hren
 

NOVO ISTRAŽIVANJE
Svakodnevno znanstvenici izlaze s novim spoznajama oko koronavirusa, a prema najnovijima virus može preživjeti u tijelu još najmanje dva tjedna nakon što simptomi bolesti nestanu.

Ova vrsta postojanosti nije neobična među virusima, a zasad nema dokaza da pacijenti, u tom razdoblju nakon što simptomi prestanu, mogu širiti zarazu na druge.

- Vijest o preživljavanju virusa nakon prestanka simptoma možda i nije loša jer ljudski organizam razvija otpornost na viruse koji se duže zadržavaju u njemu - protumačila je dr. Krys Johnson koja na američkom Sveučilištu Temple predaje epidemiologiju.

- Ako virus ostane u ljudskom organizmu, možda neće ponovo dobiti infekciju - smatra znanstvenica.

Puno je pitanja i oko toga koliko bi dugo trajao taj imunitet. Tijelo, primjerice, održava imunitet protiv koronavirusa koji uzrokuju prehladu samo godinu ili dvije. A uvijek postoji i mogućnost da je novi virus mutirao dok se širi kroz populaciju, mijenjajući se u verziju koju već izloženi imunološki sustav ne može prepoznati.

U znanstvenoj studiji objavljenoj u časopisu JAMA izneseni su rezultati liječenja četvorice medicinara u dobi od 30 do 36 godina koji oboljeli od COVIDA-19.

Liječeni su u Sveučilišnoj bolnici Jongnan u Wuhanu od 1. siječnja do 15. veljače. Sva četvorica su se oporavila, a samo je jedan pacijent imao teže simptome i ležao je u bolnici tijekom bolesti. Liječeni su oseltamivirom, poznatijim pod zaštitnim znakom "Tamiflu".

Pacijenti su smatrani izliječenima nakon što su simptomi prestali, a dva uzastopna ispitivanja pokazala su da su bili negativni na virus. Nakon toga, još pet dana proveli su u izolaciji u svojim domovima.

Poslije pet dana izolacije, čak 13 puta davali su bris grla za ponovljena ispitivanja. Svi testovi koji su provedeni od tog 5. pa do 13. dana bili su pozitivni na virus.

- Ovi rezultati dovode do zaključka da neki izliječeni pacijenti i dalje mogu biti nosioci virusa - navodi se u studiji i ukazuje kako nisu rijetki slučajevi da niska razina virusa ostane u tijelu i nakon izlječenja.

Do otkrića je došlo nakon što je Kina, a potom i Japan, izvijestila o prvom slučaju osobe koja se oporavila od koronavirusa, a zatim se po drugi put razboljela od bolesti.

- S obzirom na nove rezultate o postojanosti postkoronavirusa iz Kine, nije jasno što se dogodilo s japanskim pacijentom - kazala je dr. Krys Johnson za Livesience.

Jedna je mogućnost da je osoba u Japanu uhvatila novu mutaciju virusa od druge osobe, a druga je mogućnost da se njezin vlastiti sustav nije potpuno borio protiv virusa pa se on počeo razmnožavati unutar njenih pluća da bi u konačnici nanovo doživjela pokretanje simptoma.

Lijek "Tamiflu" koji su uzimali mogao je smanjiti broj kopija virusa u tijelu na minimum te ih tada test vjerojatno nije mogao otkriti. No, nakon prekida liječenja, virusi su se vjerojatno počeli ponovno razmnožavati.

- Nije ih bilo dovoljno da naprave štetu u organizmu, pa pacijenti nisu osjećali simptome bolesti. Ali količina virusa u tijelu bila je još uvijek dovoljno visoka da se može otkriti u analizi. U tom trenutku vjerojatno nisu bili osobito zarazni - smatra američka virologinja.

Kašalj i kihanje raspršuju čestice virusa, a oni nisu kašljlali stoga bi bio potreban bliži i dugotrajniji kontakt za prijenos virusa. U vrijeme objavljivanja studije ni jedan član obitelji bolesnika nije imao pozitivan test na koronavirus. Ipak, autori su primijetili da su svi pacijenti medicinski profesionalci koji su poduzimali vrlo oprezne mjere opreza kako bi izbjegli širenje bolesti dok su kod kuće.

Stoga i za izliječene vrijedi liječnička uputa da opreza nikad dosta, pogotovo među članovima najuže obitelji, gdje smo upravo i u Hrvatskoj vidjeli da se najčešće proširio virus.

- Ni unutar obitelji ne smije se piti iz iste čaše niti koristiti isti pribor za hranu. Ruke se moraju često prati i to najučinkovitije sapunom i vodom, a ne maramicama za dezinfekciju. Osobe koje su preboljele koronavirus, vjerojatno su samo nositelji virusa i ne mogu ga dalje prenijeti, no treba biti oprezan i u bliskim kontaktima pogotovo kad se radi o hrani i piću - savjetuju liječnici.

Znanstvenici koji su proučavali ovo istraživanje tumače i kako je potrebno više naknadnih studija da bi se do kraja shvatilo kako virus reagira.

U ovom slučaju svi su uzorci uzeti iz grla, a promatrane osobe bile su slične dobi i dobrog zdravstvenog stanja. Buduće istraživanje trebalo bi i ispitati virusna opterećenja u plućima budući je tamo korona najrazornija.

Uzorkovanje iz pluća je zahtjevniji i invazivniji postupak, koji uključuje ispiranje tekućine kroz vrećice zraka u plućima i testiranje te tekućine na virusne čestice.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij