hren
 

KULTURNA SRAMOTA
Čelnici mnogih gradova i općina duž Jadranske obale složit će se da riješiti problem ilegalnog odlaganja otpada na njihovim područjima je isto kao i donkihotovska borba s vjetrenjačama. Posežu oni za raznim "alatima", postavljaju kamere na raznim lokalitetima kako bi otkrili počinitelje, ukoliko ih uhvate znaju naplatiti i masne novčane kazne, ali iskorijeniti taj, kako ga neki nazivaju ponekad, čak unosni biznis na crno – gotovo je nemoguće.

Pokušali smo "sortirati" mjesta na kojima se vrše ekocidi u prostoru, zaključivši da zadnje počivalište raznog otpada, šute, neupotrebljivih i pokvarenih kućanskih aparata, starog namještaja, sanitarija i tko zna čega sve ne, završava uz cestu, zabačenim neobrađenim nekadašnjim pašnjacima ili poljoprivrednim zemljištima, ali nevjerojatno saznanje je da svetinja nisu ni prirodno zaštićeni prostori te da su i oni na udaru.

Gomila d.o.o.

Na području trogirskoga prigradskog naselja Plano, na sjeverozapadnom rubu Kaštelanskog polja, već skoro petnaest godina odvija se kontinuirana devastacija krajobraznih vrijednosti, uključujući prirodnu, tradicijsku i kulturno-povijesnu baštinu toga mjesta.

Najnovija u nizu devastacija zabilježena je na lokalitetu Kneževa gomila, jedan od najvećih i najznačajnijih nadgrobnih spomenika iz brončanog doba uopće na području Trogira. U suradnji trogirskog i kaštelanskog Muzeja 27. siječnja slučaj je prijavljen Konzervatorskom odjelu Trogir i Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo i investicije pri trogirskoj gradskoj upravi. Muzeji od njih zahtijevaju da u skladu sa zakonskim odredbama hitno reagiraju.

– Nakon devastacije brončanog naselja Kraljeva ograda na istočnoj padini brda Bovan u travnju 2017. godine, što smo tada, također, prijavili spomenutom Konzervatorskom odjelu i policiji, ovo je novi udar na kulturno-povijesnu baštinu Planog – ogorčeno kaže Lujana Paraman, kustosica arheološke zbirke u trogirskom muzeju, koja je zajedno s Ivanom Šutom, ravnateljem kaštelanskog muzeja, alarmirala mjerodavne da je konačno došlo vrijeme da se stane na kraj vandalima kulturne baštine Planog.

– Kneževa gomila je spomenik koji je zaštićen u odrednicama Prostornog plana grada Trogira – navodi Paraman, pokazujući nam važnu birokratsku svjedodžbu koja bi trebala biti mjerilo kako se prema njoj i ponašati.

– Naime, obilaskom terena i uvidom u zračne fotografije utvrdili smo da se na zemljišnoj parceli k.č. 7072/1 na kojoj je smještena Kneževa gomila odvijaju protupravne radnje nasipavanja građevinskog i ostalog otpada. Već je smještaj postrojenja tvrtke Brkan-Plano d.o.o. na zapadnom podnožju uzvisine na kojemu je smještena gomila utjecao na smanjenje krajobrazne vrijednosti lokaliteta, dok je, prema rekonstrukciji temeljem zračnih fotografija, nelegalno deponiranje zemlje i otpadnog materijala na zapadnoj padini započelo 2012., a intenziviralo se od 2015. godine.

Trenutačno stanje pokazuje potpunu devastaciju krajolika i samog lokaliteta, ne samo da se zemljani nasip nalazi na manje od 20 metara od vidljivog kamenog plašta gomile, nego je uz sami plašt na južnoj strani gomile probijen put te je započeto s nelegalnim odlaganjem i na istočnoj padini uzvisine – pojašnjava Paraman.

Ona podsjeća i kako s obzirom da se radi o neistraženom lokalitetu, nije isključeno da se tragovi ljudske aktivnosti i potencijalni grobovi nalaze i izvan uskoga gabarita same gomile. To više, prema analogijama s drugim lokalitetima iz tog vremena, ostaci nadgrobne arhitekture, grobova i pogrebnih aktivnosti se sigurno rasprostiru na širem području platoa na kojemu je gomila smještena – ustvrdila je ona.

– Brončana gomila promjera 35 i visine oko tri metra smještena je na uzvišenju iznad zapadnog ruba Kaštelanskog polja, dominantnoj točki u prostoru s koje se vidi cijeli zapadni dio toga polja, Kaštelanski zaljev te Splitska vrata. Impozantne dimenzije te istaknuti položaj na području ispred ulaza u Labinsku dragu, koja je tijekom povijesti bila glavni komunikacijski pravac između obale i zaleđa, pokazuju da je riječ o grobnici istaknutog člana brončano dobne zajednice, odnosno predstavniku tadašnje društvene elite, svojevrsnog "kneza". Zbog spomenutog položaja na zapadnom rubu Kaštelanskog polja, nekad trogirskog Velog polja, u kasnijim razdobljima povijesti gomila ostaje važan marker u prostoru, te se spominje i u samom Trogirskom statutu iz 1322. godine, kao i brojnim drugim dokumentima i kartama koji se tiču različitih, čak i međudržavnih razgraničenja. U stručnoj se literaturi spominje i u radu Ante Škobalja 1971. godine, a o njoj je pisao i dr. Ivo Babić – iznosi Paraman.

Kulturno dobro

Da se radi o vrijednom povijesnom lokalitetu, potvrdio je i Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela, kazavši kako je ta gomila jedna od najvećih prapovijesnih grobnih gomila, tumula, u Dalmaciji.

– Takve su gomile podizane uglavnom tijekom brončanog doba, dakle stare su oko 4000 godina, a u njima su pokopani istaknuti članovi zajednice. Gomila dominira nad zapadnim dijelom okolice Kaštelanskog zaljeva te iako je devastirana ukopavanjem bunkera tijekom II. svjetskog rata, još uvijek je riječ o iznimnom spomeniku kulturne baštine. Ona je zaštićena kao kulturno dobro u PP Splitsko-dalmatinske županije i u PP grada Trogira. Zanimljivo je da se spominje i u srednjovjekovnim povijesnim izvorima kao grobnica između prostora pašnjaka i polja.

Nažalost, kao i u slučaju obližnjeg brončano dobnog nalazišta Kraljeva ograda, u posljednje vrijeme u blizini gomile se događaju devastacije te postoji realna opasnost da bude u potpunosti uništena nakon četiri tisućljeća, što bi bila civilizacijska sramota za sve nas – mišljenje je ravnatelja kaštelanskog muzeja.

Inače, povijesna baština naselja Plano je od neprocjenjive vrijednosti, bez imalo dvojbe složili su se arheologinja Paraman i ravnatelj Šuta.

– Zbog pogodnih prirodnih karakteristika prostora i strateške važnosti ove rute, područje je naseljeno od samih početaka, a tragovi ljudske prisutnosti u prostoru vidljivi su u cijelom krajoliku, od ostataka naselja, sela i zaseoka, nadgrobnih spomenika, groblja i crkvi do tragova tisućljetne kultivacije krajolika. Kao najstariji lokalitet, uz potencijalne, ali neistražene lokalitete iz paleolitika, izdvaja se istražena Mujina, sada Jurina pećina u Labinskoj dragi, stanište neandertalske populacije lovaca i skupljača iz vremena oko 40.000 godina prije n.e., lokalitet koji je značajan ne samo za najraniju hrvatsku, nego i za europsku povijest.

I dvopapkari imaju više poštovanja prema baštini od određenih dvonožaca Božidar Vukičević/hanza media

O naseljenosti u kasnijim razdobljima govore nam ostaci više naselja iz brončanog i željeznog doba na koje, osim ostataka, upućuju i sačuvani toponimi – Kraljeva ograda, pretpovijesno naselje kod Karanušića, Gradac kod Giljanovića te velik broj nadgrobnih spomenika tzv. gomila tadašnjih stanovnika Planog. U ranom srednjem vijeku područje je bilo dijelom posjed hrvatskih vladara, čija se rezidencija nalazila na području Stombrata, odnosno Bijaća, a od razvijenog srednjeg vijeka, u 12. i 13. stoljeću, prostor je teritorij trogirske komune, pod čijom upravom ostaje do novijeg doba – izdvojili su naši sugovornici.

Izmijenjen identitet

Onaj "teži" dio našeg razgovora odnosio se na devastaciju toga naselja, što se nikako ne uklapa u njegovo povijesno značenje. Radi se o brojnim kamenolomima, odlagalištu otpada na Vučjem brdu..., zbog čega su oboje javno reagirali više puta.

– Trenutačno stanje eksploatacije mineralnih sirovina, gdje se radi na ukupno 12 eksploatacijskih polja ukazuje na sve samo ne na očuvanje krajobraznih vrijednosti Planog, uključujući njegovu prirodnu, tradicijsku i kulturno-povijesnu baštinu. Osim ugroze zdravlja i kvalitete života, tamošnji stanovnici, zbog opće degradacije prostora i uvjeta u njemu, nemaju mogućnost vrednovati svoju bogatu kulturno-povijesnu baštinu, nemaju mogućnost uživati u prirodnim bogatstvima svoga kraja te razvijati turizam i tradicijsko gospodarstvo, kao što su stočarstvo i poljoprivreda.

U sveopćoj degradaciji prostora i kvalitete života, Plano je u potpunosti promijenilo svoj identitet i postalo jedno veliko eksploatacijsko polje, koje postoji, radi i raste unatoč svim mjerama prostorno-planske dokumentacije, nauštrb svih spomenutih vrijednosti naselja i, naravno, nauštrb njegovih stanovnika – zaključili su Paraman i Šuta.


Konzervatori ne čuju dobro

Od Ivana Meštrovića, v.d. pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i investicije pri trogirskoj gradskoj upravi, doznajemo kako je voditelj komunalnog redarstva Veljko Radić izišao na teren i utvrdio da je prijava glede devastacije prostora Kneževa gomila osnovana te da je parcela na kojoj se vrši devastacija privatno vlasništvo.

– Vlasniku, odnosno vlasnicima izdat će se rješenje o uklanjanju otpada u određenom roku – rekao je Meštrović. Radić je kazao kako će se pokrenuti postupak, da se neće odustati od onoga što kaže slovo zakona, pa da će se vidjeti dokle će se stići.

Nažalost, izjavu osobe iz Konzervatorskog odjela Trogir, koja je upoznata sa slučajem, unatoč brojnim pozivima na mobitel, nismo uspjeli dobiti.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij