hren
 

OČEKUJE SE NAJGORE
U nekim udrugama za pomoć žrtvama bilježe manje poziva.No, to je zbog toga što je zlostavljač neprestano u blizini

U okolnostima izoliranosti i zatvaranja u vlastita četiri zida, bilježi se globalni trend porasta obiteljskog nasilja. Francuska je objavila podatak kako je broj prijava obiteljskog nasilja porastao za 30 posto uslijed epidemije virusa.

U Kineskoj provinciji Hubei broj prijava obiteljskog nasilja se utrostručio tijekom trajanja mjera samoizolacije. Gotovo da nema zemlje u svijetu koja ne bilježi porast obiteljskog nasilja usred ove krizne situacije.

Upravo se čita borba protiv koronavirusa Analiziramo u čemu su pogriješili: Zašto u Italiji i Španjolskoj od korone umire čak 10% zaraženih? dobro je znati Najpoznatiji matematičar Toni Milun za Direkt: Evo što je eksponencijalni, a što linearni rast tvrtka iz Međimurja već ih izvozi U hrvatskim kabinama za samoizolaciju: Imaju i beskontaktni sustav za hranu i lijekove

I dok naša policija "ne bilježi odstupanja", odnosno niti porast niti smanjenje prijava obiteljskog nasilja u proteklih mjesec dana, stručnjaci iz udruga za pomoć žrtvama, imaju drugačija iskustva.

Udruga B.a.B.e.: "Žrtve su dodatno izložene nasilju"

Iz Udruge B.a.B.e. poručuju kako u uvjetima ekonomske neizvjesnosti i socijalne nestabilnosti, kao što je i slučaj kod trenutne pandemije i restrikcija koje je prate, dolazi do povećanja obiteljskog nasilja.

"Psihološko savjetovalište udruge B.a.b.e. zaprimilo je povećan broj poziva u vezi obiteljskog nasilja. U vremenskom periodu od dva tjedna zabilježen je porast od 25 posto razgovora povezanih s nekim oblikom obiteljskog nasilja: psihičko, fizičko, seksualno i ekonomsko. Stranke iskazuju o raznim psihičkim i fizičkim smetnjama koji se javljaju zbog izloženosti nasilju, a koje su dodatno izražene za vrijeme samoizolacije. Najučestalije psihičke smetnje su visoka razina anksioznosti, razne smetnje iz depresivne problematike, tjeskoba te iskazuju o osjećajima bespomoćnosti, straha, ljutnje i tuge.

Strankama je sada potrebno vrijeme i podrška kako bi se čim bolje prilagodili na novu situaciju i ublažili psihičke smetnje. Nekim strankama je potrebno osnaživanje u smjeru prijave nasilja, dok druge stranke traže savjete kako ostati u odnosu i smanjiti psihičke posljedice. Osobe koje zovu su najčešće majke maloljetne djece koje se teško nose za svojom izloženosti i izloženosti djece nasilju. U situaciji razvedenih roditelja, od kojih je bivši partner ujedno i nasilan, stranke iskazuju intenzivan osjećaj tjeskobe i anksioznosti, u slučaju otežanog viđanja i komuniciranja s djecom", kazala je za Vijesti.hr, Svjetlana Knežević iz Udruge B.a.B.e. .

Zbog predloženih mjera ljudi sve više ostaju kod kuće zbog vlastite i tuđe sigurnosti.

"U slučaju obiteljskog nasilja govorimo o situaciji povećane nesigurnosti za osobu koja trpi obiteljsko nasilje. Žrtve, koje su najčešće žene i djeca, prisiljene su biti doma ili u bliskoj prisutnosti nasilnika. U izolaciji, pa tako i u slučaju samoizolacije, žrtve su dodatno izložene nasilju, jer im je otežan pronalazak odgovarajuće podrške. U slučaju obiteljskog nasilja uvijek je riječ o uspostavi kontrole i moći od strane nasilnika prema žrtvi, a u situaciji prisilnog boravka kod kuće i smanjene mogućnosti kretanja, povećava se mogućnost nametnutih ograničenja za žrtvu", pojasnila je.

Udruga pruža besplatnu pravnu i psihološku pomoć, a stručnjakinje, pravnice i psihologinje, svakodnevno pomažu ženama i muškarcima bez obzira na situaciju vezanu uz koronavirus i restrikcije. Komunikacija se odvija telefonom, e-mailom i videolinkom.

"Od kada traje ova situacija, možemo reći da u prosjeku pružamo nešto više od 50-ak pravnih savjeta tjedno, dok smo u komunikaciji s mnogo većim brojem građana koji nam se obrate radi potrebe za informacijama različitog tipa koje ne bismo mogle svrstati pod pravno savjetovanje. Osim potrebe za savjetovanjem vezanim uz obiteljsko nasilje, u posljednja dva tjedna raste potreba za pravnim informacijama koje se odnose na ostvarivanje roditeljskog prava na viđanje djece, kako ostvariti pravo na viđanje djece dok traju restrikcije uvjetovane koronavirusom. Roditelji koji ne žive u istim gradovima pitaju se kako ishoditi propusnice i kako osigurati da na siguran način viđaju vlastitu djecu, kod koga dijete ostaje tijekom samoizolacije ako roditelji imaju podijeljeno skrbništvo, i slično", kaže Knežević.

Zaklada SOLIDARNA: "Sada susjedi igraju veliku ulogu"

Ivan Blažević iz Zaklade SOLIDARNA upozorava kako je vrlo izvjesno da će se situacija i pogoršati što samoizolacija bude duže trajala.

"Zbog karantene će mnogi početi psihički 'pucati'. Alkoholičari će početi još više piti, nasilnici će postajati još nasilniji što će se odraziti na obiteljsko nasilje", govori Blažević.

No, ima saznanja da pojedine udrage za pomoć žrtvama primaju manje poziva "upomoć".

"Mi smo netom prije uvođenja samoizolacije imali situaciju gdje smo majku s djetetom hitno smjestili u siguran stan. U razgovoru s drugim udrugama sam dobio informaciju da neke primaju manje poziva. To nije ništa čudno. Problem je u tome što su žrtve zatvorene u četiri zida sa svojim zlostavljačem 24 sata dnevno i zbog toga im je onemogućeno da zovu i traže pomoć. Čak bilježimo dojave susjeda koji prijavljuju kako čuju svađu i tučnjavu te pitaju što im je za činiti. Odgovor je neka zovu policiju jer će oni reagirati na licu mjesta. U ovakvoj situaciji je susjedska solidarnost iznimno bitna", naglašava Blažević i dodaje kako oni u Zakladi komuniciraju sa žrtvama putem e-maila, ali i da se žrtve porukama javljaju Fondu #SpasiMe.

Mišljenja je da se u ovakvoj situaciji žrtve lakše mogu javiti i potražiti pomoć putem poruka nego telefonom kada zlostavljač čuje o čemu se priča.

Udruga Domine: "Očekujemo ekspanziju poziva kad se ova situacija malo smiri"

"Premda je naš uredski telefon dostupan 24 sata putem mobitela, proteklih tjedan dana bilježimo manji broj poziva žena. Smatramo da je to zato jer su žene u 'obiteljskoj izolaciji' manje u mogućnosti zvati zbog prisustva nasilnika u kući. Potom, postoji neka situacija 'zatišja' s obzirom da smo svi pod istim pritiskom i strahom za zdravlje i obitelj (viši cilj) te očekujemo ekspanziju poziva kad se ova situacija malo smiri. Također, jedan od uzroka smanjenog broja poziva je  osjetno smanjen rad i dostupnost javnih servisa i sudova koji rade samo hitne intervencije. Ljudi češće zovu tražeći neki oblik podrške zbog koronavirusa i infrmacije o maskama, dezinfekcijskim sredstvima i slično", otkriva Mirjana Kučer iz spitske Udruge Domine.

Dodaje kako su problemi koje žene imaju u ovoj situaciji i radi kojih zovu, su problemi vezani za zajedničko skrbništvo i inzistiranje na tome da djeca borave jednako kod oba roditelja. U Udruzi Dmine smatraju da bi Ministarstvo trebalo donijeti jasne preporuke.

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba: "Povećan rizik za zlostavljanje i zanemarivanje djece"

"S obzirom na kompleksnost cjelokupne situacije u kojoj se nalazimo, krizna stanja (covid, potresi) te brojne frustracije (brojna ograničenja i prilagodba izmijenjenom načinu svakodnevnog života, osjećaji nesigurnosti, neizvjesnosti, uznemirenosti, bespomoćnosti, strahovi na brojnim područjima života) i rizične okolnosti koje iz svega proizlaze, kao i mjera fizičkog udaljavanja (zbog pandemije), osim zdravstvenog rizika jasno da je potencijalno povećan i rizik za obiteljsko nasilje, kao i zlostavljanje i zanemarivanje djece", kaže dr.sc. Renata Ćorić Špoljar, klinički psiholog i voditeljica odjela za dijagnostiku i tretman Poliklinke za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

S obzirom da je Poliklinika zdravstvena ustanova koja provodi skrb mentalnog zdravlja, sukladno tome u ovom periodu bilježe povećan broj upita s traženjem savjeta o postupanju s djecom u aktualnim situacijama krize (uznemirenost djece zbog potresa, kako im objasniti i umiriti ih, kako im pomoći da izdrže dana ograničenja kontakata i kretanja, koliko i na koji način s njima komunicirati o koronavirusu...).

"Upravo vodeći se najvećim brojem upita i tema s kojima nam se roditelji obraćaju, i na koja im odgovaramo, stručnjaci Poliklinike svakodnevno pišu brojne tekstove sa savjetima i smjernicama, kao i podižući javnu svijest o mogućim rizicima", istaknula je. 

Navedeni tekstovi dostupni su na sljedećoj web stranici.

Izvor : RTL


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij