hren
 

'TEMPIRANA BOMBA'
Banjalučki novinar Dragan Bursać vjeruje da su Dodikovi potezi „populistički”. “No, ako u Dodikovim prijetnjama ima i zrna istine, onda to vodi RS u potpunu izolaciju, pa i katastrofu”

Republika Srpska krenula je na put izlaska iz Bosne i Hercegovine, s kojeg nema povratka”, izjavio je Milorad Dodik, nakon što je Ustavni sud BiH osporio dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu u RS-u. “Mi ćemo to učinitii neće nas zaustaviti ni Sjedinjene Američke Države ni bilo tko drugi, jer smatramo da je Daytonski sporazum srušen, prije svega intervencijom međunarodnog faktora”, rekao je Dodik. Nakon što je u ovom slučaju ujedinio poziciju i opoziciju u RS-u, Dodik je postavio dva uvjeta za funkcioniranje državnih organa. Prvi je odlazak stranih sudaca koji prema Daytonskom sporazumu sudjeluju u donošenju odluka u Ustavnom sudu BiH. Drugi je preciziran nakon sastanka sa liderom Hrvatske demokratske zajednice BiH Draganom Čovićem i odnosi se na izmjenu Izbornog zakona, piše Deutsche Welle.

Profesor ustavnog prava i sudionik mirovnih pregovora u Daytonu Kasim Trnka rekao je u izjavi za RadioSarajevo.ba da je napad Dodika na Ustavni sud BiH “flagrantno kršenje Ustava, sa svim elementima državnog udara”. Veleposlanici SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije (tzv. države Kvinte) u BiH pozvali su lidere RS-a na razgovor u Sarajevu, ali nakon kratkog susreta u zgradi Predsjedništva BiH nije bilo izjava za medije. Veleposlanstvo SAD-a ranije je priopćilo da poštivanje ustavnog poretka i ustavnih obveza nije nikakvo diskrecijsko pravo, već obaveza u bilo kojoj europskoj zemlji. Nakon Milorada Dodika, s veleposlanicima Kvinte su u Sarajevu u petak (14.2.) razgovarali i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić. Džaferović i Komšić su kazali da neće pristati na političke ultimatume i blokadu rada državnih institucija.

Skretanje pažnje sa MAP-a u izbornoj godini

Milorad Dodik je i ranije kritizirao Ustavni sud BiH i pozivao na secesiju, podsjeća magistrica političkih nauka iz Banjaluke Tanja Topić.

“Bildanje nacionalnih mišića je posebno izraženo u izbornoj godini, a dobro dođe u trenutku kada treba skrenuti pažnju sa MAP-a (Membership Action Plan – Akcijski plan za članstvo u NATO)”. Do aktualne krize oko Ustavnog suda BiH Dodik je trpio žestoke kritike opozicije zbog prihvaćanja „Programa reformi” što je, prema tumačenju opozicije, aktiviralo MAP približavajući BiH NATO-u.

Novost je, kaže Tanja Topić, aktivniji angažman srbijanskih zvaničnika.

“Briga za Srbe u susjednim državama dobro se uklapa u političke agende zvaničnika u Srbiji, jer je i tamo izborna godina. Tako su se izborni procesi posložili s populističkim potezima koji su najbolji mamac za građane. U međuvremenu su pale i neke druge maske. Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija nas je uvjeravao kako su kritički izvještaji o radu ove institucije pokušaji politike da tu ‘nezavisnu’ instituciju stavi pod kontrolu, da bi sada naglašavao kako ga obavezuje odluka i politički stav iz RS-a”. VSTV je nezavisna institucija BiH koja imenuje suce i uspostavlja etičke i profesionalne standarde u pravosuđu, a njen predsjednik Milan Tegeltija na udaru je kritika jer, umjesto da poštuje odluke Ustavnog suda BiH, podržava Dodika u blokadi državnih institucija.

Populizam, ali što ako…

Banjalučki novinar Dragan Bursać, također, vjeruje da su Dodikovi potezi „populistički”. “No, ako u Dodikovim prijetnjama ima i zrna istine, onda to vodi RS u potpunu izolaciju, pa i katastrofu. Narod svakako bježi iz RS-a, a ovo je dodatni faktor nestabilnosti. Sasvim je moguće i da je Dodik posljednjim izjavama o secesiji i neprihvaćanjem odluka Ustavnog suda BiH ustvari započeo predizbornu kampanju”, kaže Bursać.

“Smatrati ponovno Dodikovo poigravanje sa stabilnošću BiH i izazivanje nove krize ‘populizmom’ bilo bi pojednostavljivanje i izbjegavanje suočavanja s problemom”, kaže u komentaru za DW novinar BHRT-a Benjamin Butković. „Ovo nije državni udar, ali je najava državnog udara. Ako Dodik povuče sve političke predstavnike iz institucija BiH, a entitetske institucije proglasi ‘državnim organima’, to bi onda bio državni udar. Ali Dodik nije toliko naivan da bi krenuo u takvu avanturu. On govori, ali ništas ne čini i upravo zbog takvog ‘kukavičkog’ ponašanja međunarodna zajednica, OHR (Ured visokog predstavnika), Kvinta i ostali, trpe njegove verbalne eskapade i uvrede. No, taj govor može izazvati veliku nesreću, jer od govora je krenuo i Radovan Karadžić, pa znamo kako je sve završilo”, upozorava Butković.

Mirni raspad BiH nemoguć

Novinar BHRT-a govori i o tome šta bi trebala učiniti međunarodna zajednica, odnosno NATO i Europska unija (EU).

“Mirna disolucija BiH nije moguća, pa bi najbolje rješenje bilo da NATO i EU stave BiH pod svoj ‘kišobran’, ma koliko ona bila nefunkcionalna, po istom scenariju kao u slučaju Crne Gore i Sjeverne Makedonije. To je jedini djelotvoran način da Dodik bude zaustavljen u ispunjavanju svog sna o nezavisnoj RS i da se prekine rusko vršljanje u ovom dijelu Europe. Sve drugo su opcije s vrlo neizvjesnim ishodom”, zaključuje Butković.

U blokadi institucija BiH, Dodik se udružio s predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Draganom Čovićem. Sociolog Slavo Kukić podsjeća da je Dodik, nakon susreta sa Čovićem u Istočnom Sarajevu, listu uvjeta za funkcioniranje državnih institucija proširio i na izmjene Izbornog zakona.

On smatra da Čović i Dodik mogu opstati na vlasti samo u uvjetima krize. „Riječ je i o razbijanju države i o pripremi glasača za lokalne izbore. Zbog negativnih efekata njihove vladavine sve je više nezadovoljnih, pa je nova kriza, novo talasanje oko Ustavnog suda i blokade institucija BiH, jamstvo i za novu nacionalnu homogenizaciju na kojoj se etno-nacionalna politika u BiH i zasniva. Zaustavljanje pravne države najsigurniji je put takve politike”, kaže Kukić.

O BiH i Crnoj Gori razgovarat će se i u Beogradu

Nova kriza oko Ustavnog suda BiH komentira se i na društvenim mrežama. Politička komentatorica Ivana Marić tako je na svom Facebook profilu primjetila da u jeku “Dodikove borbe protiv stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH dolazi vijest da je predsjednik Europskog suda za ljudska prava imenovao Njemicu Angeliku Nussberger za sutkinju Ustavnog suda BiH”.

“Ovu odluku je donio uz obaveznu prethodnu konzultaciju s Predsjedništvom BiH, koje je u ovom procesu ‘ostalo nijemo’, uključujući i Dodika”, napisala je Ivana Marić pozivajući se na portal Klix.

O situaciji u BiH u svjetlu nove krize oko Ustavnog suda i blokade državnih institucija, razgovarat će se i u Beogradu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao predsjednicu RS-a Željku Cvijanović, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i političke predstavnike Srba iz Crne Gore na sastanak u subotu (15.2.). Prema Tanjugovim informacijama, bit će riječi o situaciji u BiH i Crnoj Gori.

Izvor: Net.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij