hren
 

PODRHTAVANJA TLA
Potresi su u prošlosti pogađali Hrvatsku i često iza sebe ostavljali. pustoš, ljudske žrtve i velike materijalne štete. Hrvatska se kao i zemlje u susjedstvu nalazi na seizmički aktivnom području. Donosimo pregled najjačih potresa koji su pogodili Hrvatsku, zemlje u susjedstvu ali i pet najvećih potresa koji su pogodili svijet od 1900. godine do danas

Potresi koji posljednjih dana učestalo drmaju Kvarner, Primorje i Južnu Dalmaciju nisu rijetkost jer Hrvatska je dio mediteransko-transazijskoga pojasa i nalazi se na seizmički aktivnom području u kojem se ističu dvije potresne zone; priobalno područje i sjeverozapadni kontinentalni dio.

Do potresa u priobalju dolazi zbog podvlačenja Jadranske platforme pod Dinaride, što je izazvano kretanjem Afričke ploče prema Euroazijskoj. U kontinentalnom, sjeverozapadnom dijelu Hrvatske potresi su posljedica pomaka Dinarida i Alpa. Prema procjeni Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske (DUZS) iz 2011. godine u Hrvatskoj postoji velika opasnost od potresa osmog i devetog stupnja po Mercallijevoj ljestvici na 36,42 posto površine teritorija dok opasnost od potresa snage sedam stupnjeva po Mercalliju postoji na više od polovine teritorija - 56,22 posto.

Prvi veliki potres zabilježen na području Hrvatske  zabilježen je  se 361. godine. Prema predaji u more je tada  propao grad Cissa na otoku Pagu.

Drugi jači pogodio je 1511. godine Slunj, a 1667. godine potres je doslovno pomeo Dubrovnik. Kamenje se kotrljalo sa Srđa prema gradu, poginulo je oko tri tisuće ljudi, a Dubrovnik je bio sravnjen sa zemljom.

Devedeset godina kasnije, u lipnju 1757. godine snažan potres pogodio je Viroviticu. Nakon dva jaka udara zabilježena su i 54 manja. Snaga sva tri spomenuta potresa bila je između devet i deset stupnjeva po Mercalliju, a procjena je rađena temeljem povijesnih zapisa.

Naime, Mercallijeva ljestvica razvijena 1902. godine te na skali od jedan do 12 opsuje u svakom stupnju stradavanje stambenih jedinica i ljudi, a oslonjena je isključivo na subjektivan doživljaj ljudi. Richterova ljestvica uspostavljena je, pak, 1935. godine.

Nakon Virovitice, u studenom 1880. godine stradao je Zagreb. Potres snage osam stupnjeva po Mercalliju, procjenjuje se da je bilo oko 6,3 po Richteru, s epicentrom u Medvednici odnio je jedan život, 29 ljudi je ozlijeđeno, broj oštećenih objekata bio je 1758, a veliki broj ljudi se iselio iz grada. Nakon njega, do travnja 1881. godine zabilježeno je još 185 podrhtavanja tla.

Imotska krajina tresla se usred Drugog svjetskog rata 1942. godine, magnituda potresa bila je 6,2 po Richteru, a dvadeset godina kasnije, u siječnju 1962. potres iste snage prodrmao je Makarsko primorje. U prvom udaru ozbiljno je napukla makarska riva u duljini 700-tinjak metara, no to je bio tek početak katastrofalna dva tjedna u kojima se zemlja tresla još 54 puta.

Oštećeno je oko 11 tisuća stambenih objekta, a 13.291 stanovnika ili 13 posto ukupnog stanovništva ostalo je bez krova nad glavom.

Posljednji u nizu snažnih potresa dogodio se prije 21 godinu na Pelješcu kada je najviše stradao Ston u kojem je srušen veliki broj objekata koji su se godinama nakon toga obnavljali.

Snažni potresi nisu mimoišli ni zemlje u okruženju tako se  1927. godine treslo Ljubinje u BiH (6,0 po Richteru), 1969. Banja Luka (6,6 po Richteru), Skoplje 1963. godine, a tada je poginulo tisuću ljudi i oko tri tisuće je ozlijeđeno (6,9 po Richteru) te onaj najjači iz 1979. godine kada je potres magnitude 7 stupnjeva po Richteru prodrmao Crnogorsko primorje. U njemu je poginula 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Posljednje dvije godine jaki potresi (6,5 po Richteru) pogađali su središnju Italiju u kojoj je poginulo skoro tristo ljudi.

No magnitude tih potresa čine se malenima u odnosu na one između 8,9 i 9,5 stupnjeva po Richteru koji su pogodili Čile 1960., Aljasku 1964., Indoneziju i Sumatru 2004., Rusiju 1952. i Japan 2011. godine. Po broju žrtava najveći je bio onaj u Indoneziji i Sumatri 2004. u kojem je od posljedica potresa i tsunamija koji je uslijedio poginulo oko 230 tisuća ljudi.  

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij