaziti, odnosno ako budu dolazili s obzirom na zabrane prelaska granica, prvenstveno će tražiti sigurnost. Dakle, vrlo će bitan biti pristup održavanju, odnosno čišćenju i dezinfekciji, morat ćemo dati dodatnu sigurnost gostu da je taj apartman ili ta kuća za odmor pripremljena sukladno nalozima epidemiologa. Morat će imati dodatnu karticu, odnosno oznaku, kartončić na dva ili tri jezika da je dezinfekcija zbilja napravljena prema naputku stručnih službi. Taj kartončić će biti u apartmanu i na njemu ćemo potpisom garantirati da je sve odrađeno kako treba.

U konačnici, što bi poručili turističkim djelatnicima u ovim nezapamćenim okolnostima?

- Da smo i javni i privatni sektor na istoj valnoj duljini. Nama je sada prvenstveno bio cilj sačuvati te »staklene noge«. Sve je za sada na »staklenim nogama«, ali cilj nam je barem to očuvati, da sustav preživi i da sa svim mjerama pokušamo doći do travnja ili svibnja iduće godine. Sve ovo što će se u međuvremenu eventualno događati jest nagrada strpljenju, upornosti i kvaliteti i svemu onome što ćemo napraviti u turizmu da dočekamo iduću godinu. I kažem, glave skupa, i javni i privatni sektor. Drago mi je da su i sve resorne udruge prepoznale da smo napravili maksimalno što u datom trenutku možemo. Još postoji prostora u nautici, raspravlja se, recimo o mjeri vezano za koncesije na pomorskom dobru. Ako nađemo soluciju da se jednim dijelom obveza oprosti, onda čarteraši plaćaju manje koncesije i imali bi dodatnu korist koja će im dobro doći. Dakle, i dalje raspravljamo o svemu onome što možda još nismo razradili i obuhvatili mjerama u ove dvije faze. Jasno do jedne granice da ne dovedemo proračun u pitanje.

Koliko ustvari još ima prostora za daljnja rasterećenja?

- Ni bogatije zemlje od nas nisu imale ovakve mjere. Ne možemo se, jasno, uspoređivati s velesilama poput Njemačke, ali u mnogim mjerama smo došli vrlo blizu. A raspravlja se i dalje o ukidanju nekih parafiskalnih nameta i slično. Mogu dodati i da se upravo sada vidi koliko je ustvari značila stabilizacija javnih financija. To što smo vodili odgovornu i kvalitetnu fiskalnu i monetarnu politiku, dalo nam je mogućnost da donesemo sve ove mjere. A da smo sada u eurozoni, mogli bismo ih još bolje potkrijepiti. Dakle, strpljenja i zdravlje na prvom mjestu. U konačnici, zdravstvena politika Hrvatske je već na međunarodnoj razini prepoznata kao jedna od najrigidnijih i najrestriktivnijih u ovoj situaciji. Isto tako, i u svim TOMAS istraživanjima stavova naših gostiju uvijek su priroda i sigurnost isticani kao naše prednosti.

I u ovom slučaju će potencijalni gosti Hrvatsku prepoznati kao sigurnu zemlju jer smo od svih zemalja Europske unije najozbiljnije pristupili sigurnosti i očuvanju zdravlja kako naših ljudi, tako i stranaca koji su se ovdje zatekli u vrijeme pandemije. Na kraju krajeva, još uvijek imamo stranaca koji žive ovdje u svojim kućama, umjesto u svojim zemljama, jer se ovdje osjećaju sigurnijima. To će sada biti naša prednost, sigurnost javnog zdravstvenog sustava koji se dokazao u ovoj situaciji. Uz, primjerice, činjenicu da smo autodestinacija.

Kriza će vjerojatno ugasiti dio malih TZ-a

Na čemu se trenutno radi u Hrvatskoj turističkoj zajednici?

- Imamo plan koji smo dogovorili i na sjednici Vijeća HTZ-a, a to je da se napravi kompletan reprogram, odnosno restart proračuna Glavnog ureda, a ista preporuka će ići i prema regionalnim i lokalnim turističkim zajednicama. Što se tiče terena, riječ je o preporuci, obzirom da mi nismo osnivači nižih razina u sustavu već su to županije i jedinice lokalne samouprave. A sam Glavni ured ima zadatak da u roku od desetak narednih dana pripremi prijedlog marketinga ako se dogodi da, primjerice Austrija, Njemačka ili neka druga zemlja otvori granice. Kada će to biti, u to ne ulazim, međutim, da u tom slučaju već imamo spreman marketinški plan za to tržište. To isto radimo i za domaće tržište.

HTZ će, također, morati napraviti analize s koliko sredstava uopće raspolaže i što možemo napraviti da sustav održimo. Išli smo na trideset posto smanjenja plaće i ta preporuka je i za cijeli sustav. Jesu li neke lokalne ili regionalne turističke zajednice smanjivale plaće? - Neke jesu. Naša je preporuka bila da se ide na smanjenje troškova i reprogram te da budu spremni ako bude trebalo odraditi potrebne aktivnosti. S tim da smo im omogućili i da se mogu zadužiti tako da sredstva dobiju gotovo pa beskamatno te da kada zatreba mogu pokrenuti sustav i prihvatiti bar minimum gostiju. Ako puštamo u promet za goste kuće za odmor, onda će morati proraditi i turističke zajednice i agencije. Hoće li ova kriza pokazati ili dokazati da turističkih zajednica ima previše?

Uostalom i posljednjim Zakonom o TZ-ima ste ih poticali na udruživanje. - Kad smo krenuli s novim zakonskim rješenjem, naišli smo na strašan otpor, komentari su bili kako svi imaju dovoljno i mogu sami, kakva spajanja... Iako se pokazalo, kao i kod JLS-a, spajanjem i udruživanjem dobiju više sredstava od EU fondova i slično. Sad će se vidjeti da smo bili korak naprijed što se tiče udruživanja TZ-a te da će se mnogi zajednički spasiti, a ako inzistiraju na samostalnosti, vjerojatno će se dio njih i ugasiti. To je u ovim okolnostima i za očekivati. - To će biti slučaj najvjerojatnije s lokalnim TZ-ima koji pokrivaju dio općine ili grada. Predsjednik TZ-a, dakle, gradonačelnik ili župan tako može donijeti odluku kako se takva TZ više neće sufinancirati i dolazi do zatvaranja. Primjera radi, u Gorskom kotaru smo željeli da se udružuju, jer je i ova kriza pokazala da pojedinačno teško mogu opstati.

Turizam nije »nužno zlo«

Buking je kompletno stao, jeste li i dalje u komunikaciji s partnerima u inozemstvu?

- Svakako, preko naših 17 predstavništava HTZ-a, kontinuirano smo u kontaktu s partnerima kao i, primjerice, sa Svjetskom turističkom organizacijom čije procjene pratimo. Oni također stalno upozoravaju kako je globalno turizam bio prvi na udaru i najviše nastradao i da o tome valja voditi računa. Te da ga se treba sagledavati drugačije nego dosad, da ne kažem da ga se sagledavalo kao »nužno zlo«. Sada kada su krenula otpuštanja i kada se vidi da je turizam na razini EU nosio 12 posto BDP-a, a ne 4 do 5 posto, jasno je da se radi o itekako značajnom dijelu gospodarstva. Jedna Španjolska na kraju krajeva praktički 12 posto BDP-a ima od turizma, Francuska 7,5 posto, Portugal 8 posto... Sve te zemlje imaju i 10 do 12 posto zaposlenih upravo u turizmu. To su ogromne brojke. Već se računa kako je gubitak za prvih pet, šest mjeseci oko 500 milijardi dolara, ako neće biti i veći.

Izvor : Novilist.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij